Jako mi se sviđa uravnoteženost između ulaganja i reformi, dobar miks reformi u javnoj upravi, gospodarstvu, tržišta rada, zdravstva – poručila je čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon što je i osobno obznanila pozitivnu ocjenu hrvatskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) vrijednog 6,3 milijarde eura.
Nakon što “sjedne” predujam od 819 milijuna eura, a prve investicije krenu već krajem ove godine, NPOO bi, prema procjenama EK, već iduće godine mogao povećati hrvatski BDP za 1,5%, a do 2026. za 2,9% i stvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta.
Podsjetimo, oko 3,4 mlrd. eura namijenjeno je jačanju gospodarskog razvoja poticanjem privatnih ulaganja, zelene i digitalne tranzicije, otprilike milijarda namijenjena je za obrazovanje, znanost i istraživanje, 340 milijuna eura za zdravstvo, 280 milijuna za tržište rada, 789 milijuna eura za obnovu zgrada nakon potresa i povećanje njihove energetske učinkovitosti. Spominju se i velike reforme javne uprave, poslovnog okruženja, obrazovanja, pravosudnog sustava, socijalne skrbi, dok se u javnosti čuju kritike poduzetnika da je premalo sredstava namijenjeno privatnom sektoru i investicijama, a previše infrastrukturi i javnom sektoru.
Država nepravedna i nepoštena
Ekonomski analitičar Andrej Grubišić kaže da je on veliki protivnik kolektivnog promatranja stvari. Tvrdi da je u više navrata sugerirao da bi, ako se taj novac stavlja na raspolaganje Hrvatskoj, bilo razumno da se za svaku kunu i euro koji dolaze u hrvatski proračun (direktno ili indirektno ili u neku agenciju), a predstavljaju porez kojega je platio neki bogatiji stanovnik EU, smanji porezna presija prema građanima i biznisima.
– Smanjivanjem poreza država bi efektivno transferirala taj novac građanima i poduzetnicima ne birajući pobjednike i svatko bi dobio onoliko koliko su mu linearno smanjeni porezi. Ako netko, dakle, plaća porez na dobit 18%, sad će ga možda plaćati 15% – objašnjava Grubišić, ističući da ono što mu je ostalo može iskoristiti onako kako on smatra da je potrebno, povećati plaće zaposlenima, zaposliti dodatne ljude, investirati u strojeve i opremu, vratiti kredit, podmiriti obveze dobavljačima...
– Mi nažalost imamo praksu da će država arbitrarnim kriterijima određivati koji su projekti ili inicijative prihvatljive, pod egidom nacionalnih interesa, i novac će se dobivati arbitrarno. Ja to smatram nepoštenom i nepravednom praksom, jer nijedan državni birokrat ili činovnik ne bi trebao određivati koji poduzetnički pothvat se njemu sviđa ili ne, koji je bolji ili lošiji. To ne bi trebala biti uloga države – ističe te dodaje kako je eklatantan primjer toga priča s Rimcem.
– Mate Rimac napravio je na globalnoj razini vrlo respektabilnu poslovnu priču koja se u komercijalnim uvjetima tek treba testirati i pokazati da ima smisla. Ako su tu neki investitori koji prihvaćaju rizik i ulaganja u takvo nešto, to je njihova slobodna volja. No mislim da nije pošteno ni da Andrej Grubišić, Mate Rimac ili bilo tko drugi dobije nekim dekretom novac iz NPOO-a, samo zato što je netko procijenio da je to, kako se u nas kaže, famozno za hrvatsku državu. Ne žive poduzetnici za hrvatsku državu, nego za svoje obitelji i svoje biznise – tvrdi Grubišić.
S druge strane, smatra on, velika količina tuđeg novca koje će RH dobiti sprečava stvarnu provedbu strukturnih reformi.
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević smatra da će programi svih zemalja biti prihvaćeni jer svi otprilike sadrže ključne riječi zelena tranzicija, digitalizacija, otpornost na buduće zdravstvene potencijalne probleme... te sličnu filozofiju koja je najvećim dijelom usmjerena na investicije javnog sektora, od energetike, infrastrukture, prometa...
Potrebna fleksibilnost
– Manje se govori o tome da će taj novac biti posuđen i da će se morati vraćati. U nekim normalnim razmjerima EU kroz BDP treba 10 godina kontinuiranog prosječnog rasta da vrati taj posuđeni iznos, što nije malo – tvrdi Lovrinčević.
Hrvatski program koji se tiče infrastrukture, obnove zgrada i slično podrazumijeva i mnogo radne snage te će biti jedan od najvećih izazova hoćemo li uspjeti dio educirane radne snage kroz građevinu i slične sektore tim programom vratiti u Hrvatsku jer će za njom postojati velika potražnja i nudit će se dobro plaćena radna mjesta, kazao je Lovrinčević. Drži da su u programima svih zemalja zapostavljene dvije komponente – dugoročna edukacija i obrazovanje djece svih uzrasta, popunjavanje rupa u znanju cijelih generacija koja će se pojaviti s obzirom na goleme propuste zbog pandemije.
– Tome je trebalo posvetiti više pozornosti, ali to nije učinjeno, jer se mislilo da će virus trajati godinu dana i proći, a propuštena je i komponenta dugoročnog zdravstvenog zbrinjavanja građana i post-COVID oporavak, a to će itekako doći do izražaja – ističe Lovrinčević te dodaje da je u tom dijelu predviđeno jako malo novca, ne samo za RH.
Trebalo je, smatra on, ugraditi mehanizam fleksibilnosti, da čelnici zemalja EU nakon nekoliko godina sjednu za stol i zapitaju se koje su nove teme zbog korone postale izazov, a koje su se pokazale nepotrebnima.
– Što će nam, primjerice, tolika obnova zgrada ako nema ljudi – pita Lovrinčević.
Darko Koren, potpredsjednik Zajednice županija i koprivničko-križevački župan, kaže da župani zasad nemaju spoznaja o punom sadržaju NPOO-a.
– Zasad mogu reći da smo mi kao županija spremni aplicirati iz svih sektora za programe i da nam je mnogo projekata već u poprilično visokoj fazi – rekao je Koren.
>> Pogledajte i ovaj video - Skratili su radni tjedan na 35 sati: Ljudi su produktivniji, imaju više energije i manje su pod stresom!
Znaš kada će se Hrvati vratiti iz Njemačke da žive i rade u Hrvatskoj? Onda kada im ponudite uvjete života kao u Njemačkoj. Siguran posao, dobre plaće, kvalitetno i dostupno zdravstvo i školstvo. E onda će se Hrvati vratiti. Međutim, Hrvati koji su otišli, nisu zauvijek Hrvati, oni postaju za 5 godina Njemci, i njihova djeca i djeca njihove djece su Njemački državljani, koji će imati samo sjećanje da su im roditelji ili bake i djedovi porijeklom iz Hrvatske. Tako da, varate se ako mislite da možete čekati sa svojim politikama i laganjem.