Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Do većih plaća dramatičnim smanjenjem poreza na rad

Prošlogodišnja porezna reforma nije smanjila opterećenje. Porezna presija je strukturne prirode, kaže Gordana Deranja
22. svibnja 2018. u 22:27 4 komentara 923 prikaza
Zagreb: Održan Međunarodni znanstveni skup "Kako poreznim sustavom podržati uvođenje eura"
Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/9

Istovremeno kad je donesena odluka da se uvede euro, hrvatska se Vlada trebala obavezati da će do ulaska u eurozonu poreznu presiju u zemlji spustiti na 30 posto BDP-a. Strukturno, hrvatski porezni sustav nije loše postavljen, ali opterećenje premašuje kapacitete poreznih obveznika, kazao je Guste Santini, glavni urednik časopisa Ekonomija na konferenciji posvećenoj poreznoj politici i euru u povodu 25 godina izlaženja časopisa.

Nezaposlenost IMA LI OPTIMIZMA? Iza kulisa rekordne nezaposlenosti: Svaka peta mlada osoba ne uči, ne radi niti traži posao!

HUP: Ne radite dobro

Hrvatska se nalazi u gornjoj polovici članica Europske unije prema poreznom opterećenju, što je i jedan od razloga da smo zastali na 55 posto prosječnog dohotka Europske unije. Uz to, prati nas i mala stopa potencijalnog rasta, glavne su poruke znanstvenog skupa. Ministar financija Zdravko Marić ponovio je da priprema porezno, neporezno te administrativno rasterećenje koje bi trebalo do ljeta u javnu raspravu.

– Ključ uspjeha javnih financija leži na rashodima. Poštovali smo zadane limite te smo višak prihoda iskoristili za smanjenje duga i otvaranje prostora za porezno rasterećenje – kazao je Marić. Pita li se poslodavce, sporo napredujemo s reformama.

Porez | Autor :

– Porezna presija u zemlji značajno je porasla od 2013. godine, ona je strukturne prirode i prošlogodišnja porezna reforma nije smanjila opterećenje – kazala je Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca koja je bez okolišanja poručila ministru financija i Vladi da ne može biti bitnijeg i održivog rasterećenja bez promjena i racionalizacije na strani proračuna.

– Zbog stanja na tržištu rada pozivamo na daljnje rasterećenje plaća – poručila je Deranja.

Glavni savjetnik u središnjoj banci Maroje Lang i organizator konferencije Guste Santini podsjetili su da glavninu poreznih prihoda Hrvatska prikuplja od neizravnih poreza, odnosno poreza na potrošnju, dok smo 25. u EU po opterećenosti plaća, a trinaesti po visini socijalnih doprinosa. Svejedno, na jučerašnjem skupu češće su se čuli pozivi Vladi da smanji pritisak na cijenu rada umjesto PDV. Ekonomistica Marijana Ivanov u svom radu objavljenom u jubilarnom 25. broju časopisa predlaže da se doprinosi na plaće smanje za barem 20 posto te da se smanji trošak rada za visokosložene poslove kako bi se povećala konkurentnost hrvatskog izvoza.

Benzin 'PA SEZONA DOLAZI...' Gorivo opet poskupljuje, država zasad ne namjerava reagirati

– Dinamiziranje izvozne aktivnosti kroz poreznu politiku potrebno je već danas i može biti mehanizam za povećanje konkurentnosti u uvjetima aktualnih globalnih nestabilnosti koje mogu imati negativne posljedice na robni izvoz, ali i na turizam kao najznačajniju izvoznu uslužnu aktivnost, navodi Ivanov. Santini kaže da zbog velikog uvoza i deficita u robnoj razmjeni treba zadržati postojeći model oporezivanja potrošnje, te ne podržava najave smanjenja PDV-a.

Institucije najslabija točka

– Mora se shvatiti da, zbog niskog dohotka per capita, u Hrvatskoj nema poreznog kapaciteta iz kojeg bi se mogla financirati postojeća razina javne potrošnje. Osim toga, velik udio poreza u bruto plaći jasno pokazuje da nije moguće zaustaviti odlazak mladih bez povećanja plaća što je u uvjetima male dodane vrijednosti moguće jedino dramatičnim smanjenjem porezne presije na rad i jednako tako smanjenje doprinosa na teret poslodavaca – ističe Santini.

HUP navodi da je u svim dosadašnjim raspravama oko uvođenja eura postignuta suglasnost da su institucije najslabija točka te se mora raditi na njihovu jačanju i promjenama, koje će cijeli javni sektor učiniti efikasnijim i boljim.

Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

Zagreb: Održan Međunarodni znanstveni skup "Kako poreznim sustavom podržati uvođenje eura"
1 / 10
1. Rast će cijene u kafićima, restoranima, rekreaciji...
Minimalac Bernardić: Ni jedna plaća ne smije biti manja od 4000 kuna Plenković, Marić i Bošnjaković Akcija Spasimo blokirane! Vladine mjere za blokirane: Ovo su ključne novosti Zdravko Marić U iščekivanju reformi Pripremaju porez na nekretnine, a tvrde da ga neće uvesti
A1
BRZINA JE VRLINA
3 razloga zašto je 5G tehnologija bitna za budućnost gaminga
  • bljak007:

    Do većih plaća drastičnim smanjenjem broja uhljeba u državnom aparatu. i smanjenjem davanja državi.

  • Deleted user:

    Poslodavci u hrvatskoj imaju grbaci 750 parafiskalnih nameta sto nema niti jedna clanica eu.. ...maric najprije mora rijesiti pitanje placa koje se isplacuju iz proracuna ... ...treba napraviti sudtav placa na terrt proracuna u omjeru 1:4 a ne kao sada ... prikaži još!e kao sada 1: 7...... ... iznivelirati mirovine pa da sve mirovine budu iste odprilike 3 800 kn

  • Avatar zagor74
    zagor74:

    Ne poreze nego spustiti doprinose na rad! I pojednostavniti porezni sustav. Marić ide u dobrom smjeru, ali ne prate ga ostali s reformama.