Još malo pa ni država više neće imati što tražiti u bankama. Tijekom
kolovoza plasmani komercijalnih banaka porasli su samo 257 milijuna
kuna, što je najmanje povećanje kredita na mjesečnoj razini dosad.
Od
početka godine kreditne su linije rasle samo tri posto, s tim što su
država i državni fondovi dobili glavninu kapitala - oko 12 milijardi
kuna, dok je stanovništvo smanjilo zaduženost za blizu četiri milijarde
kuna. Uglavnom, tvrtke i građani vraćaju stare kredite i ne uzimaju
nove, dok država troši sve do čega može doći, uz prilično visoku cijenu
kapitala.
Kod stanovništva, u kolovozu su neznatno rasli samo
stambeni krediti - oko 140 milijuna kuna, dok su svi drugi krediti u
padu, uključujući i kartične.
Za razliku od prijašnjih godina
kada su rast i osvajanje tržišta bili glavna preokupacija bankara, sad
je sva energija prebačena na naplatu, pa svi novi klijenti prolaze kroz
sito i rešeto prije nego što se domognu sitnog kredita. Inače, udio
loših kredita do sredine godine kod tvrtki je preskočio devet posto, a kod
građana pet posto, što se donedavno činilo nezamislivim.
Pozitivan
ishod turističke sezone osjetio se i na bankarskim depozitima, koji su
u kolovozu porasli nešto više od tri milijarde kuna, s tim što su
oročeni depoziti povećani oko dvije milijarde kuna. Tijekom ove godine
oročeni depoziti građana porasli su oko pet milijardi kuna, a u
kolovozu oko 800 milijuna kuna. Kapitala ima više nego povjerenja.
