S Goranom Paukom, županom Šibensko-kninske županije i predsjednikom Hrvatske zajednice županija, razgovarali smo o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, brendiranju destinacije, rastu prerađivačke industrije, korištenju novca iz fondova EU i benefitima projekta Otvoreni proračun.
Iako Šibensko-kninska županija posljednjih godina bilježi rekordne turističke rezultate i ulaže u turističku ponudu i infrastrukturu, još je ispod prosjeka Dalmacije. Što je uzrok tome i je li moguće ostvariti još bolje brojke?
Uistinu se osjećaju udruženi i usmjereni napori da se županija kao turistička destinacija pozicionira i strukturira kao prepoznatljiva, konkurentna i kvalitetna lifestyle destinacija. Radi se o izuzetno složenom i delikatnom procesu organiziranog razvijanja slike o destinaciji u svijesti potrošača, koja će se temeljiti na tom novostvorenom identitetu. Naše su ambicije fokusirane isključivo na kvalitetu proizvoda i usluga, koja će biti u stanju našim gostima pružiti jedinstveni doživljaj, nezaboravna iskustva te pozitivne i tople emocije. Upravo radimo na “menadžmentu reputacije” županije kao kvalitetne, boutique turističke destinacije, a za sada to radimo jako dobro. Intenzivno razvijamo turističke proizvode, osobito one koji doprinose produljenju turističke sezone, ali i podizanju vrijednosti destinacije. Ukratko, cilj nam je podizanje brojki, ali ne pod svaku cijenu i nauštrb kvalitete i pozitivnog brenda destinacije. Nedostaje nam još kvalitetnih smještajnih kapaciteta, osobito hotelskih. Samo rastom kapaciteta i dosezanjem broja kreveta ostalih dalmatinskih županija možemo se približiti njihovoj realizaciji u kontekstu broja noćenja i dolazaka. Zbog toga je iznimno važno da se kvalitetnim dijalogom između javnog i privatnog sektora potiču znatna ulaganja u hotelijerstvo i turističku infrastrukturu. Postojeća investicijsko-poslovna klima je ohrabrujuća i, vjerujem, rezultat pozitivnog imidža destinacije.
U kojim se ostalim gospodarskim djelatnostima ostvaruju dobri rezultati i gdje leži najveći potencijal?
Ulaganja u turizam išla su paralelno s ulaganjima u poljoprivredu i prerađivačku industriju koja je i danas najznačajnija gospodarska grana u Županiji. Iako smo proživjeli krizu u aluminijskoj industriji, bilježimo iskorak i u proizvodnji proizvoda namijenjenih automobilskoj i avioindustriji. Prostora za ulaganja imamo u sektoru turizma, prerađivačkoj industriji i u poljoprivredi kao i prehrambenoj industriji i IT sektoru. Raste broj zaposlenih kod poduzetnika; znatno rastu prihodi od prodaje poduzetnika… Samo u prerađivačkoj industriji poduzetnici su tijekom 2018., u odnosu na 2017. ostvarili 13,4% više prihoda. Najveću dobit prije oporezivanja u 2018. ostvarili su poduzetnici iz prerađivačke industrije.
Koliko je za razvoj turizma i gospodarstva važno povlačenje novca iz EU fondova? Kako Županija sudjeluje u tome?
Podatak da je u Šibensko-kninskoj županiji iz europskih fondova pristiglo oko 1,5 milijardi kuna dovoljno govori o važnosti povlačenja sredstava iz tih fondova. Županija, gradovi i općine, nacionalni parkovi i druge organizacije su od pretpristupnog razdoblja do danas u Šibensko-kninskoj županiji proveli čitavu lepezu projekata iz područja zaštite i valorizacije prirodne i kulturne baštine, kojima se znatno doprinijelo turističkoj atraktivnosti i promociji destinacije te je cijela županija dobila predznak turističkog dragulja. Izdvojit ću važna ulaganja u fortifikacijski sustav čija je revitalizacija pridonijela turističkoj prepoznatljivosti županije na međunarodnom turističkom tržištu. Tu posebno ističem ulaganja u tvrđavu sv. Nikole koja je u srpnju 2017. upisana i na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Realizacija brojnih projekata tako je direktno utjecala na porast broja posjetitelja i noćenja te brendiranje regije u zemlji i inozemstvu. U sljedećem financijskom razdoblju, od 2021. do 2027., očekuje se nastavak realizacije projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kojima se potiče valorizacija kulturne i prirodne baštine. Po tom pitanju najznačajniji projekti koji će se provoditi u 2020. su posjetiteljski centar u Vodicama; obnova tvrđave sv. Nikole u kanalu sv. Ante, razvoj strukovnog obrazovanja u turizmu, obnova i turistička valorizacija tvrđave u Kninu, projekt uspostave gastrocentra i kulinarske akademije u Skradinu, projekti mobilnosti i povezivanja otoka i projekt razvoja otočnog centra u Murteru i drugi.
Možete li iz perspektive predsjednika Hrvatske zajednice županije reći koliko su ostale županije iskoristile novac EU?
Upravo su u Šibeniku u listopadu održani Dani regionalnoga razvoja i fondova EU na kojima se govorilo o projektima financiranim europskim novcem, koji su od ključnog značaja za razvoj svih naših županija. Sve slavonske županije bilježe porast zahvaljujući Projektu Slavonija, Baranja i Srijem te mjerama iz Programa ruralnog razvoja. Najviše ugovorenih projekata po glavi stanovnika imaju Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska i Vukovarsko-srijemska županija, a svakako možemo izdvojiti nekoliko velikih projekata. Pelješki most, Arheološki park Vučedol, Muzej vučedolske kulture, Centar za napredne laserske tehnike – CALT, Opremanje dnevnih bolnica/dnevnih kirurgija i mnogi drugi, najbolji su pokazatelj koliko je važno koristiti mogućnosti pružene članstvom u EU.
Jedan od najvažnijih projekata Hrvatske zajednice županija je Otvoreni proračun, aplikacija koja omogućuje svakome da se jednostavno informira o namjeni i trošenju proračunskih sredstava županija. Koji je cilj Otvorenog proračuna i postoje li povratne informacije s terena?
Projekt Otvoreni proračun na unificiran način predstavlja vizualizaciju županijskih proračuna po svim klasifikacijama. Županije su, prema istraživanju Instituta za javne financije, najtransparentnije među jedinicama lokalne i regionalne samouprave, a Otvoreni proračun prvi je put građanima omogućio uvid u financijsko poslovanje jedne razine samouprave vlasti, i to u stvarnom vremenu. S obzirom na to da smo ove godine za taj projekt dobili ProPR Globe Award, jedno od vodećih priznanja iz područja komunikacija za transparentnost rada u komuniciranju, vjerujem da je itekako prepoznata vrijednost projekta. Što se tiče informacija s terena, pratimo koliko građani koriste aplikaciju. U sljedećoj ćemo godini nastaviti nadograđivati projekt. Osim proračunskih podataka za analiziranje, cilj nam je građanima i kroz priču i kroz vizualizaciju pokazati kako se troši proračunski novac.
Jedan od najvećih problema je odlazak mladih iz zemlje. Što Šibensko-kninska županija čini da zadrži mlade?
U priobalnom dijelu županije nema znatnijeg odlaska mladih, rekao bih da se događaju migracije, a ne da mladi odlaze, jer dolaze mladi iz drugih krajeva i zemalja u našu županiju. Problem je ruralni dio županije koji je dobrim dijelom opustošen još 90-ih zbog rata. Upravo kroz ulaganja u turizam u ruralnim krajevima, raznim potporama i subvencijama u poljoprivredi nastojimo zadržati mlade obitelji u ruralnim krajevima.
Koji infrastrukturni projekti očekuju županiju u 2020.?
Izdvojio bih izgradnju sustava navodnjavanja Donje polje – Jadrtovac. Vrijednost projekta je 80 milijuna kuna, a projekt će se u cijelosti financirati iz mjere Ruralnog razvoja. Na području obuhvata zasađeno je 1,2 milijuna trsova vinove loze i 6000 stabala maslina. Trenutačni korisnici koji su iskazali interes za navodnjavanje obrađuju 219 hektara, postoji mogućnost uvođenja novih korisnika na još 53 hektara.
80 milijuna podjeljeno na 270 hektara je malo manje od 300 000 po hektaru , pa to se ne moze isplatit da marihuanu sade a ne kupus i salatu