Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Raiffeisen Future Boost

Suosnivač Nanobita Alan Sumina otkrio kako se eksperimentiranje u izradi igara pretvorilo u biznis vrijedan milijardu kuna

Koliko su važne financijske odluke koje donosimo kroz život doznali smo od direktora i suosnivača Nanobita, najuspješnije hrvatske tvrtke za razvoj mobilnih igara koja je prošla najveću transakciju u povijesti domaće gaming industrije
24. veljače 2021. u 12:35 25762 prikaza
Pogledajte galeriju 1/6

Nakon izuzetno uspješne prošlogodišnje sezone u kojoj je okrunjen nagradom Akademije Zagrebačke burze za doprinos edukaciji o tržištu kapitala, Raiffeisen Future Boost serijal vratio se na Večernji TV. U organizaciji Raiffeisen mirovinskih fondova i Večernjeg lista, a pod voditeljskom palicom Ivana Šarića, treću sezonu zaredom educiramo se o financijama na zabavan i edukativan način.

Prošle su godine gosti serijala bili poznati ekonomisti, a u novoj sezoni ugošćujemo stručnjake iz raznih područja te doznajemo zanimljivosti iz njihova djelokruga rada i ono najvažnije – koliko im je važna financijska pismenost i koliko su važne financijske odluke koje donose kroz život. Gost druge epizode ovogodišnjeg proljetnog izdanja bio je direktor i suosnivač jedne od najuspješnijih hrvatskih IT kompanija Nanobit, Alan Sumina.

Danas je jedan od najpoznatijih domaćih poduzetnika, no kada su Alan Sumina i njegov partner Zoran Vučinić 2008. pokrenuli posao, doslovno su krenuli od nule s dva računala, bez kapitala i bez ureda. Sumina je u to vrijeme još studirao na FER-u te su si mogli priuštiti samo dva MacBooka kako bi mogli raditi mobilne igre za iPhone. Prvo su napravili mobilnu aplikaciju koja je korisnike savjetovala kako držati dijetu i zdravo živjeti, a uslijedilo je širenje na tržište mobilnih igara koje se tek počelo razvijati. Danas su prisutni u više od 150 zemalja svijeta, njihove su igre ukupno preuzete više od 145 milijuna puta, a na mjesečnoj razini ih igra više od 10 milijuna aktivnih igrača sa svih kontinenata. Nanobit je prije pet mjeseci postao dijelom švedske Stillfront grupe, jedne od vodećih svjetskih gaming kompanija u free-to-play segmentu, a njezino je preuzimanje teško oko milijardu kuna odjeknulo na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Prvih pola milijuna označilo je početak ozbiljnog biznisa

Na samom početku intervjua Šarić i Sumina dotaknuli su se zanimljivog podatka koji je netipičan za hrvatske prilike. Naime, Sumina je prije 12 godina odustao od sigurne diplome na FER-u da bi pokrenuo Nanobit. Ovu neuobičajenu i na prvi pogled rizičnu odluku, objašnjava Sumina, donio je u trenutku kada se Nanobit već razvijao u jako dobrom smjeru i bio profitabilan te je vrijeme koje je dotad posvećivao ispitima odlučio u potpunosti preusmjeriti na veći i brži rast tvrtke.

Iz današnje perspektive vidimo da je bila riječ o dobroj odluci te su, priča Sumina, početni kapital uložili isključivo on i partner Zoran Vučinić, a sa zapošljavanjem novih ljudi krenuli su kada su prvi put zaradili od svog proizvoda. Prvi uspješan projekt koji im je donio zaradu bila je mobilna aplikacija Tap&Track preko koje su ljudi mogli pratiti svoju težinu, a kada im je sjelo prvih 500 tisuća kuna, prisjeća se Sumina, shvatili su da biznis postaje ozbiljan i odlučili se na daljnje širenje poslovanja. U početku su zapošljavali isključivo studente jer se nisu željeli obvezati stalnim ugovorima o radu dok ne procijene koliko je njihov poslovni model održiv, no velikim imenima su u to vrijeme početaka 2008./2009. godine konkurirali nudeći mladima odlične uvjete rada u malom timu, uz mogućnost razvoja.

Eksperimentiranje u izradi igara pretvorilo se u uspješan proizvod

Šarića je zanimalo kako izgleda proces od ideje do plasiranja igre na store te koliko otprilike traje, na što mu je Sumina objasnio da se koriste data science tehnologijom za dobivanje točnih podataka o ponašanju neke skupine korisnika u određenom periodu, nakon čega se služe psihologijom kako bi uz pomoć dobivenih podataka potaknuli razvoj. Za inicijalnu verziju, objašnjava Sumina, potrebno je godinu do dvije, no igre se održavaju dokle god one donose prihod, uobičajeno od 5 do 10 godina kada se prikuplja masovni broj igrača koji stvara community pozivanjem svojih prijatelja da se uključe.

 | Autor : Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Zatim su se dotaknuli teme financija te je Sumina objasnio Šariću kako kako In-App Purchase čini 90 posto zarade Nanobita, dok reklame generiraju 10 posto prihoda. Svojim su se modelom poslovanja uspjeli izdvojiti i probiti unatoč golemoj konkurenciji te je Nanobit u rujnu 2020. akviziran od švedske Stillfront grupe u vrijednosti od čak 148 milijuna dolara. U startu su im, pojašnjava Sumina, platili 100 milijuna dolara, a preostalih 48 milijuna minimalni je iznos na osnovi rezultata za sljedeće dvije godine.

Daljnji rezultati odredit će ukupnu vrijednost akvizicije

Šarića je također zanimalo kako su izgledali sami pregovori sa Šveđanima koje je zamišljao pomalo filmski uz skakanje od sreće nakon primitka ponude, no Sumina mu je rasprsnuo iluziju objašnjenjem da su im proces vodili investicijski bankari iz Londona, dok su oni sami pomno vagali žele li se prodati sada ili čekati još godinu-dvije kada će dodatno narasti pa potencijalno vrijediti dvostruko ili tri puta više. No, razlog zbog kojeg su prihvatili upravo ovu ponudu jest taj što obuhvaća 30 posto vrijednosti u dionicama tvrtke koja ih je akvizirala i tu su osjetili poticaj da svojim radom mogu utjecati na još veći rast dionica i posljedično na mnogo veću vrijednost ukupnog dogovora, rekao je Sumina.

 | Autor : Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Što se pak tiče daljnjeg tijeka karijere, Sumina ne vidi Nanobit kao gotovu priču nego kao tvrtku s jako puno potencijala za rast u relativno mladoj industriji koja vrijedi desetke milijarda američkih dolara. Nakon 12 godina vođenja Nanobita željeli su diverzificirati svoje ulaganje samo od jedne tvrtke, ostati djelomično u vlasništvu te operativno raditi kao i do sada, što su uspješno realizirali, uz malo drukčiji raspored vlasništva, pojasnio je Sumina. On osobno, dodaje, uvijek razmišlja i o drugim poslovnim idejama, zadržavajući se pritom unutar IT sektora koji najbolje poznaje.

Ulaganje u budućnost

Uslijedila je rasprava o štednji i investicijama, pri čemu je Sumina podijelio sa Šarićem kako se oduvijek fokusirao na investicije pa je tako većina njegova portfelja u dionicama i obveznicama. Investira čak oko 90 posto svojih sredstava, od čega mu dio vode investicijski bankari, a ostatak investira samostalno putem aplikacija. Najčešće kupuje dionice na američkoj burzi, ima i neke dionice na hrvatskoj burzi, a odabire ih na temelju faktora kao što su rast i bilanca tvrtke. Prva dionica bila mu je jedna hrvatska turistička kompanija, a svoj portfolio pogleda svaki dan kako bi provjerio stanje na tržištu, dok transakcije uobičajeno provodi jednom do dvaput mjesečno.

Šariću je također otkrio kako je njegov portfolio kombinacija relativno sigurnih većih dionica i relativno nesigurnih manjih dionica na kojima je nekad dobio, a nekada izgubio, dok se po pitanju štednje odlučio za treći mirovinski stup. Svoje je znanje o financijama Sumina dodatno potvrdio i u sklopu zabavnog kviza kroz koji ove sezone procjenjujemo financijsku pismenost naših dragih gostiju, istodobno educirajući gledatelje, pa tako i sami možete provjeriti i osvježiti svoje znanje.

Ovaj intervju, kao i sve prethodne te buduće epizode, možete pogledati na portalu vecernji.hr, Youtube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista

Sadržaj nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima.

SNAGA PRIRODE
VIDEO Pješčana oluja progutala grad u Kini: Pogledajte nadrealne prizore
One Minute Sculptures
Cijenjeni umjetnik
Erwin Wurm u Laubi: Budite dio uzbudljivog umjetničkog događaja u Zagrebu