Naslovnica Biznis Gospodarstvo

'Hrvatski porezni sustav bahato opterećuje gospodarstvo'

"Porezni sustav u Hrvatskoj još uvijek ne zadovoljava. Male promjene koje su se dogodile tijekom prošle reforme nisu dovoljne i one zapravo nisu rezultirale gospodarskim rastom"
13. studenoga 2017. u 12:22 10 komentara 486 prikaza
Porez
Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Ekonomski stručnjak Guste Santini ocijenio je u ponedjeljak da hrvatski porezni sustav bahato opterećuje domaće gospodarstvo i ukazuje na nepoznavanje globalnih kretanja na tom području te je istaknuo da se zalaže za smanjenje poreza na dohodak gotovo do ukinuća, povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5.000 kuna, ali i za ukidanje drugog mirovinskog stupa.

„Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u zgradarstvu  – s naglaskom na turizam“ Njemačko-hrvatski simpozij „Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u zgradarstvu – s naglaskom na turizam“

U ocjeni poreznog sustava u Hrvatskoj, Santini je na konferenciji "Kako porezima dinamizirati gospodarski rast", istaknuo da "ljudi misle da možemo raditi poreze kako hoćemo, ali porezna presija u Hrvatskoj ne samo da bahato opterećuje domaće gospodarstvo, već i ukazuje na temeljno nepoznavanje globalna kretanja na području poreznih sustava".

"Porezni sustav u Hrvatskoj još uvijek ne zadovoljava. Male promjene koje su se dogodile tijekom prošle reforme nisu dovoljne i one zapravo nisu rezultirale gospodarskim rastom. Nama se gospodarski rast dogodio, kao što nam se uvijek sve događa", istaknuo je Santini, dodajući da se rast poreznih prihoda može prvenstveno zahvaliti dobroj turističkoj sezoni. "Po tome postajemo monokulturna zemlja, sa svim rizicima koje proizlaze iz te činjenice", ocijenio je.

Iznio je i svoje viđenje kako bi hrvatski porezni sustav trebalo urediti, rekavši kako "treba shvatiti da standardna priča poreznika o tome kako treba širiti poreznu osnovicu više ne važi".

Santini tako smatra da treba povećavati poreznu bazu, znači dinamizirati gospodarski rast, a porezni sustav definirati na način da bude u funkciji gospodarskog razvoja s jedne strane i s druge strane osiguranja socijalne sigurnosti. Pritom je naveo da se neoporezivi dio dohotka treba podići na 5.000 kuna, stope poreza na dohodak smanjiti za početak na 10, 20 i 30 posto, a onda ih smanjivati gotovo do ukinuća, ali i podići porezni razred za ulazak u najvišu stopu na 30 tisuća kuna. Ocjenjuje i da PDV treba ostati na sadašnjoj razini, ali i da treba ukinuti drugi mirovinski stup.

"Ove priče o povećanju doprinosa za drugi stup pokazuju da hrvatska vlast zapravo ne razmišlja dovoljno dugoročno o mogućim posljedicama. Drugi stup nije imao opravdanja niti kada se uvodio, jer se uvodio u vrijeme kada je proračun ostvarivao deficit. To je bila potpuno nerazumna mjera. Trebaju biti prvi i treći stup - prvi na bazi socijalne odgovornosti, međuzavisnosti i solidarnosti te treći stup za one koji žele investirati. Ova priča o drugom stupu, za kojeg u krajnosti odgovara država, a privatni fondovi zapravo upravljaju tim sredstvima, još stvara dodatne rizike koji nam nisu potrebni. I tako smo suviše rizična zemlja, što pokazuje i visina kamatnih stopa", smatra Santini, koji je i "apsolutno protiv poreza na imovinu".

Trendovi su pojednostavljivanje te viša porezna baza i niži porezi 

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić je, pak, kazala da su "općenito trendovi u poreznom sustavu pojednostavljivanje i pronalaženje načina kako što više povećati poreznu bazu, a smanjiti porezne stope i to je ono čemu i mi težimo".

Kao glavne probleme hrvatskog sustava izdvojila je njegovu prekompliciranost i nedovoljnu digitalizaciju koja sprječava efikasnost Porezne uprave. Ukazala je i na nužnost edukacija djelatnika PU, kako se više ne bi događali slučajevi da se propisi tumače ovisno o gradu i poreznom nadzorniku koji ih tumači.

Dodala je kako se i na razini EU razmišlja o tome kako ujednačiti porezna pravila jer to jača jedinstveno tržište EU te zaključila kako Hrvatskoj predstoji i interno usuglašavanje, a onda i dodatno i ujednačavanje s ostalim zemljama članicama.

Rijeka, 13.3.2015. - Predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD) Bruno Bulić upozorio je u petak na teško stanje u riječkoj Tvornici industrijske i brodske opreme (TIBO) 3. maj, u kojoj radnici nisu primili plaće od studenoga prošle godine, a 3. MAJ Ako Uljanik padne, država riskira 900 milijuna dolara

Darinko Bago, čelni čovjek Končara Elektroindustrije i Hrvatske udruge izvoznika, ocijenio je da je provedena porezna reforma stabilizirala i "malo pojasnila cijeli sustav". Istaknuo je i da je jasno "da mi gospodarstvenici se zalažemo da porezni sustav bude što jeftiniji, da porezi budu što niži". 

"Pitanje jeftine države je pitanje par excellence i svaka tema može doći na red kada je odgovarajući trenutak. Mi smo donedavno bili u jednoj vrlo teškoj situaciji, ali danas možemo razgovarati o tome da su ekonomski pokazatelji pozitivni i stabilni (...) i sad bi trebalo afirmirati ovakve teme", zaključio je Bago.

Agrokor EUROPSKA KOMISIJA: Hrvatska raste, ali rizik Agrokora još postoji, i 2019. ćete se tek vratiti na BDP prije krize Zagreb: Brojni građani i turisti uživaju u adventskom ugođaju Biramo izvrsnost Turistička sezona rekordima je ušla u povijest, a još nije završila Mark Mobius Riječ stručnjaka Mark Mobius poziva: Ulažite u Hrvatsku!

Elipso

  • siskic:

    u hrvatskoj pokretati ozbiljan posao je promašaj i znaprijed propast. mi smo skupa država, sa velikiom i neučinkovitom admunistracijom, puni smo uhljeba kojekakvih udruga, branitelja ko u priči cca 500 000 sa svakodnevnim zahtijevima...daj pare ili letite u zrak. ko ... prikaži još! će toj bagri napripraviti para da leži i ždere, sjedi po cafeima i pune ih kladionice. zato mladi bježe i pokazuju srednji prst.

  • bljak007:

    Ostat će u Hrvatskoj samo političari, njihovi uhljebi, blokirani, i starci. Europa bu dala za penziće,peneze.

  • bljak007:

    77, godine bilo je 3,5 zaposlenih, na jednog nezaposlenog, a danas? 1,12 Živjeli naši pametni pohlepni političari.