Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Poslodavci poručili: Gospodarstvo ne smije stati, ne možemo si priuštiti još jednu krizu

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović najavio je da će do kraja ovog tjedna, najkasnije početkom idućeg, ići mjera, odnosno odluka o skraćivanju radnog vremena, koja će se retrogradno primjenjivati od 1. lipnja
25. lipnja 2020. u 08:00 17 komentara 6263 prikaza
Okrugli stol HUP-a 'Ususret izborima: gospodarska budućnost Hrvatske'
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/14

Najvažnije je osigurati likvidnost i zaposlenost. Gospodarstvo ne smije stati, ne možemo si priuštiti još jednu krizu - poruka je predstavnika ključnih sektora gospodarstva s okruglog stola „Ususret izborima: gospodarska budućnost Hrvatske“, koji su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Večernji list.

Smanjenje poreza LJUBICA GATARIĆ Poreznom reformom najlakše postići privid promjena

– Nova vlada morat će žurno donositi dodatne mjere za rješavanje koronakrize jer će bez njezine pomoći oporavak od korone predugo trajati. HUP već dugo vremena ističe tri najvažnija segmenta u kojima očekuje pomoć države, a to su maksimalno očuvanje svih radnih mjesta, očuvanje likvidnosti kako bi tvrtke mogle održavati i razvijati svoje poslovanje te poticanje rasta potražnje i potrošnje – poručio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Na pitanja kako to osigurati u idućih deset mjeseci do godine dana, što trebaju i kako im buduća izvršna vlast u tome može pomoći, poduzetnici su ekonomskim stratezima vodećih političkih opcija – HDZ-ovu ministru rada i socijalne skrbi i Josipu Tici iz Restart koalicije – iznijeli realno stanje u sektoru te očekivanja s kojima bi se sa što manje štete prebrodile trenutačne teškoće i negativni trendovi u ekonomiji i ubrzao oporavak cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

Predsjednica Nadzornog odbora (NO) Ivančice Nada Zver kazala je kako od buduće vlasti očekuju potpore za očuvanje radnih mjesta jer će kriza proći i trebat će im radna snaga. Također treba nastaviti s mjerama za očuvanje likvidnosti kao i s daljnjim rasterećenjem gospodarstva.

– U velikim smo poremećajima u poslovanju zbog pada narudžbi, a posljedica je pad prihoda i pad zaposlenih kapaciteta, tj. višak radnika i skraćeno radno vrijeme. Likvidnost u poslovanju veliki je problem te se očekuje da država pomogne u podršci prihoda koji znače pokriće određenih troškova, posebice u dijelu poslovanja kada ljudi ne rade i zbog nedostatka posla moraju ostati kod kuće. Pokušali smo se prilagoditi novim uvjetima s ciljem očuvanja radne snage. Podsjećam kako smo prije nekoliko mjeseci svi bili u utakmici kako pridobiti nove radnike, posezali smo za uvozom radnika, a sad se dogodila situacija da ih imamo viška – rekla je Zver, ističući kako su oni realni sektor i u kontinuitetu se prilagođavaju uvjetima poslovanja.

EU Commission President von der Leyen, Croatia's PM Plenkovic, EU Council President Michel and Albania's PM Rama arrive to attend an informal EU-Western Balkans meeting in Brussels enormna pomoć Hrvatskoj Neki bi promijenili za Hrvatsku najbolju formulu podjele novca

Prije svega, fokusirani su na to kako ublažiti pad prihoda. U posljednje vrijeme na tržištu se otvaraju određene prilike te je za svakog poslodavca bitno da ih prepozna i pokuša iskoristiti. Dio konkurencije će nestati, što je prilika i za Ivančicu. No da bi se ona iskoristila, treba osigurati likvidnost, a unutar tvrtke i kreativnost i sposobnost da se na to reagira u datoj situaciji. Država pritom može pomoći u smislu ukidanja ili smanjenja doprinosa na plaće koji su visoki.

– Doći će oporavak i opet ćemo trebati radnike. Bolje je imati radnika sa znanjem nego uzimati nove ljude. U samim tvrtkama moramo jako dobro upravljati troškovima, no očekujemo i od države da pazi kakve će mjere donositi da ne dođe do povećanja troškova na makroekonomskoj razini – kazala je Zver.

Osvrćući se na predizborna obećanja HDZ-a i Restart koalicije kazala je kako će ona samo produbiti problem kod poslodavaca i vrijeme oporavka.

– U zakonu o minimalnoj plaći stoji da je kod povećanja minimalne plaće Vlada dužna ocijeniti stanje gospodarstva, posebno u osjetljivim sektorima kao što su radno intenzivne grane iz kojih ja dolazim. U tim djelatnostima su glavni trošak u poslovanju plaće. Kod onih koji u strukturi proizvodnje imaju pretežiti dio vlastite proizvodnje je oko 35%, a kod domicilnih tvrtki u preradi, pretežito u doradi, i 60-70%. Kad dirnete u taj trošak i idete na povećanje minimalne plaće, praktično izazivate jako duboke poremećaje – poručila je Zver.

Kafići u Čakovcu ponovno otvoreni NAJBOLJE ZARAĐUJU U FINANCIJSKOJ INDUSTRIJI Prvi puni mjesec karantene: Evo koliko su pale prosječne plaće u ‘koronatravnju’

Govoreći o situaciji u turizmu, predsjednik uprave Valamar Riviere Željko Kukurin kazao je kako je sezona neizvjesna i ostat će neizvjesna.

– Nezahvalno je davati bilo kakve procjene jer će ovisiti od destinacije do destinacije, od tipa turizma do tipa turizma. Definitivno nećemo imati isti turizam ove godine u Dalmaciji ili u Istri, u kampovima ili hotelima. No važno je naglasiti da Hrvatska i dalje ima jednu od boljih epidemioloških situacija u Europi i na Mediteranu. I ako netko ima priliku za turizam ove godine, to je sigurno Hrvatska. Mi ćemo u sektoru napraviti sve što možemo da osiguramo sigurnost gostiju i brinemo oko adekvatne komunikacije prema stranim tržištima – rekao je Kukurin. Na upit ima li kakvih konkretnih brojki za srpanj i kolovoz, koliki je buking, Kukurin je rekao da ih imaju. No situaciju, smatra, treba pratiti iz tjedna u tjedan. Vijest kako nakon otvaranja granica Austrijanci u Hrvatskoj ne moraju ići u karantenu dramatično je promijenila situaciju bukinga u sedmom mjesecu. Jednako tako se može dogoditi i obrnuto.

– Mogu samo reći da je vrlo vjerojatno kako je više od 40% turističkog prometa ove godine teško očekivati – istaknuo je.

Vijest o koroni u Zadru koja se proširila u medijima Kukurin je komentirao primjedbom da u Valamaru trenutačno ne vide veliki pad bukinga zbog toga. No vijest da će Slovenija možda zatvoriti granice izazvala je određena pitanja turista hoće li se moći normalno putovati prema Hrvatskoj.

Kukurin smatra kako će vrijeme oporavka nakon koronavirusa trajati minimalno šest do 12 mjeseci u gospodarstvu. Stoga model skraćenog radnog vremena, koji je najavila Vlada, smatra dobrim.

GOSPODARSKA BUDUĆNOST HRVATSKE Kako očuvati gospodarstvo? Važno je osigurati likvidnost i potpore za spašavanje radnih mjesta do ljeta 2021.

– Imat ćemo veća zapošljavanja u sedmom i osmom mjesecu, a onda ćemo imati period od barem šest mjeseci u kojem nema sezone i nema posla za radnike. Mi tada one akumulirane sate rada tijekom sezone investiramo u taj period kako bismo spremni dočekali iduću sezonu. Tražili smo da se osigura naknada za čekanje na posao, a da djelatnici budu na svojim radnim mjestima i da dio troška snose poslodavci – rekao je. Kada je riječ o konkretnim mjerama, istaknuo je kako je kratkoročno važno provesti mjere za očuvanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti do sljedeće turističke sezone 2021., a srednjoročno treba kreirati konkurentne uvjete za poslovanje i ulaganja.

Glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško izjavio je kako je Fortenova već u ožujku pokrenula akcije za očuvanje novčanog tijeka.

– Velika smo grupa i bilo kakav problem kod nas izazvao bi bitno šire posljedice. Za top pet posto ljudi s najvećim plaćama u tvrtki smanjili smo plaće, uveli restrikcije kod nabave. Investicije, koje smo mogli, odgodili smo za nekoliko mjeseci kako bi smanjili rizik koji može nastati neizvjesnom sezonom jer smo kompanija koje je uvelike ovisna o proizvodnji hrane i retailu, a u mnogočemu i o turizmu. Glavnina naše dobiti je u trećem kvartalu – istaknuo je. Kad se gleda na utjecaj države, prema njegovu je mišljenju najpotrebnije osigurati likvidnost u gospodarstvu.

– Zajedno smo kao Fortenova u suradnji s HUP-om pripremili listu mjera koje smatramo potrebnim za spas gospodarstva, od kojih je jedan dio Vlada već implementirala. Jedna od opcija nakon izbora, nakon što se nova vlada formira, jest da se fokusiramo na otkup potraživanja od određenih grana gospodarstva kako bismo izolirali bilo kakvu nelikvidnost da se prelije na ostatak gospodarstva. I tu govorimo o nekih 200-tinjak, 300-tinjak milijuna eura potrebnog fonda koji bi to riješio – napomenuo je Peruško.

Isto tako treba osigurati i zaposlenost. Ne smije se dozvoliti da dođe do većeg pritiska koji bi doveo do otpuštanja jer će nam očuvanje zaposlenosti pomoći u idućem boljem periodu. A treba osigurati i stabilnost subjekata u Hrvatskoj kako u razdoblju nakon recesije ne bi postali laka meta za preuzimanja, naglasio je.

Dubrovnik: Iako u manjem broju, turisti obilaze grad Vape za uputama Iznajmljivači nervozni i zabrinuti: Tko će pokriti trošak gostiju u samoizolaciji

Predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck kazao je kako su banke odmah reagirale na početku krize s tzv. moratorijem kojega su ponudili klijentima. Više od 11.000 partija privatnih kredita stavili su u moratorij do šest mjeseci, u turizmu čak do 12 mjeseci. Usporedi li se to s drugim zemljama, to je najduži moratorij koji postoji u Europi. No tih 11.000 kredita manje je od 10%, što znači da građani nisu puno marili za moratorij. Puno veći interes bio je od stranih firmi. Oko 2000 dobilo ih je moratorij do šest ili 12 mjeseci, već 90% ih je odobreno i implementirano, što je 20-30 posto klijenata, odnosno kreditnog volumena.

– U prvih pet mjeseci ove godine odobrili smo 8,5% više kredita u volumenu nego lani, što je zanimljiv podatak. Znači da nije došlo do kočnice u kreditima nego upravo suprotno, pri čemu se uglavnom radi o kreditima vezanim za likvidnost i obrtna sredstva, manje za investicije. Poslije ove sezone očekuje se stabilizacija i kontrola virusa tako da očekujemo da će većina firmi moći izaći iz moratorija i nastaviti normalno poslovati – objasnio je Schoefboeck, ističući kako trenutačno ne može procijeniti koliko je tzv. loših kredita i što će biti poslije moratorija. Banke su, tvrdi, dobro kapitalizirane i likvidne, što se vidi i u njihovom primjeru. Međutim zbog risk rezervacija koje regulativa predviđa imat će puno slabiji rezultat ove godine.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović najavio je da će do kraja ovog tjedna, najkasnije početkom idućeg, ići mjera, odnosno odluka o skraćivanju radnog vremena, koja će se retrogradno primjenjivati od 1. lipnja. Vlada bi podnijela dio troška tih sati, što je mjera koju trenutačno koriste Njemačka, Austrija, Italija, Španjolska, a financirana je iz zajma EK. Kazao je i kako su u ekonomskom dijelu krize reagirali brzo te je do današnjeg dana za mjere za očuvanja radnih mjesta za ožujak, travanj i veći dio svibnja isplaćeno je više od 7,6 milijardi kuna, s uključenim doprinosima.

– To je jedna vrlo direktna pomoć. U Vladi smatramo kako bi, da nije bilo te velike i intenzivne i direktne pomoći, Hrvatska bila u ozbiljnim problemima. Neke naše procjene govore da bi uz puno blaže mjere bilo između 300 i 330 tisuća nezaposlenih u ovom trenutku, a mi ih danas imamo 152 tisuće i trend rasta osiguranika. Kad se gleda onaj najniži broj zaposlenih u vrijeme koronakrize u odnosu na današnji broj, on je oko 25 tisuća manji. Znači da oko 25.000 zaposlenih više imamo sada – rekao je Aladrović, koji je jučer, među ostalim, podsjetio kako se zalažu za odgodu poreznih davanja ili oprost dijela poreza i doprinosa, smanjivanje broja ministarstava, spajanje, a isto će se primijeniti i na jedinice lokalne samouprave. Smanjit će se i broj lokalnih dužnosnika, kazao je te dodao kako iz njegove perspektive rezovi moraju biti ozbiljni te da ima prostora u javnom i državnom sektoru za povećanje efikasnosti.

European Commission President Ursula Von Der Leyen and European Council President Charles Michel attend a news conference following European summit in video conference format, in Brussels Oproštaj od Hrvatske na čelu Vijeća EU Lideri EU Hrvatskoj: Majstorski ste odradili predsjedanje

Josip Tica iz Restart koalicije kazao je kako je svaka kriza upravljanje očekivanjima.

– Investicije su uvijek prva žrtva svih loših očekivanja. Vlada se u početku nije mogla odlučiti želi li se baviti rashodima i prihodima proračuna ili sprečavanjem spirale negativnog efekta koronakrize. Mi smo cijelu karantenu proveli pišući zakone, tražili smo od početka da država subvencionira 75% prosječne plaće. Više bi koštalo državu da isplati naknade za nezaposlene nego što je potrošila na mjere – istaknuo je Tica. Dodaje kako je u velikoj mjeri traženje moratorija prepušteno dobrovoljnoj bazi, a oni su taj dio željeli regulirati.

– Slovenski model vrlo je zanimljiv, radio ga je čovjek koji ima iskustva s recesijama. Slovenska vlada zadužila se prvi dan da otkloni ideju da novca nema i obećali su platiti račune u roku pet dana i sva druga potraživanja. Naše ideje formulirane su u tom smjeru. Naš cilj je osigurati likvidnost u ovom udaru krize kako bismo platili sve račune i potakli gospodarstvo da ne prevlada pesimizam u društvu i da se nastave investicije – naglasio je Tica.

IZIDOR PELAJIĆ
Poznati hrvatski meteorolog otkrio kakvo nas vrijeme očekuje na dan izbora
LJETNE PREHLADE
I dalje je važno paziti na zdravlje, pogotovo na higijenu nosa
  • stefj:

    Već je krenula gadna kriza, pitanje koliko će se ista dalje razvijati... Mi moramo promijeniti koncept, jer sada se ide da je država sve veći dio BDP-a. A ako pogledate, uspješne su one države gdje država ima sve manji udio ... prikaži još! u BDP-a... Bojim se da mi u ovoj krizi idemo baš u suprotnom smjeru i pitanje je dokle će se moći ići na taj način. Jedino se nadam da ćemo prije raspada ući u Euro, jer ćemo onda imati Grčki scenarij, u suprotnom nas čeka Venezuela ili u najboljem slučaju Argentina... Već sada se javljaju ideje da se država "posluži" štednjom građana u bankama, a ne treba niti zaboraviti Komadinu, koji je trenutno alfa i omega SDP-a, i njegovu izjavu da se svaki profit veći od kamata u banci mora smatrati ekstra profitom, te da se treba oštro oporezovati ili oduzimati... Sumnjam da se nešto njegovo razmišljanje promijenilo, a to je izjavio u Otvorenom pred jedno 8 godina... Evo s čega se građani i poduzetnici u Hrvatskoj moraju bojati u budućnosti. Tih ideja, kao i ideja o štampanju novca, korištenju HNB-a kao kasice prasice i sl...

  • edgar2:

    Izgleda da recesija neće biti duboka i kratka? MMF je jučer objavio da će pad globalne ekonomije biti veći, a oporavak sporiji nego što su to prognozirali u travnju 2020.g.!?...Što se pak nas tiče, obzirom da su nam skoro izbori, ... prikaži još! za nas je opasno da na vlast dovedemo neke newbie-ije koji se neće snaći u ovako kompleksnoj situaciji u kakvoj jesmo!?

  • Avatar NasaPosla
    NasaPosla:

    Ova tema je rješavanje trenutne situacije, ali gledajući globalno, ako ne promijenimo kriterije umirovljenja (starosna,invalidska,obiteljska mirovina) tako da odnos zaposlenih i umirovljenika bude 3:1, bit ćemo i nadalje sirotinja. Mali dio radno aktivnih stanovnika hrani sve potrebe države (umirovljenike,vojsku,policiju,politički sustav,obrazovanje,zdravstvo,...). ... prikaži još! Iz tog razloga, iseljavanje je neminovno.