Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 57
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
MOJA PODUZETNA HRVATSKA

Na sajmu poduzetništva u Zaprešiću izlagači pokazali maštovitost

Sajam u Zaprešiću
Foto: Žarko Bašić/PIXSELL
1/11
30.04.2017.
u 21:42

Uz priliku za razmjenu iskustva, ovaj projekt u organizaciji Styria medijske grupe omogućava i da najvrjednijih hrvatski gospodarstvenici dobiju medijsku podršku kako bi pokazali rezultate svoga rada.

Sajam poduzetništva, obrta i OPG-a Moja poduzetna Hrvatska održan u nedjelju u Zaprešiću okupio je nekoliko desetaka malih i srednjih poduzetnika sa šireg zagrebačkog područja. U ponudi je prevladavao nakit, kao i velik broj različitih uporabnih predmeta. Uz priliku za razmjenu iskustva, ovaj projekt u organizaciji Styria medijske grupe omogućava i da najvrjednijih hrvatski gospodarstvenici dobiju medijsku podršku kako bi pokazali rezultate svoga rada.  

Ena Katalinić i Martina Janžek studentice su koje tri godine izrađuju nakit i ukrasne predmete. Ponudu svog brenda Projekt EM redovito osvježavaju u skladu s trendovima i potrebama tržišta. Tako su u posljednji u nizu noviteta personalizirani magneti i geometrijska kolekcija nakita. Različiti motivi rezultat su prepoznavanja da na tržištu nečega nedostaje, a i kako kažu autorice, u ovom je poslu najvažnije biti maštovit. Proizvodnju su pokrenule s ciljem upotpunjavanja slobodnog vremena, a i iz želje da ponude nešto novo što bi i same privatno nosile. Zagrebačkim ulicama, kao i diljem Dalmacije, njihov nakit nose različite generacije. Članice su udruge KiSs sa sjedištem u Zagrebu jer tako surađuju s brojnim drugim kreativcima, ali se i informiraju o svim manifestacijama gdje svoje proizvode mogu izložiti. Svjesne da je tržište vrlo širok pojam, a tako se razlikuju i ukusi kupaca, sajmovi na koje odlaze različita su profila. Osim tradicionalnih i obrtničkih, može ih se vidjeti na SFeraKonu te brojim konvencijama. „Sajmovi su odlična prilika za promociju i kontakt s kupcima. Na licu mjesta možemo vidjeti kako reagiraju na Projekt EM što nam je najbolja povratna informacija. Nakon što smo izradile podloške s prigodnim motivima, dobile smo dosta upita zašto nemamo magnete što je bio znak da je vrijeme da našu ponudu proširimo. Sretne smo i ponosne kad su ljudi oduševljeni našim radovima, a i kad na ulici sretnemo nekoga tko nosi nešto iz naše kolekcije. Iako je tržište nakita veliko i djeluje prezasićeno, ipak smo se uspjele isprofilirati sa asortimanom koji se ne može pronaći nigdje drugdje. U prvom redu mislim na tzv. kolar ogrlice i drvene personalizirane podloške“, ispričale su Janžek i Katalinić.

Udruga KiSs u sklopu koje djeluje Projekt EM okuplja čak 180 članova iz svih dijelova Hrvatske. Njihova misija promocija je kreativnog rada, a uz to organiziraju i brojne radionice i edukacije namijenjene kako članovima, ali i svima zainteresiranima. Predsjednik udruge Karlo Pilko je zajedno sa Sinišom Danačićem prije tri godine osnovao udrugu KiSs sa željom da različite rukotvorine pronađu put do kupaca. „Dosta naših članova nakon godinu dana članstva odluči otvoriti obrt što je svakako stepenica više. Također, nije rijetkost da se odluče i na dodatni vid obrazovanja poput programa pučkih otvorenih učilišta i tečajeva za oblikovanje nakita. Materijali s kojima radimo su prirodni, koristimo što je moguće manje plastike. Dobar proizvod svi rado nose i nema toga što mi ne možemo izraditi“, dodao je Pilko.

Sajam u Zaprešiću okupio je zapravo velik broj članova udruge KiSs. Jedna od njih je i Jadranka Bušić, tekstilna dizajnerica s više od 20 godina iskustva rada s materijalima koja proizvodi ukrasne jastuke, igračke i slične proizvode namijenjene djeci. „Imam troje unučadi koji se još uvijek vesele onome što izradim tako da su i oni dijelom zaslužni za to čime se danas bavim. Jedan od novih proizvoda je i „knjigočuvarica“, odnosno personalizirani i perivi omoti za knjige koji su odličan poklon za sve koji uživaju u čitanju“, kaže Bušić. U sklopu udruge djeluje i Aleksandra Šćepanović koja je u Zaprešić donijela keramičke kuhinjske podmetače oslikane različitim motivima, majice s tiskom te nakit koje izrađuje u sklopu obrta Riwo. „Istražujemo tržište i polako se profiliramo u onome što nam najbolje ide“, kazala je.

Izradom rukotvorina već se 12 godina bavi i obrt Damira i Gordana Sever. Ukrasne i uporabne predmete od drva obrt Sever izrađuje u kućnoj radinosti, a najponosniji su, kažu, što se vode načelima kružne ekonomije. „Nikada ne siječemo drvo da bismo dobili materijal za izradu, već nam različiti ljudi donose materijale koji im ne trebaju. Maslinovo drvo dobivamo s Raba od maslinara kojima nakon sječe ostane sirovina koje ne žele baciti. Česti smo na sajmovima, a projekt Moje poduzetne Hrvatske izvrsna je prilika da se predstavimo. U drugim nas slučajevima opterećuju visoke sajmišne kotizacije koje su izuzetno poskupile u posljednjih pet godina. Najbolji primjer su adventske manifestacije gdje je najam kućice nekoć koštao nekoliko tisuća kuna, a danas najam dođe i nekoliko desetaka tisuća“, kazala je Gordana Sever. Napomenula je i da njihove zdjele i drvene daske za rezanje nisu premazane umjetnim bojama i lakovima već pčelinjim voskom i time sigurne za korištenje.

Nije nedostajalo ni zdrave prehrane koja je postala jednim od značajnih trendova u posljednjih nekoliko godina. Krezubi krokodil tvrtka je vlasnice Sanje Čatipović koja se na pokretanje biznisa odlučila nakon dugogodišnje karijere u medijima. Motivirana činjenicom da se kod nas ne mogu kupiti egzotične i zdrave grickalice s kakvim se susretala na putovanjima pokrenula je distribuciju sušenog voća i povrća. Njeni se proizvodi mogu pronaći na zagrebačkoj tržnici Dolac, kao i u trgovinama diljem Zagreba.

Kaže da je hrvatsko tržište zdrave prehrane još uvijek u razvoju, ali i da se određeni pomaci već vide. „Trebalo bi još više raditi na edukaciji o važnosti zdrave prehrane. Zalogaje po pekarama i restoranima brze hrane zamijeniti kvalitetnijim namirnicama, a djecu od malih nogu treba navikavati da je prirodno ujedno i najbolje. Da bi ih se tome moglo podučiti odrasli bi to u prvom redu trebali pokazati vlastitim primjerom“, komentirala je Sanja Čatipović.

Branko Ognjenović i kulinarski studio Majstor kuhar u Zaprešiću su u sklopu sajma poduzetništva, obrta i OPG-a Moja poduzetna Hrvatska pripremili nekoliko stotina porcija kotlovine. Vrijedne ruke Lovre Grebenara iz Ugostiteljske škole u zaprešiću i Restorana Golf pomogle su u kuhanju, ali i da se sve još jednom podijeli u rekordnom roku. Paralelno s time održavala se i radionica zdrave prehrane namijenjena djeci u sklopu koje su najmlađi mogli naučiti kako pripremiti zdrav obrok. Osim što se djecu na ovaj način podučava samostalnosti u pripremi jednostavnijih obroka ujedno im se usađuju i dobre navike novih načina spravljanja jela te iskorištavanja namirnica kako bi iz njih dobili ono najbolje u što kraćem vremenu, kaže Ognjenović.

Renomirani kuhar, kulinarski akademik i poznato lice televizijskih ekrana dijelom festivalske priče Moja poduzetna Hrvatska u organizaciji Styria medijske kuće postao je iz nekoliko razloga. Uz veliku ljubav prema hrvatskoj gastronomiji, Ognjenović se trudi u prvi plan plasirati domaće proizvode, ali i u sve procese uključiti nove generacije i buduće zvijezde gastro scene s kojima rado podijeli i pokoji savjet. „Veseli me rad s djecom i mladima. Njihove reakcije su neprocjenjive, a od početka svoje profesionalne karijere trudim se da svaki stol dobije prirodne namirnice hrvatskog sela. Trudimo se što većem broju ljudi prenijeti ljubav i iskustvo prema hrani, upoznati ih s okusima, starim tradicijama te raznim gastrokulturama“, dodao je Ognjenović.

Ovakva druženja izvrsna su prilika da se okupljene podsjeti i na bogatstvo okusa i mirisa koje hrvatska kuhinja nudi, kao i prilika za susret s najkvalitetnijim namirnicama, složili su se svi koji su imali prilike kušati jelo za čiju je pripremu bilo potrebno dvadesetak kilograma mesa i povrća.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije