Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Očekivanja za gospodarstvo bolja od prvih prognoza: 'Recesija će biti snažna, ali kratka'

Vujčić pritom naglašava da se industrijska proizvodnja u Hrvatskoj već u potpunosti oporavila, u obliku slova "V", i već je sada na pretkriznoj razini, dok je tu razinu gotovo dosegnulo i građevinarstvo. S druge strane, uslužni sektor snažno je pao, no taj pad bit će manji no što se prvotno očekivalo
08. rujna 2020. u 16:29 0 komentara 331 prikaza
Zagreb: 15. konvencija hrvatskih izvoznika
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/14

Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini nešto su bolja od prvotnih prognoza, BDP bi razinu iz 2019. mogao dosegnuti 2022. godine, a novo zaključavanje ostavilo bi dugotrajne posljedice po hrvatsko gospodarstvo, neke su od poruka s rasprave u sklopu 15. konvencije hrvatskih izvoznika.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ističe da su očekivanja u odnosu na proljeće blago poboljšana, kako u Hrvatskoj, tako i svijetu, što je rezultat oporavka bržeg od očekivanog.

"Imat ćemo vrlo duboku i snažnu recesiju, međutim biti će kratkotrajna", ocijenio je Vujčić na središnjoj panel raspravi 15. konvencije hrvatskih izvoznika na temu "Utjecaj korona krize na hrvatsko gospodarstvo i izvoz".

Mastercard Neprocjenjivo Kako ćemo ove zime lutati svijetom, učiti nove stvari od poznatih i ostati zdravi

Vujčić pritom naglašava da se industrijska proizvodnja u Hrvatskoj već u potpunosti oporavila, u obliku slova "V", i već je sada na pretkriznoj razini, dok je tu razinu gotovo dosegnulo i građevinarstvo.

S druge strane, uslužni sektor snažno je pao, no taj pad bit će manji no što se prvotno očekivalo. Vujčić smatra da će turistička sezona biti negdje između osnovnog HNB-ovog scenarija, koji predviđa pad od 70 posto i optimističnog, koji prognozira pad od oko 50 posto. U tom kontekstu navodi i promijenjenu strukturu gostiju, pri čemu, zbog izostanka zrakoplovnih linija, ove godine pretežu oni manje platežne moći.

Najgore je prošlo

Vujčić procjenjuje da bi rast hrvatskog gospodarstva u idućoj godini mogao iznositi oko šest posto, dok će razina BDP-a iz 2019. godine biti dosegnuta 2022. godine.  Ističe da je ukupna gospodarska aktivnost najviše pala u drugom kvartalu, pa mu stoga priča da dolazi "nekakva grozna jesen" nije jasna.

"Otkuda, što može biti gore od lockdowna?", pita Vujčić, dodajući da je najgori dio, kada je bila zaustavljena ekonomija, očito prošao.

Kvartovo Kvartovo Novi Zagreb postaje partijanerska destinacija: Zaboravite na centar grada, ludilo kreće u Zapruđu

Kada je riječ o izvozu, Vujčić kaže da je u drugom ovogodišnjem kvartalu hrvatski robni izvoz pao relativno malo u odnosu na očekivanja i na ostale zemlje, nominalno između 10 i 15 posto, dok je zabilježen vrlo snažan pad izvoza usluga, što je posljedica i manjeg dolaska stranih turista.

Profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marijana Ivanov ipak nije toliki optimist. Misli da se nećemo tako brzo i lako vratiti, jer se boji da će pandemija na globalnoj razini ostaviti puno dublje efekte. "Stoga, povratak 2022. na pretkriznu razinu, 'o tom potom'", kaže Ivanov.

I ona drži da hrvatsko gospodarstvo ne može preživjeti novo "zaključavanje". Smatra i da je gospodarstvo još uvijek dobrim dijelom "zaključano", pri čemu izdvaja i segment samoizolacija u koje pojedini građani preventivno moraju ići. 

"U Hrvatskoj bi, kao i drugdje, trebalo razmisliti koliko su odlasci mnogih ljudi u samoizolaciju opravdani, a koliko nisu, kao i koliko se ta razdoblja samoizolacije mogu skratiti jer većina ljudi se neće razboljeti niti je zarazna dok nema nikakve simptome", smatra Ivanov.

Dodaje da posljedice samoizolacije snose i građani kroz niže prihode, kao i poduzeća kroz svoju poslovnu aktivnost.

Lovro Lukavečki Lovro Lukavečki (22) o pandemiji Kako mladi gledaju na koronu i posljedice za gospodarstvo?

Ćorić: Potreban "liberalniji pogled" kreditnih institucija na proizvodni sektor

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić ističe da će se tek pronalaskom cjepiva riješiti dobar dio problema oko pandemije koronavirusa, a također smatra da bi novo "zaključavanje" hrvatskog, pa i europskog gospodarstva, vrlo vjerojatno za niz zemalja značilo probleme iz kojih bi se dugo izvlačili. Ćorić podsjeća i da su, u trenutku kada je državi bila potrebna likvidnost, banke i druge financijske institucije odradile pozitivnu ulogu, pri čemu pohvaljuje i ulogu HNB-a.

U budućem razdoblju, smatra Ćorić, Hrvatskoj treba "nešto liberalniji pogled" kreditnih institucija na perspektivu hrvatskog gospodarstva, posebno njenog proizvodnog sektora.

"Jedino na taj način, uz nešto agresivniju ulogu i HBOR-a i HAMAG-BICRO-a, možemo učiniti ono što nam je nužno potrebno, a to je u relativno kratkom vremenu podići domaće proizvodne kapacitete", poručio je Ćorić.

Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Josip Tica kaže da je ključno građanima omogućiti formiranje očekivanja, a što su ona pozitivnija, time će biti veće i investicije i potrošnja, pa samim time i proizvodnja.

Zagreb: Dolazak dužnosnika u Banske dvore MINISTAR FINANCIJA 'Masu za plaće ne planiramo povećavati'. Marić otkrio i kako Vlada misli smanjiti štete u gospodarstvu

Bago: "Lockdown" je prošlo svršeno vrijeme

Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika, dobitnika nagrade Zlatni ključ za najboljega velikog izvoznika u 2019. godini, ističe problem poreznog opterećenja poduzetnika, to jest "skupe" države, pri čemu kaže da postoji negativna spirala takve države i male baze koja puni proračun, pa se zbog toga industrija ne može rasteretiti.

Stoga smatra da je potrebna hrabrost da se potaknu ulaganja u industriju, čime se se povećati baza pa time i olakšati državi funkcioniranje. 

S druge strane, ocjenjuje da je država reagirala "fantastično efikasno" kada su u pitanju mjere pomoći gospodarstvu, a smatra da još ove godine gospodarstvenicima selektivno treba pomoći, to jest proporcionalno teškoćama u kojima se nalaze.

Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago smatra da je "lockdown" gospodarstva "prošlo svršeno vrijeme", podsjećajući da je cijeli svijet išao u zatvaranje gospodarstva jer se o virusu Covid-19 nije mnogo toga znalo, dok su se u međuvremenu mnoge stvari spoznale te se stoga može osigurati određena vrsta suživota s virusom.

"Važno je ne potencirati strah kod ljudi da će opet doći do "zaključavanja" gospodarstva jer to se neće dogoditi", uvjeren je Bago.

intimna ispovijest
Sin popularnog ex-YU glazbenika: 'Tata je od prvih tantijema kupio Porsche, a sada meni ne želi pomoći u karijeri'
RIT Croatia
PROMO
Svakodnevno mjerimo razinu sigurnosti na našim kampusima
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.