Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Kupci u krizi mjesečno idu u četiri trgovačka lanca, prije u dva

Ante Todorić: Globalizacija retaila je nemoguća. On će i dalje ostati lokalan - samo je pitanje u čijem vlasništvu i u kojem formatu.
28. listopada 2010. u 09:00 9 komentara 18 prikaza
konzum
Foto: VL FOTO

Novi je potrošač racionalan, nepovjerljiv i štedi na hrani i piću. Na njegove odluke o kupnji najviše utječu niska cijena i akcija, tako da se trgovačkim robnim markama koje se sada već zovu "retail brandovi" – i u RH čine 16 posto vrijednosnog udjela u maloprodaji – daje sve veće značenje, pa i kompanije u njega sve više ulažu i puno se na njega oslanjaju – kazao je Ante Todorić, izvršni potpredsjednik za maloprodaju Agrokora, na panelu Potrošačkih 360 i trendovima u maloprodaji u sklopu EBRD-ove i Infoarenine konferencije Food, Drinks & Retail 2010. Makroekonomski faktori u regiji pokazuju da je projicirani pad BDP-a u ovoj godini za Hrvatsku 1,6%, dok Srbija i BiH istodobno imaju rast od 1,7, odnosno 1%.

RH najslabija u regiji

– Najgore je prošlo, no izlazak iz recesije u regiji ne predviđa se do 2011. Turska je vodeća u pogledu oporavka uz očekivani rast BDP-a od 5,6% u ovoj i 5,2% u 2011. Oporavak slijedi i u Slovačkoj, Rusiji i Ukrajini, dok Hrvatska tek 2011. očekuje rast 1,6% (najslabiji u regiji), a Srbija 2,2% – istaknuo je Todorić, napomenuvši kako u osobnoj potrošnji građana RH hrana i piće sudjeluju s čak 32,1%.

U Srbiji je to čak 46%, a u zapadnoeuropskim zemljama poput Velike Britanije ili Njemačke samo 9,7, odnosno 11,22%. EU prosjek je 13,1%. Hrvatski potrošač puno je oprezniji i puno više promišlja o kupnji. Europski indeks povjerenja potrošača je 78, a hrvatski 48, što nas stavlja na začelje tablice, a da su kupci i sve manje lojalni i više štede, potvrđuje i istraživanje kako mjesečno idu u četiri, a prije krize u dva različita trgovačka lanca, dok je većini hrvatskih kupaca (56%) važno da je proizvod koji kupuju proizveden u RH.

Retail ostaje lokalan

Ipak, kupuju velika ekonomična pakiranja, na akcijama i u jeftinijim trgovačkim lancima, tako da RH čeka daljnji razvoj diskontnih formata prema tržišnom udjelu od 20%, kao i u EU. No, Sparu Croatia, ustvrdio je njegov čelnik Helmut Fenzl, nije u interesu da ide njihovim stopama. U RH je trenutačno 90% preostalog tržišta na koje se mogu orijentirati i dovoljno su jaki da konkurenciju Lidla uopće nisu osjetili, kazao je Fenzl. No, u hrvatskoj maloprodaji, gdje je velika konkurencija sedam velikih retailera, neizbježna je daljnja koncentracija i okrupnjavanje preuzimanjima, a vjerojatno i kapitalnim povezivanjima. Pritom će, slažu se i drugi vodeći trgovci regije, opstati samo oni koji se budu prilagodili zahtjevnim i dinamičnim tržišnim kretanjima.

– Globalizacija retaila je nemoguća. On će i dalje ostati lokalan – što potvrđuju i vodeći maloprodajni lanci poput Tesca, Carefourra ili Walmarta, koji u određenoj zemlji drže i 70 posto udjela, a na globalnom tržištu samo 1-4 posto. Samo je pitanje u čijem vlasništvu i u kojem formatu – tvrdi Todorić. Kako bilo, kupci su u krizi dodatno evoluirali i više se nikada neće vratiti starim navikama. Na trgovcima je pak da im se što brže prilagođavaju, pri čemu su inovacije poput mobilnog šopinga, 2D plaćanja računa, drive-ina i internetske kupnje, self-check-outa... i te kako na cijeni.

Getro Mercatoru donosi novu ciljnu skupi

Getro Mercatoru donosi novu ciljnu skupinu potrošača

Jedni su u krizi prodavali biznise, a drugi su, poput najvećeg retailera u regiji Mercatora, u krizi i akvizirali. Hrvoje Štorga, čelnik uprave Mercatora-H, kaže kako njihovu akviziciju Getroa mnogi drže nerealnom jer je Mercator pozicioniran kao premium brend na tržištu. No, s Getroom kao cash&carry formatom otvorili su si novu ciljnu skupinu na tržištu. Na pitanje koliko se razlikuju slovenski i hrvatski kupac Mercatora, Štorga kaže kako Slovenci troše znatno manje. No kriza nije samo u prvi plan stavila \"retail\" brend nego i tzv. customer marketing, kojim se prate svi detalji koji utječu na kupnju – koje su police ili pozicije najatraktivnije u trgovini, koje proizvode staviti u razini očiju, koje ispod, koliko se kupac zadržava na kruhu, svježem asortimanu... čak i kakvu glazbu potrošači slušaju. Kriza je pokazala da je 90% ljudi u krizi promijenilo navike kupnje, 70 ih kupuje opreznije i suzdržanije, 20% na akcijama... Od zemalja u regiji, u RH je najviše – više od 60% – potrošača koji znaju točne cijene proizvoda koje kupuju.

Pevex
NOVO RUHO DOMA
Istražujemo – kako se pripremiti za proljetne renovacije
  • bronhy:

    točan članak do bola! Idem u dva trgovačka lanca, i to HOFER i LIDL, ali u Sloveniji! ne mogu više financijski podnijeti \"kupujmo Hrvatsko\", jer mjesečno uštedim 250€!

  • ovett:

    mikrogrizzly! malo si se prešao. Naime plaće u Konzumu i Lidlu nikako nisu iste - u Konzumu blagajnica ima oko 3200kn a u Lidlu 5000kn. Idi malo pa provjeri ako mi ne vjeruješ na riječ. Pozdrav

  • mikrogrizzly:

    U svim analizama maloprodajnog sektora se uvijek ispušta segment usluge. Preciznije rečeno, Konzum koji je po zadnjem istraživanju najskuplji maloprodajni lanac u Hrvatskoj ima nerijetko neuredne markete gdje je razvidno da nije bilo \"generalke\" u pospremanju mjesecima. Također imaju jako ... prikaži još! pričljive i šlampave blagajnice, a pravilo je da dok s jednim kupcem imaju spiku - onaj drugi u redu iza njega gubi vrijeme. Sumarno, znaju naplatiti (najviše marže), ali što se tiče angažiranja radne snage i brzine - e tu su loši. Posebice s nevjerojatnom žustrinom s kojom recimo u Lidl marketima blagajnice/blagajnici provlače artikle kroz blagajne. A po plaćama su tu negdje i Konzum i Lidl što se tiče osoblja na blagajnama. Također, imate fenomen u gotovo svim radnjama da osoblje ima prioritet kad se radi o kretanju trgovinom. Čak i DM, kao uvjerljivo najskuplji drogerijski lanac koji ima i daje najviše plaće uposlenim, ne poštuje kupca. Uvijek je nekakvo slaganje na policama u tijeku i vi, kao kupac, bukvalno morate moliti pogledom trgovce koji su tamo na slaganju robe da prođete kolicima ili da maknu kartonske kutije. Kad trgovac krene prema polici, uopće ne \"šljivi\" kupca i njegovu putanju. To su do nevjerojatne okrutnosti razvili u Metro (inače u biti veleprodajni lanac) gdje ganjaju kupce viljuškarima jer kad prodavač \"uzjaše\" viljuškar i krene distribuirati palete, očekuje da se kupci ponašaju kao pješaci u prometu i \"mičiiii\". Ali zato je cijeli Metro izlijepljen slikama vrlih prodavača i šefova odjela pa imate apsurd - da oni o svom osoblju imaju doista visoko mišljenje i smatraju da ih kupac može zazvati u svakom trenutku (iako ih nikad nema na odjelima!), ali zato ti isti prodavači na viljuškarima gaze kupce bez milosti i svi hodnici puni ostavljenih paleta. Zaključno, umjesto te klasike o internim brandovima - dajte se jednom pozabavite osobljem i uslugom, od urednosti robe na policama do odnosa prema kupcu tijekom kupovine i brzine usluge na blagajnama...