U jeku krize oko Agrokora građani su posegnuli u vlastite novčanike dublje nego što se očekivalo. Prodaja u trgovini na malo nominalno je porasla 10 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, (realno 7,7 kad se uključi utjecaj inflacije), a optimistično raspoloženje vidljivo je i u odnosu na prethodni mjesec. Promet koji je izgubio vodeći trgovački lanac Konzum preselio se u druge centre tako da trgovci imaju još više razloga za zadovoljstvo. Prvih pet trgovaca u zemlji čine Konzum, Plodine, Kaufland, Lidl i Spar.
Jačanje kune
Trgovinom na malo dominiraju veliki igrači prema kojima se slijeva 65 od 100 potrošenih kuna, no nalet moćnih lanaca nije pomeo male trgovce koji su sačuvali četvrtinu tržišnog udjela. Kroz dulje razdoblje najviše je nestalo srednje velikih trgovaca koji zasad drže samo desetak posto hrvatske trgovine. Prodaja se počela oporavljati od rujna 2014. i neprestano raste 31 mjesec zaredom, s tim što je ožujsko povećanje najviše od kolovoza 2007.
Uz turiste koji i dalje solidno popunjavaju domaće gospodarske minuse, potrošene kune dolaze i od jačeg sezonskog zapošljavanje, rasterećenja plaća, povišice u javnom sektoru, ali i povoljnijih tečajnih razlika te smanjene zaduženosti stanovništva. Jačanje kune spustilo je rate eurskih kredita oko dva posto, a ne treba smetnuti s uma ni utjecaj konverzije švicaraca na kupovnu moć jer su dužnici dobili nešto veći prostor za potrošnju. Pomaka ima, ali u globalu promet u trgovini na malo još je uvijek 11 posto niži od vrijednosti koje smo imali pretkrizne 2008., što i ne čudi s obzirom na to da je danas zaposleno 135 tisuća ljudi manje nego tada, ali zato imamo 97 tisuća umirovljenika više.
Standard hrvatskih građana dobro oslikava i iznos prometa u trgovini na malo po glavi stanovnika. Damir Anić, istraživač Ekonomskog instituta u sektorskoj analizi te kuće, navodi da svaki Hrvat u prosjeku godišnje potroši 2,9 tisuća eura, što nas smješta među pet najsiromašnijih nacija u EU. Listu najsiromašnijih predvodi Bugarska s 1,7 tisuća eura prometa po stanovniku, a najbogatijih Luksemburg gdje se troši vrtoglavih 59 tisuća eura. Češka ima 3,3 tisuće eura prometa, Italija 5 tisuća eura, Slovenija 6 tisuća eura, Njemačka 6,5 tisuća eura, Austrija 7,3...
Anić dodaje kako je nizak hrvatski promet po stanovniku prije svega posljedica niskog BDP-a i niske potrošnje u odnosu na razvijene zemlje EU.
Upola niže plaće
U 2014. taj je promet bio 48% niži u odnosu na prosjek EU28. Sektorska je analiza pokazala da hrvatska trgovina na malo ima 42% nižu proizvodnost rada, mjereno prometom po zaposlenom, čemu su uzrok niske plaće, niska kupovna moć i niska potrošnja u Hrvatskoj.
Gleda li se samo trgovina, prosječne bruto plaće zaposlenih u toj djelatnosti niže su 55% u odnosu na prosjek EU28.
