Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Jamčili 5,3 milijardi kuna: Hrvatska na začelju po ukupnoj vrijednosti jamstava

Hrvatska na začelju po ukupnoj vrijednosti jamstava, ali među prvima po lošim kreditima.
31. siječnja 2020. u 23:23 0 komentara 264 prikaza
kune
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

U kratkom razdoblju od dvije godine Hrvatska je iz svog proračuna isplatila 4,5 milijarde kuna državnih jamstva za brodogradilište Uljanik. U razdoblju od 2013. do 2018. godine jamstva dana brodogradilištima stajala su državu i porezne obveznike visokih 12 milijardi kuna. Taj novac je uglavnom otišao u vjetar. Osim za Uljanik, prošle godine su porezni obveznici vraćali dugove Imunološkog zavoda za koje je jamčila država, te HŽ Infrastrukture.

Zagreb građani Usporedba RH s EU Najsigurnija smo zemlja EU, ali lošeg smo zdravlja, niskog standarda i nismo sretni

Prema jučer objavljenim podacima Eurostata, krajem 2018. godine hrvatska je država jamčila za približno 5,3 milijarde kuna raznih obaveza državnih i javnih poduzeća što je predstavljalo 1,4 posto vrijednosti godišnjeg BDP-a.

Finska najviše jamči

Premda se kod nas dosta osporava praksa olakog davanja jamstava za financijske obaveze državnih sustava, usporedba sa drugima pokazuje da nije problem visina odobrenih jamstava nego tvrtke kojima se pomaže. Da je silni novac koji je otišao propalim sustavima usmjeren u nove tehnologije i mlada poduzeća danas bi imali drugačiju gospodarsku situaciju. Hrvatska se s vrijednosti danih jamstava mjereno njihovim udjelom u BDP-u nalazila na samom začelju država članica EU 2018. godine. Europski rekorder je Finska gdje jamstva dosežu trećinu godišnjeg BDP-a Finske. Primjerice, finska vlada posljednjih godina odobrava jamstva za gradnju 8000 novih socijalnih stanova svake godine. Na drugom je mjestu Austrija, gdje jamstva svih razina vlasti iznose 16,3 posto BDP-a, trećem Danska s udjelom od 14,8 posto BDP-a, zatim Njemačka, Francuska i Luksemburg gdje je kod svih udio jamstva veći od 10 posto BDP-a. Gledaju li se tranzcijske zemlje Češka, Bugarska i Slovačka gotovo da i nemaju potencijalnih državnih obaveza s osnove državnih jamstava, ali ih ima Slovenija gdje udjel danih državnih jamstava doseže 7,5 posto BDP-a.

Europska unija SLABA KUPOVNA MOĆ Druga najsiromašnija članica EU: Hrvatska za trećinu zaostaje za prosjekom

Poznato je da je slovenska država bila jako izložena prema svojim bankama, najviše Ljubljanskoj banci, čije obveze otplaćuju državni obveznici. U 2018. udio loših kredita za financijske institucije koje su u vlasništvu slovenske države iznosio je 3,3 posto slovenskog BDP-a. Rekorder po dospjelim a neotplaćenim dugovima za bankarski sektor ciparska je država gdje je 2018. vrijednost loših plasmana koji bi potencijalno mogli pasti na teret poreznih obveznika iznosila trećinu BDP-a, na drugom mjestu je Slovenija s udjelom loših plasmana u portfelju države od 3,3%, trećem Portugal gdje bi na teret državnog proračuna moglo sjesti 1,5 posto jamstava, a na četvrtom Hrvatska – gdje je udio loših kredita za koje je jamčila država bio 1,2 posto. Ovdje se jednim dijelom radi i o lošim kreditima državnih razvojnih banaka.

Skromno jp partnerstvo

U većini članica Europske unije središnja vlada je glavni jamac, osim Danske, Finske i Švedske gdje su također značajne razine garancija lokalne uprave. U Belgiji, Španjolskoj, Francuskoj, Cipru, Luksemburgu, Portugalu i Finskoj – glavni dio državnih jamstava dan je bankama i financijskom sektoru. U namjeri da trošenje javnog novca bude što transparentnije, Europska komisija prati i potencijalne obaveze država koje se uključuju u javno-privatna partnerstva (jpp). Najviše se novca na taj način udružuje s privatnim partnerima u Slovačkoj (2,6% BPD-a) i Portugalu (2,4%), dok je u Hrvatskoj preko javno-privatnog partnerstva angažirano tek 0,1 posto BDP-a. Razina obveza javnih poduzeća koji se vode izvan opće države značajno se razlikuje od države do države, ovisno o tome koliko je banaka u vlasništvu tamošnjih država. Postoji skupina zemalja sa značajnim iznosima takvih obveza poput Grčke (120 BDP-a) Nizozemske (102%), Njemačke (90%) i Luksemburga (77%).

režije, računi SPORO SE RAZVIJAMO Potrošnja kućanstava otkriva zašto Hrvatska zaostaje za drugima u EU

U Hrvatskoj potencijalni dug i obveze državnih banaka, iznosi svega 0,1 posto, ali obaveze ostalih javnih poduzeća su 4,1 posto BDP-a. Eurostat naglašava da općenito, financijske institucije imaju visoke obaveze, ali istovremeno raspolažu i sa značajnom imovinom koja nije uključena u podatke.

Kupovina
KVIZ
Otkrij svoj shopping personality
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.