Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Kako očuvati gospodarstvo? Važno je osigurati likvidnost i potpore za spašavanje radnih mjesta do ljeta 2021.

HUP i Večernji list organiziraju okrugli stol o gospodarskoj budućnosti Hrvatske. Nužno je stimulirati inozemne dolaske iz zemalja koje su bile odgovorne u provođenju mjera za suzbijanje zaraze koronavirusom
20. lipnja 2020. u 12:20 14 komentara 2473 prikaza
Foto: PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Koji su “osigurači” za očuvanje radnih mjesta, likvidnosti i potrošnje u idućih 10 mjeseci do godine dana, što trebaju poslodavci i kako im nova izvršna vlast može u tome pomoći, samo su neka od pitanja o kojima će se raspravljati u srijedu, 24. lipnja, na okruglom stolu Hrvatske udruge poslodavaca i Večernjeg lista. Na temu ''Ususret izborima: gospodarska budućnost Hrvatske'', na okruglom će stolu sudjelovati predstavnici važnih sektora gospodarstva i članica HUP-a Nada Zver (Ivančica), Željko Kukurin (Valamar), Christoph Schoefboeck (Erste banka) i Fabris Peruško (Fortenova grupa) kako bi ekonomskim stratezima vodećih političkih opcija – Tomislavu Ćoriću (HDZ) i Josipu Tici (Restart koalicija) – ponudili svoju viziju za održavanje gospodarske aktivnosti u razdoblju koje slijedi.

Budućnost neizvjesna

– Nova vlada morat će žurno donositi dodatne mjere za rješavanje koronakrize. Industrije će se oporavljati različitim tempom, a budućnost je još neizvjesna. Ono što smo sigurni jest da će nakon korone doći do promjene gospodarstva i da će neke industrije imati velikih izazova u preživljavanju – ne znamo tko će biti pobjednik, a tko gubitnik zbog korone. Bez pomoći države oporavak od korone neće se moći brzo i efikasno dogoditi. HUP očekuje pomoć države kroz maksimalno čuvanje svih radnih mjesta; očuvanje likvidnosti kako bi tvrtke mogle održavati i razvijati svoje poslovanje i poticanje rasta potražnje i potrošnje – kazao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić ističući kako treba djelovati na strani ponude, potražnje, ali i na očekivanjima potrošača, investitora...

Iz HUP-a ističu kako osnovu gospodarstva čine mikro i mala poduzeća (98,6% svih poduzetnika u 2018.), a upravo su ona najviše ugrožena privremenim zatvaranjem ili ograničenim poslovanjem zbog ovisnosti o svježem priljevu gotovog novca u svom poslovanju. Monetarna politika, smatraju u HUP-u, može imati važnu ulogu u očuvanju likvidnosti poduzetništva preko omogućavanja dodatne likvidnosti poslovnim bankama. Država treba služiti kao jamac, a HNB u suradnji s ECB-om kao dodatni izvor likvidnosti, ali i regulator na financijskom tržištu

Uz likvidnost, očuvanje radnih mjesta bitna je stavka, ali i očuvanja ponude i očuvanja potražnje, ističu u HUP-u. Za gospodarstvo bi puno veći trošak bio otpuštati pa ponovno pronalaziti zaposlenike, stoga je u vrijeme ograničavanja poslovanja bilo važno sačuvati radna mjesta. Pozdravljaju potpore za očuvanje radnih mjesta, ali ističu kako je ključno očuvati radna mjesta i kada ograničenja prestanu. U konačnici, osnovu hrvatskog BDP-a čini osobna potrošnja, što uz investicije i državnu potrošnju domaćoj potražnji daje primat u strukturi ekonomskog rasta.

Zagreb: Predsjednik HUP-a Davor Majetić dao izjavu za medije | Autor : Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Davor Majetić ističe da će nova Vlada morati žurno donositi dodatne mjere za rješavanje koronakrize

– Uz smanjenje potražnje kod najvažnijih trgovinskih partnera te daljnje neizvjesnosti u razvoju krize, fokus bi u nadolazećem razdoblju trebao biti na jačanju domaće potražnje, uz praćenje potražnje na ključnim hrvatskim izvoznim tržištima – istaknuli su u HUP-u.

Nada Zver, predsjednica NO-a Ivančice, kaže kako je hrvatsko gospodarstvo u velikim i iznenadnim poremećajima u poslovanju izazvanima pandemijom koronavirusa. Ulazimo u novu recesiju. Oporavak će biti na dugi rok, gospodarstvo i državu očekuju veliki tereti i izazovi kako zaustaviti negativne trendove u ekonomiji i potaknuti oporavak.

– U našem poslovanju također očekujemo produljeni efekt koronakrize u sljedećoj godini, a možda i u duljem razdoblju. Nama, uz pad prihoda i dobiti u ovoj godini, i sljedeće godine prijeti opasnost od daljnjeg pada narudžbi i svih ekonomskih pokazatelja poslovanja. Razloge za ovo vidim u neprodanim zalihama obuće, propadanju malih kupaca i padu potražnje zbog smanjenja kupovne moći. Istraživanja i informacije iz naših prodajnih kanala na europskom tržištu, kao našem glavnom tržištu, nisu dobre, bilježi se pad prodaje obuće od 30 do 50%, a slične su prognoze i za iduću godinu – kazala je Zver ističući kako su zato u stalnom procesu brzih prilagodbi poslovanja fokusirani na prepoznavanje novih prilika na vanjskim tržištima te na očuvanje radnih mjesta.

– Dogodi li se dugoročniji pad kapaciteta i izostanak potpore države nakon 2020., otpuštanje radnika neizbježno je. Fokus nove Vlade trebao bi biti na promptnoj pripremi paketa mjera za konsolidaciju gospodarstva s naglaskom na očuvanju radnih mjesta, poticanju potražnje i podršci likvidnosti gospodarstva – rekla je Zver.

Nužno braniti radna mjesta

Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe, uvjeren je kako stvarne efekte oporavka BDP-a i povratak na razine iz 2019. u Hrvatskoj ne trebamo očekivati prije 2022. Dodaje kako je u takvoj situaciji neophodan nastavak angažmana države u gospodarstvu u tri osnovna smjera. Država mora osigurati da gospodarstvo ne ostane bez pristupačnog novca i razraditi dodatne mjere koje osiguravaju dostatnu likvidnost u sustavu. Jedan od prijedloga Fortenova grupe jest da država u HoReCa kanalu otkupi sva neplaćena potraživanja nastala do trenutka zaključavanja gospodarske aktivnosti i na taj način olakša funkcioniranje sektora koji je nedavno opet počeo s radom u bitno smanjenom opsegu, a još važnije, da osigura da se nelikvidnost ne prelije na ostatak gospodarstva. Uz to, nužno je nastaviti braniti radna mjesta i najugroženijim sektorima nastaviti davati potpore za njihovo očuvanje. Treći, dugoročno i najvažniji aspekt, aktivne su mjere za poticanje potražnje. Investicije u Hrvatskoj u idućem se razdoblju moraju jače poticati i rasterećivati jer su investicije ključne za zdrav rast i otvaranje radnih mjesta.

– Kad govorimo o kratkoročnoj perspektivi, osobito u predstojećoj turističkoj sezoni, nužno je stimulirati inozemne dolaske iz ključnih srednjoeuropskih zemalja koje su bile odgovorne u provođenju mjera za suzbijanje COVID-19, kao što su Slovenija, Austrija, Češka, Slovačka, Poljska i Njemačka – napominje Peruško.

Željko Kukurin, predsjednik uprave Valamara, smatra kako, s obzirom na položaj Hrvatske kao autodestinacije u sigurnom djelu Europe i kvalitetno upravljanje koronakrizom, turizam ima najveći potencijal za pokretanje gospodarstva i punjenje proračuna.

– Može se očekivati da će sljedeća godina biti godina početka normalizacije poslovanja u turizmu, dok se potpuna normalizacija očekuje 2022. i 2023. – ističe on. No kako bi turizam mogao odigrati ulogu najvećeg generatora razvoja cjelokupnoga gospodarstva, prije sveg povezanih industrija poput građevinarstva, poljoprivrede, malog i srednjeg poduzetništva te proizvodnje različite opreme, važno je osigurati potrebnu likvidnost i potpore za očuvanje radnih mjesta do ljeta 2021.

Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste Banke, kaže kako su banke u Hrvatskoj, u koordinaciji s HNB-om i u skladu s preporukama Vlade RH, započele s mjerama pomoći i podrške hrvatskim građanima i tvrtkama u najkraćem mogućem roku, reagiravši na krizu prije nego što je to bio slučaj u većini drugih europskih zemalja.

– Mjere su pratile standarde koji se primjenjuju u većini zemalja zapadne i srednje Europe, dok u nekim elementima hrvatski model čak i prednjači. Erste banka će i dalje biti aktivan sudionik u traženju i pronalaženju adekvatnih rješenja, koji će hrvatskom gospodarstvu osigurati što je moguće brži oporavak – kazao je Schoefboeck. Rasprava s okruglog stola moći će se pratiti i na YouTube kanalu HUP-a. 

Fabris Peruško

Fortenova grupa

Nada Zver

Ivančica

Željko Kukurin

Valamar

IZIDOR PELAJIĆ
Poznati hrvatski meteorolog otkrio kakvo nas vrijeme očekuje na dan izbora
LJETNE PREHLADE
I dalje je važno paziti na zdravlje, pogotovo na higijenu nosa
  • ddh:

    Dobri su ovi iz HUP-a koji preko njihovog Majetica stalno traze intervenciju drzave i sire famu kako drzava treba donositi planove razvoja privrede, pomagati novcano i najbolje ukinuti sve poreze. A gdje je razvojna strategija tih poduzetnika, gdje su njihovi ... prikaži još! markentinski strucnjaci, gdje su inovacije i gdje je proizvodnja proizvoda koji bi bili konkurentni na svjetskom trzistu? U Njemackoj ne trazi jedan Volkswagen od drzave, da mu ona odredjuje strategiju razvoja. To je smjesno. Bilo bi dobro, da se Majetic i drustvo vise angaziraju u kreiranju od trzista trazenih proizvoda po konkurentnim cijenama novih proizvoda, a manje sa svojim vilama i jahtama na moru. Drzava sigurno mora voditi racuna o ocuvanju radnih mjesta, ali se ne moze sve traziti od drzave, a poduzetnici ili baren velika vecina njih krstari po Jadranu. Poduzetnik ne smije imati nekakvo radno vrijeme. To je rad od jutra do mraka ukljucujuci i subotu i nedjelju. Tko to ne kapira, nema sto traziti kao poduzetnik.

  • stefj:

    Krenulo je, tjedno 500 ljudi ostaje bez posla. Nema tih mjera koje će to spriječiti, naročito u sektoru turizma i ugostiteljstva. A onda, radi pada prometa, slijedi pad u logistici i distribucji, da bi na kraju trpila i proizvodnja... Naravno ... prikaži još! da tu onda pada i punjenje proračuna, a kako je kod nas sve vezano uz državu, onda ulazimo u spiralu iz koje se jako teško, gotovo nemoguće, izvući... Ako se ne naprave ozbiljne reforme u javnom sektoru, nema šanse da se izvučemo i maknemo s dna EU-a. Jednostavno. A ne vidim neku veliku želju za time, niti kod jedne stranke... Ako pogledamo, opet se sve vratilo u ustajalu rutinu, gdje se gospodarska smjer vodi dogovorom politike i sindikata državnih i javnih službi uz određeno sufliranje velikih međunarodnih tvrtki (HUP). To je ta ista politika koja nas je dovela na dno EU-a... To je i osnovni razlog zašto u Hrvatskoj nema neke perspektive, zašto struka i sposobni odlaze van. A ništa se ne mijenja...

  • edgar2:

    Visoka nezaposlenost kao i viskoka inflacija ne promiče opće dobro i boljitak Hrvatske!