Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Nikad više novca: kamate će padati, a krediti polako rastu

Najviše rastu gotovinski krediti, stambeni stagniraju zbog iseljavanja. U drugom dijelu 2018. kamatne stope mogle bi se stabilizirati, a na kreditnu sposobnost negativno bi mogao utjecati Ovršni zakon.
30. prosinca 2017. u 08:22 23 komentara 15453 prikaza
bogatstvo, novac
Foto: Thinkstock
Pogledajte galeriju 1/4

Na kraju 2016. čudili smo se višku od 13 mlrd. kn na novčanom tržištu, a posljednjih dana 2017. višak likvidnosti dosegnuo je rekordne 23 mlrd. kn.

Petar Pavković, Damir Kuštrak Najveća blokada imovine Kuštrak se riješio tri nekretnine, a Lučić prenio čak 100.000 obveznica

Premda kamatne stope zbog toga nisu dodatno korigirane, bankari ovih dana imaju pune ruke posla s obračunom nižih kamata, vezanih uz nacionalnu referentnu kamatu, koje će se primjenjivati od 1. siječnja, a bit će vidljive na anuitetima u veljači. Hoće li se trend pada kamata zadržati i kakva nas godina očekuje?

Prema onome što su nam odgovorili bankari, 2018. bismo mogli parafrazirati naslovom jedne knjige: Dobro je, lijepo je.
– U 2017. u bankarstvu su, usprkos visokom rastu rezervacija zbog Agrokora, profilirani i pozitivni trendovi. Rast novih kredita stavnovništvu je započeo, a skroman trend rasta novih kredita poduzećima primjetan je još od 2016. Kamatne stope na kredite i dalje padaju, a najizraženiji je kod stambenih kredita – kažu u Hrvatskoj udruzi banaka, napominjući da je zaustavljen i rast kamatne marže. Najavljuju nastavak pada kamata dok se ne iscrpi utjecaj pada premija rizika za hrvatsko tržište i kamata na depozite i rasta potražnje.

– U drugom dijelu godine kamatne stope bi se mogle stabilizirati, ako se ne promijene odnosi na tržištima kapitala u zemlji i okruženju, ponajprije u europodručju – prognoziraju u HUB-u. Ističu da banke sada zaoštravaju tržišno natjecanje, visoko su kapitalizirane i spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope najniže u povijesti. No, brojke zasad ne slijede tu logiku kad su posrijedi stambeni krediti koji su još u minusu, a kreditni rast stanovništva ponovo se zasniva na potrošnji – rastu gotovinski krediti, i to postojećim klijentima. Bankari to objašnjavaju negativnim demografskim trendovima jer se mladi iseljavaju iz Hrvatske, no neobično je i što se pozivaju na novi ovršni zakon, koji još nije na vidiku, ali će, kažu, djelomično zoštriti kreditnu sposobnost dijela klijenata za dugoročne kredite. Poduzeća su jednim dijelom već prezadužena, a često se i izravno financiraju u inozemstvu, na tržištu kapitala ili kroz faktoring. Kakva je ponuda po bankama? Zaba kunske stambene kredite u trenutačnoj akciji odobrava uz kamatu od 3,80%, fiksnu za prvih pet godina, te 4,15% u nastavku otplate. Za eure su u istoj kombinaciji kamate 3,20 i 3,75%. Ti uvjeti vrijede i za refinanciranje iz drugih banaka. Nenamjenske kredite odobravaju uz kamatu od 6,9% za eure i 7,45% za kune. Do kraja siječnja 2018. imaju i akciju osiguranih kredita u eurima s fiksnom kamatom od 5,8%.

Todorić Istraga o pozajmici DORH objavio detalje nove istrage protiv Todorića

U HPB-u, koji je bodove stekao povoljnim refinanciranjem franaka, stambeni krediti rastu pet godina pa su im se, iako tržište stagnira, u prvih devet mjeseci povećali 13,9%. Odobravaju ih u eurima uz kamatu od 3%, u kunama od 3,38%. Najniža kamata za gotovinske kredite je 5,37% za eure i 6,27% za kune. Krediti tvrtkama rasli su im 9,7%. Suprotno trendovima je i u Splitskoj banci gdje je rast stambenih kredita iznosio čak 42%, gotovinskih 6%. Kamate za stambene kredite u kunama su od 4,35%, u euru 3,89%, za gotovinske 6,25% u kunama te 5,25% u eurima. Krediti tvrtkama su stagnirali.

– U 2018. očekujemo daljnji dinamičan rast gotovinskih kredita, a potražnja za stambenim kreditima bit će pod pritiskom nepovoljnih demografskih trendova i migracijskih kretanja – komentira Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Efekt Agrokora u korporativnom sektoru očekuje kroz nastavak trenda otpisa. RBA stambene kredite u euru odobrava uz kamatu od 3,6%, u kunama 3,8%. Gotovinske kredite imaju samo u kunama, s kamatom 6,55%. Očekuju nastavak pritiska na pad kamata i rast potražnje za kunskim kreditima uz približavanje kunskih i eurskih kamata. Veći rast prognoziraju kod poduzeća jer su, smatraju, mogućnosti za rast gospodarstva bez povećanog korištenja kredita iscrpljene prethodne tri godine. U Sberbanku su stambeni krediti rasli 58%, i to uglavnom u eurima koje nude uz kamatu od 3,45%.

Najniža kamata za nenamjenske kredite je 6,6%, a rasli su im 38%. U Erste banci stambeni su se krediti povećali 28%, kamate su od 3,91% za kune i 3,81% za eure. Gotovinski krediti rasli su 30%, a najniža je kamata 6,11% za eure i 6,91% za kune. Tvrtkama su plasirali 10% više kredita. U OTP-u je najniža kamata za eurske stambene kredite 3,89%, za kunske 4,35%, za gotovinske u kunama 6,25%, a u eurima 5,25%. 

Agrokor Poruka dobavljača Ramljaku: Veliki otpisi dugova ugrozit će opstanak pedeset tvrtki Boris Vujčić Boris Vujčić: 'Građani mogu očekivati niže kamatne stope na kredite, ali to neće trajati zauvijek' Vlada ŽELJKO ROHATINSKI: Tek 2018. godine vratit ćemo se 
na BDP iz 2008.
Valamar
Prilika za posao
Ovo je troje mladih koji rade u turizmu, evo zašto su zadovoljni i žele ostati u Hrvatskoj
  • PRCD:

    American dream... Zivot na kredit i plaćaš ga cijeli život..... A stan ili kuća nikada nisu tvoji. Na kraju bankari imaju lijep profit share za sebe i svoje zaštitnike.

  • alphazulu99:

    Dizati kredit u zemlji poput RH vrlo je rizicno.

  • Avatar PLENKI
    PLENKI:

    Pa sva lihvarska prevara i laz se svodi na to da su banke sve u vlasnistvu stvarnom 3-4 vlasnika koji su u tajnom KARTELU! Prvo dijele novac šakom i kapom,dugorocne jer su veci,na 20-30 godina,polako dizu kamate i onda bummm,IZMISLE ... prikaži još! financijsku krizu kao izgovor na dodatne kamate,ljudi ostaju bez posla, ne mogu placat pa im uzimaju imovinu pod hipotekom sto je glavni cilj a ne povqat kredita jer kredit je VIRTUALNI nepostojeci novac koji su ONI stvoril sa tri klika mišom a vi plačate godinama kamate samo a na kraju deložacija! Sad je ovo početak novog ciklusa,izbacili su večinu pa sad vabe nove žrtve i tako u krug svakih 20-30 god.--- 1929-1933 naftni šok,1970-financijska kriza,2008 globalna kriza! Uočavate god.intervale!?