Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 47
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Poslovni uzlet

Brodogradnja najprofitabilnija djelatnost u srednjoj Dalmaciji

27.05.2014.
u 11:40

Investicije poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2012. su značajno smanjene u odnosu na 2008. godinu, ali je pozitivno što se od 2010. godine povećavaju.

Svih 11.600 reistriranih poslovnih subjekata Splitsko-dalmatinske županije zabilježilo je kumulativan pad prihoda u 2012. godini u odnosu na 2008. bez obzira na njihovu veličinu, stoji u izvješću Bisnodea. Najveći pad od 21,7 posto zabilježili su malii poduzetnici. "Pozitivno je što prihodi od 2010. godine ipak imaju blagi rast", primjećuju u Bisnodeu. Prema realiziranim prihodima koji su 2012. iznosili 42,5 milijardi kuna, ova županija opet zauzima drugu poziciju među hrvatskim županijama s udjelom od 6,8 posto. Udio malih subjekata u prihodima bitno je niži nego u udjelu zaposlenih, te je iznosio 44,9 posto, dok je udio srednje velikih subjekata iznosio 18,4 posto. 

Stabilan izvoz

Kumulativna neto dobit županije od tri milijarde kuna ostvarena je prvenstveno zahvaljujući velikim subjektima koji su imali 3,8 milijardi kuna neto dobiti. Mali subjekti zabilježili su 216 milijuna kuna neto gubitka, dok su srednje veliki subjekti 2012. imali 515 milijuna kuna neto gubitka. U Splitsko - dalmatinskoj županiji 2012. je  54,6 posto svih poduzeća poslovalo s dobiti. Operativna dobit malih subjekata je za razliku od neto dobiti bila pozitivna, te je iznosila 480 milijuna kuna. "Stoga se lako može zaključiti kako je neto dobit bila negativna prvenstveno zbog financijskih aktivnosti, odnosno visokih financijskih rashoda", smatraju u Bisnodeu. Srednji subjekti su također imali znatno bolju operativnu dobit u odnosu na neto dobit. Iako je operativna dobit bila negativna, te je iznosila 76 milijuna kuna, što je znatno niže od neto gubitka koji je iznosio 515 milijuna kuna. Investicije poduzetnika u kriznim godinama značajno su pale.

Investicije malih subjekata u dugotrajnu imovinu u 2012. godini iznosile su 1,05 milijardi kuna, što predstavlja pad od 39,4 posto u odnosu na predrecesijsku 2008. godinu. Pozitivno je što su investicije ipak blago rasle u odnosu na prethodnu godinu kada su bile 990 milijuna kuna. Kontinuirani pad investicija imali su srednje veliki subjekti, te je u 2012. godini bilo realizirano 278 milijuna kuna investicija. To je čak 67,2 posto manje nego u 2008. godini. Znatno manje turbulencije bile su kod izvoza, koji je kod malih subjekata imao i blagi porast od 2,1 posto. Tako je u 2012. godini iznosio 1,24 milijarde kuna. Srednje veliki subjekti s druge strane su u 2012. godini ostvarili 834 milijuna kuna izvoza, što je za 21,7 posto manje nego pet godina ranije. Broj poslovnih subjekata porastao je 12,8 posto u odnosu na 2008. godinu . Velikih subjekata je 25, dok je srednje velikih 104, čime je njihov udio 1,1 posto. U svim subjektima bilo je zaposleno 68.962 osoba, odnosno 5,9 zaposlenika po poduzeću. Udio zaposlenih u Hrvatskoj iznosi osam posto što Splitsko-dalmatinsku županiju  svrstava na drugo mjesto iza Grada Zagreba.

Rast zaduženosti

Ipak, recesijske godine uzele su danak kroz smanjenje broja zaposlenika u svim kategorijama prema veličini, što predstavlja smanjenje broja zaposlenih od 10 posto. Ukupno 61,1 posto zaposlenih radi u malim subjektima, dok ih je u srednje velikim subjektima 18,2 posto. Prema veličini udjela zaposlenih u malim subjektima, ova županija nalazi se na sedmom mjestu. Pod pritiskom kriznih godina, poduzetnici su bili prisiljeni povećavati stupanj zaduženosti kako bi opstali na tržištu. Tako je stupanj zaduženosti kod malih poduzeća u odnosu na 2008.povećan 11,9 posto  Srednje veliki subjekti nešto su niže zaduženi ali je njihov stupanj zaduženosti narastao 20,6 posto u odnosu na pet godina ranije.

Kratkoročne financijske obveze malih i srednje velikih subjekata kumulativno su se povećale 51,7 posto u petogodišnjem razdoblju, što ide u prilog tvrdnji da su subjekti umjesto dugoročnih projekata bili prisiljeni kapacitet zaduživanja trošiti na kratkoročne potrebe nužne za preživljavanje. Analiza je pokazala veliku razliku u prosječnoj neto plaći između srednje velikih i malih subjekata. Prosječna neto plaća malih subjekata bila je 3731 kunu što predstavlja blagi porast od 1,8 posto u odnosu na 2008. Taj blagi rast plaće nije niti približno dovoljan da pokrije inflaciju koja je bila u petogodišnjem razdoblju, te su stoga realne plaće niže nego 2008. godine. Kod srednje velikih subjekata prosječna neto plaća iznosila je 4877 kuna, što je za 6,5 posto više nego u 2008. godini. 

Dominacija trgovine

Značajne razlike između malih i srednje velikih subjekata postoje i po pitanju prihodovnosti po zaposleniku, što je uobičajena pojava kod svih županija. Prosjek realiziranih prihoda po zaposleniku kod malih subjekata bio je 453.288 kuna, što je za 14,8 posto  niže nego 2008. Srednje veliki subjekti su ostvarili rast prosječnih prihoda po zaposleniku 4,8 posto. odnosno 622.286 kuna. Vodeća djelatnost u županiji je trgovina s udjelom od 22,8 posto u ukupnom broju malih i srednje velikih subjekata. Obilježje svih županija je da trgovina dominira nad ostalim djelatnostima. U Splitsko - dalmatinskoj županiji nakon trgovine slijede stanogradnja sa 8,5 posto te djelatnost poslovanja s nekretninama s udjelom od 7,3 posto. U broju zaposlenika koji rade u malim i srednje velikim subjektima, trgovina ima udio od 20,5 posto slijedi prehrambena industrija s udjelom od 6,6 posto te hotelijerstvo s 6,2 posto udjela.

Dominacija trgovine najizraženija je u ostvarenim prihodima, obzirom da su mali i srednje veliki subjekti iz trgovačke djelatnosti imali 30,9 posto udjela. Stanogradnja je imala udio od 7,5 posto dok je prehrambena industrija u ukupnim prihodima sudjelovala s 5,8 posto. Brodogradnja je, prvenstveno zahvaljujući tvrtki Brodosplit, najprofitabilnija djelatnost u ovoj županiji s 2,68 milijardi kuna neto dobiti, navode u Bisnodeu. Brodosplit je imao 3,04 milijarde kuna ostalih poslovnih prihoda koji nisu povezani s prodajom pa je kumulativna neto dobit cijele županije bila pozitivna. Od ostalih profitabilnih djelatnosti, ističu se djelatnosti popravka i instaliranja strojeva i opreme s 1,81 milijardu kuna neto dobiti, zatim veletrgovina s 97 milijuna kuna neto dobiti te skladištenje robe s 64 milijuna kuna neto dobiti. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije