I posljednje istraživanje GfK potvrdilo je da je Maestro najraširenija debitna kartica u Hrvatskoj, a MasterCard drži trećinu tržišta charge i kreditnih kartica.
MasterCard kartice na hrvatskom tržištu postoje već više od 15 godina i izdaje ih većina hrvatskih banaka i kartičarskih kuća. Upravo zbog jake tržišne baze, bez obzira na globalnu krizu, MasterCard je ove godine velike napore i financijska sredstva uložio u sponzorske projekte ulazeći u područje kulture, turizma i obrazovanja. Glavni je sponzor božićnog koncerta Joséa Carrerasa. Jedina slaba točka njihova poslovnog modela u Hrvatskoj je internetska trgovina. Samo nešto više od osam posto korisnika interneta, od ukupno 2,2 milijuna, koristi se e-trgovinom, dok je udio na drugim tržištima regije znatno viši: u Poljskoj 29 posto, Austriji 27 posto te Sloveniji i Češkoj 18 posto. No ti postoci ne znače nužno i da su sve online kupnje plaćene karticama.
Mislite li da vaši tržišni udjeli na hrvatskom tržištu mogu još više rasti?
– Broj izdanih debitnih i kreditnih kartica u Hrvatskoj je dostigao visokih 8,5 milijuna te više od dvije kartice na svakog odraslog stanovnika Hrvatske. Naši poslovni ciljevi nisu usmjereni na povećanje broja kartica i tržišnog udjela u broju kartica, nego na povećanje aktivnosti onih kartica koje se već nalaze na tržištu, a na račun smanjenja gotovinskih plaćanja. Često ističemo da su naš glavni protivnik gotovinska plaćanja, a ne druge kartice.
• Nastupanjem krize, analitičari su prognozirali drastičan pad potrošnje na kartice. U trećem kvartalu u europskoj regiji ponovno bilježite rast volumena. Okreće li se trend polako?
– Trendovi u korištenju kartica uvelike ovise o specifičnostima pojedinog tržišta i modelu koji na njemu prevladava u određenom trenutku. Ono što smo općenito primijetili jest sve veće korištenje i značenje debitnih kartica koje korisnicima daju bolji osjećaj kontrole nad vlastitom potrošnjom i trošenje u skladu s trenutačnim mogućnostima. Kartice sve više postaju alat koji zamjenjuje svakodnevno korištenje gotovine za plaćanje različitih manjih kupovina. Umjesto da se, primjerice, u trgovini u susjedstvu ili restoranu brzom hranom kupnja obavlja isključivo gotovinom, sve se češće koriste kartice.
• Što je s potrošnjom u Hrvatskoj? Sniženja više gotovo da nemaju ni početak ni kraj, neke akcije traju vječno, a velik broj dućana zjapi poluprazan...
– Nema sumnje, i hrvatski potrošači pate od posljedica krize, imaju manje raspoloživa dohotka, a i velik je broj njih izgubio posao u posljednjih godinu dana. Ljudi neće prestati kupovati osnovne namirnice, poput hrane i sredstava za osobnu higijenu, pranje i čišćenje te odjeće i obuće, ali će više promišljati gdje i što točno kupovati. Postat će više svjesni vrijednosti koju dobivaju za uloženi novac. Ako pogledate nedavno objavljene podatke hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, trgovina na malo je u listopadu 2009. u odnosu na isti mjesec prošle godine pala više od 15 posto, a istodobno su među rijetkima koji bilježe lagani porast bile upravo trgovine hranom, pićima, odjećom i ljekarne.
• Čini se da i Hrvatska migrira među tržišta koja kartice koriste za sve niže prosječne iznose transakcija, kao što je svakodnevna kupnja “špeceraja”’. Upozorava li to na pad kupovne moći i veće siromaštvo?
– Ne bih se složio da je korištenje kartica za sve manje i manje iznose transakcija znak siromaštva. Vidimo slične trendove širom svijeta – ljudi sve više koriste kartice na mjestima gdje je prije prevladavalo gotovinsko plaćanje, a iznosi bili manji od onih za koje se obično koriste kartice. Kad pogledate koliko se u prosjeku malih kupnja obavi dnevno, vidjet ćete da je njihov broj znatno veći od planiranih tjednih ili nekih većih kupnja za koje se možda češće provuku kartice. Otvaranjem područja gdje su prosječne vrijednosti transakcija nešto manje, otvara se i velik potencijal za kartice, a samim tim i prosječne vrijednosti pojedinih kartičnih transakcija padaju. Kartice sve više postaju svakodnevni alat koji je uvijek pri ruci. Hrvatska još uvijek pripada u grupu tržišta gdje gotovina igra značajnu ulogu, ali vidimo pozitivan trend i promjenu navika u smjeru porasta korištenja kartica, osobito debitnih.
• Sve su češće akcije beskamatnog obročnog plaćanja, pa i na debitne kartice. Je li i to jedna od prilagodbi krizi?
– Sa stajališta korisnika, obročno plaćanje bez kamata i drugih naknada izuzetno je dobro prihvaćena i korisna usluga, osobito kad je riječ o kupnjama većih vrijednosti. U slučaju debitnih kartice ova je usluga u neku ruku zamjena za nekada popularne čekove. No, obročno plaćanje je postojalo i prije krize tako da ga ne bih svrstao u grupu alata za prilagodbu krizi. Banke i kartične kuće već su prije počele nuditi ovu uslugu svojim klijentima, među ostalim, i kao dobar alat za planiranje većih investicija u, npr., namještaj, bijelu tehniku, putovanja i upravljanje osobnim budžetom. U međuvremenu su banke radile na širenju broja i tipova prodajnih mjesta na kojima je omogućeno obročno plaćanje, a samim time je povećan i doseg ove usluge.
• U SAD-u su kartičari masovno pokrenuli programe edukacije korisnika o kontroli potrošnje i vođenju osobnih financija. Je li i MasterCard nešto poduzimao po tom pitanju?
– MasterCard je uložio puno truda u pokretanje različitih edukacijskih inicijativa. Naš je osnovni cilj razumjeti potrebe korisnika na pojedinim tržištima i prilagoditi programe i komunikaciju. U SAD-u je tako pokrenuta snažna edukacijska inicijativa usmjerena na pomaganje ljudima da razumiju i riješe svoje probleme s dugovima, ne samo po kreditnim karticama već i šire. U Hrvatskoj smo više usmjereni na osvješćivanje ljudi o pogodnostima i funkcionalnostima kartica koje već imaju u svojim novčanicima. Pri tome se naše poruke odnose na sigurnost korištenja kartica prilikom putovanja po Hrvatskoj i u inozemstvu, sigurnosti vezanoj uz e-trgovinu, široki prihvat i pogodnosti, kao i kontrolu potrošnje. Načini na koji provodimo edukaciju su različiti – direktnom komunikacijom s korisnicima u suradnji s bankama i kartičnim kućama, putem web stranica, serija članaka u novinama i drugih medija. I ovaj intervju možete gledati s edukativnog aspekta.
• Imate li problema s naplatom? Postoji li mogućnost reprogramiranja dugova?
– MasterCard nije izravni izdavatelj kartica. Mi smo business-to-business kompanija i naši su klijenti zapravo financijske institucije. Osim uloge davatelja franšize, imamo i značajnu ulogu u procesiranju transakcija te kao savjetnik našim partnerima s obzirom na široka globalna iskustva koja imamo.
• Neki podaci pokazuju da je u SAD-u zabilježeno više on-line upada u financijski sustav nego oružanih prepada na poslovnice. I promatračima sa strane čini se da su sve češći takvi napadi. Skimming je u Hrvatskoj u ovoj godini učestao. Je li posrijedi trend rasta cyber kriminala?
– MasterCard prati razvoj ovakvih aktivnosti kako bismo shvatili razmjere koje su poprimile i koliko su korisnici kartica zaista ugroženi. Kao dio redovitog protokola, sve potencijalno ugrožene kartice posebno se prate i poduzimaju se koraci u suradnji s izdavateljima kako bi se korisnici zaštitili. Ovakve aktivnosti nisu toliko česte koliko se vjeruje i u pravilu ne poprimaju velike razmjere jer ih na vrijeme uočimo i reagiramo na njih.
• Kartičari se zaklinju da su im štete od frauda minimalne. Je li to baš tako?
– Iako mi ne negiramo da se fraud ili prijevare događaju s vremena na vrijeme, duboko smo uvjereni da prednosti korištenja kartica znatno nadmašuju potencijalne rizike od prijevara i troškove koji tako nastaju. Važno je reći da svi sudionici u ovoj industriji kontinuirano rade na razvoju i implementaciji proizvoda i usluga koje smanjuju rizik potencijalne izloženosti prijevarama poput chip kartica, SecureCode usluge za e-trgovinu, SMS poruke za korisnike i slično.
• Još uvijek niste uveli program lojalnosti na naše tržište. Možda su zato i niži prosječni iznosi potrošnje nego na kartice koje to imaju?
– Osnovni preduvjet za uspješni program nagrađivanja vjernosti korisnika je, među ostalim, i pristup kvalitetnoj bazi podataka o tim korisnicima. S obzirom na to da MasterCard ne izdaje kartice izravno, već daje licencije za izdavanje bankama i kartičnim kućama u Hrvatskoj, upravo su to i kompanije koje imaju izravni pristup i znanje o svojim klijentima. Ako uzmemo u obzir različitost svakog od izdavatelja kartica s jedne strane i zakon o zaštiti privatnosti podataka korisnika s druge strane, ne postoji mogućnost uvođenja jedne jedinstvene loyalty platforme i programa koji bi uključili sve kartice izdane u Hrvatskoj. Bez obzira na to, mi smo prepoznali važnost odnosa s korisnicima i programa nagrađivanja lojalnosti te smo razvili tehničko rješenje koje stavljamo na raspolaganje našim partnerima u slučaju interesa za integraciju s njihovim vlastitim tehničkim sustavima.
• Ima li tržišta na koja se iz nekog razloga nećete širiti?
– Već smo prisutni na svim svjetskim tržištima gdje za to postoje objektivni tržišni uvjeti i gdje nam okolnosti to dopuštaju.
Ovdje imamo cijeli kilometarski članak, a da nismo u stanju saznati s kime je je...i interview uopće vođen! Što, taj čovjek nema imena? Gouder,Što? Sir Gouda, punomasni? VL, jaka vam je novinarka, nije ni čudo što vam je naklada išla sa 160.000 na 80.000 primjeraka!