Njemački i europski bankarski div Deutsche Bank zabilježio je u prvoj polovici godine najveći gubitak od krize: rekordni minus iznosi 3,2 milijarde eura, nakon što su kraj prošle godine konačno dočekali u plusu od 1,3 milijarde eura. Rezultat je lošiji od ranije najavljenih 2,8 milijarde eura gubitka, a pripisuje se 3,4 milijarde eura visokom trošku restrukturiranja koji uključuje otpuštanje čak 18 tisuća zaposlenika do 2022. godine. Bez troškova restrukturiranja, tvrdi menadžment, banka bi ostvarila 231 milijun eura neto dobiti.
Strategija - nije upitna
– Isključujući troškove transformacije, banka bi bila profitabilna, a u našim stabilnijim biznisima prihodi su ili stagnirali ili rasli. To nam, u kombinaciji sa solidnim kapitalom i pozicijom likvidnosti daje čvrste temelje za rast – komentirao je rezultat čelni čovjek banke Christian Sewing, no tržište, blago rečeno, nije bilo impresionirano – analitičari Credit Suissea u pismu klijentima nazvali su rezultat razočaravajućim, a dionice su u srijedu, nakon objave rezultata, pale tri posto. No, ni to nije pokolebalo Sewinga; u pismu zaposlenicima lakonski je ustvrdio da njihovu strategiju u pitanje ne dovode ni investitori, ni mediji, a ni klijenti te da je nova jedinica za otpuštanje kapitala već uspostavljena te da je imovina koja se treba smanjiti već u tom procesu.
Banka koja se u vrijeme procvata tržišta kapitala prije krize zaigrala rizičnim ulaganjima u financijske instrumente, a poslije i platila brojne kazne što je prodaji rizičnih hipotekarnih obveznica izložila klijente, u sklopu restrukturiranja trebala bi se vratiti osnovnom bankarskom biznisu –kreditiranju klijenata.
Pao i kvartalni prihod
U DB-u tvrde da su im se restrukturiranjem u drugom kvartalu troškovi već smanjili četiri posto, no i prihodi su im u tom razdoblju pali šest posto u odnosu na isto razdoblje 2018., na 6,2 milijarde eura. Također, umjesto kvartalne dobiti, koja je lani iznosila 1,7 milijardi eura, sad imaju gubitak od 946 milijuna. Ništa to nije dobro, no DB je prevažan da bi ga njemačka vlada prepustila slučaju. U veljači je savezni ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier u sklopu “Nacionalne industrijske strategije 2030.” izašao s idejom osnivanja državnog fonda koji bi djelomično nacionalizirao strateški bitne tvrtke. Do kraja godine trebao bi biti gotov zakon koji će definirati osnivanje fonda i način njegova djelovanja, a u Altmaierovu je dokumentu, među kompanijama čiji opstanak nikad ne smije doći pod upitnik, izrijekom navedena i Deutsche Bank.
E o tome da se vise pise. O svabskim gangsterima na visokoj razini koji su pokrali milijarde... a ne sitnoj ribi...sirotinji i ostalim robovima u EU