Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Građani u godinu dana uštedjeli 15 milijardi kuna, zaduživanje pada

Depoziti hrvatskih građana dosegnuli su u veljači 228,6 milijardi kuna; rasli su 7,2 posto na godišnjoj razini. Taj podatak treba staviti u kontekst – 20 posto građana drži 94 posto štednje
31. ožujka 2021. u 10:18 0 komentara 824 prikaza
Ilustracija za BDP i kune
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Depoziti hrvatskih građana iznosili su u veljači 228,6 milijardi kuna - 15,2 milijarde kuna više nego u istom mjesecu prošle godine. Rast iznosi 7,2 posto na godišnjoj razini. Depoziti poduzeća istodobno su se povećali za 10,1 milijardu kuna, na 80,7 milijardi kuna što je rast od 14,3 posto na godišnjoj razini.

U centru Zagreba iz dana u dan se viđa sve više prosjaka VELIKA TEMA NEDJELJNOG Jesu li Hrvati siromašni s 220 milijardi kuna ušteđevine?

Ukupni su depoziti u veljači dosegnuli 330,8 milijardi kuna i bili su veći za 25,3 milijarde kuna ili za 8,3 posto u odnosu na isti mjesec 2020, podaci su iz novog Komentara monetarnih kretanja za veljaču Hrvatske narodne banke. Prema njima, depozitni novac (novac na kunskim tekućim računima i žiroračunima) povećao se za 13,4 milijarde kuna ili za 24,3 posto i bio je na razini od 68,3 milijarde kuna, dok su štedni i oročeni depoziti bili manji za 1,5 milijardi kuna ili za 6,4 posto na godišnjoj razini i iznosili su 21,8 milijardi kuna. Financijski analitičari rast depozita u razdoblju pandemije objašnjavaju smanjenom potrošnjom zbog izbjegavanja rizika i manjom potrošnjom na putovanja uslijed epidemioloških ograničenja, a to se, naravno, odnosi na one građane kojima su i prije pandemije bila dostupna turistička putovanja. Socijalne su razlike sve veće i poznat je podatak da 20 posto građana drži 94 posto štednje.

Rasli su i krediti, no usporenije. Ukupni krediti, na koje se odnosi 98 posto ukupnih domaćih plasmana, isključujući središnju državu, u veljači su dosegnuli 234,2 milijarde kuna i porasli su za 7,3 milijarde, odnosno za 3,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Rast kredita poduzećima pritom se usporio na godišnjoj razini sa 6,2 posto na 4,4 posto zbog učinka baznog razdoblja, odnosno znatno izraženijeg rasta kreditiranja tom sektoru u istom razdoblju prošle godine. Tako su se krediti poduzećima povećali za 3,7 milijardi kuna i iznosili su 87,1 milijardu kuna. Krediti kućanstvima porasli su za 2,2 milijarde kuna ili 1,6 posto na godišnjoj razini, te su bili na razini od 136,9 milijardi kuna. Godišnji se rast kredita stanovništvu usporio sa 1,8 posto na 1,6 posto, ali se rast stambenih kredita ubrzao sa 8,2 posto na 8,7 posto - povećali su se za pet milijardi kuna i iznosili su 63,5 milijardi kuna. Pad gotovinskih kredita se nastavlja; sa 2,3 posto na tri posto – na godišnjoj su se razini smanjili za 1,6 milijardi kuna; na 52,1 milijardu kuna.

HNB SLOVENCI UVODE 'LEŽARINU' NA ŠTEDNJU HNB: U Hrvatskoj nema razloga da se uvede negativna kamatna stopa

Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2020. iznosio je 1,9 posto bruto domaćeg proizvoda nakon 4,9 posto BDP-a u 2019. Pogoršanje salda proizlazi iz snažnog smanjenja neto izvoza usluga, čemu je najviše doprinijeo pad prihoda od turizma koji su u 2020. više nego prepolovljeni u odnosu na godinu ranije, navodi se u drugoj publikaciji koju je HNB danas objavio - Komentaru platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za četvrto tromjesečje 2020. Ta su nepovoljna kretanja ublažena poboljšanjem salda na ostalim podračunima. Posebno se to odnosi na smanjenje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, zbog znatno većeg pada uvoza od izvoza robe. Osim toga, zbog pada dobiti domaćih banaka i poduzeća u stranom vlasništvu primjetno se poboljšao saldo na računu primarnog dohotka.

Bruto inozemni dug je na kraju 2020. iznosio 40,6 milijardi eura ili 82,7 posto BDP-a, što je za 0,4 postotna boda više nego na kraju rujna, pri čemu je porast omjera isključivo rezultat snažnog smanjenja nominalnog BDP-a. Stanje bruto inozemnog duga u četvrtom se tromjesečju 2020. smanjilo za 0,7 milijardi eura. Pritom se najviše smanjio dug središnje banke (za milijardu eura) kao rezultat smanjenja obujma repo poslova. Svoj su dug smanjili i ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima (za 0,5 milijardi eura, i to najviše privatna nefinancijska poduzeća. Nasuprot tome, povećao se dug kreditnih institucija (za 0,6 milijardi eura), kao i države (za 0,3 milijarde eura) zbog zaduženja putem SURE programa – Europskog instrumenta za privremenu potporu za smanjenje rizika od nezaposlenosti.

Ivan Ljubičić
hollywoodska priča
Prepoznajete ga? Kao izbjeglica došao iz Banje Luke u Hrvatsku, a danas je težak milijune eura
HUB
FINANCIJSKA EDUKACIJA
Važnost kreativnog pristupa u financijskom obrazovanju mladih
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.