Naslovnica Biznis Poduzetništvo i karijere

Milijarder koji je otvorio tvornicu rezanaca u Srbiji želi ulagati i u Hrvatsku

Razlika između poslovnog čovjeka i poduzetnika je u tome što poslovni čovjek slijedi, dok poduzetnik stvara i vodi. Što god radite, morate težiti da učinite nešto veliko
07. svibnja 2019. u 17:02 22 komentara 5205 prikaza
Foto: Privatni album
Pogledajte galeriju 1/3

Binod Chaudhary, vlasnik i menadžer multinacionalne kompanije CG Corp Global, nepalski milijarder koji je 2013. zasjeo i na Forbesovu listu najbogatijih, sutra će u Zagrebačkom inovacijskom centru (ZICER) na Zagrebačkom velesajmu govoriti o građenju poslovnog carstva i putu koji je, više od poslovnog uspjeha, obilježila društvena odgovornost – golem je dio svog bogatstva uložio u obnovu Nepala nakon razornog potresa koji je pogodio zemlju. Ekskluzivno za Večernji list govori i o interesu za ulaganja u regiju i Hrvatsku, onome što ga motivira i težnjama koje još nije ostvario.

ACTov finale Društveno poduzetništvo sad je ‘sexy’

Najavljujući intervju s vama hrvatskoj javnosti, najlogičniji je uvod da ste poduzetnik, vlasnik kompanije koja se sastoji od 122 tvrtke, milijarder s Forbesove liste i na kraju – motivacijski govornik. Kako biste vi sebe predstavili, po čemu želite biti zapamćeni?

Želim biti zapamćen kao sanjar i čovjek koji riskira.

Otvorili ste tvornicu rezanaca u Srbiji, zainteresirani ste i za ulaganja u Hrvatsku. Koji vas sektori zanimaju? I što vi nama možete dati, osim novca? Koju vrstu know-howa?

Nakon završetka inicijalnog ulaganja u Srbiji, počeli smo istraživati potencijalnu daljnju ekspanziju investicijama u prehrambeni i ugostiteljski sektor. S obzirom na naše iskustvo s robom široke potrošnje, bili bismo zainteresirani za upotpunjavanje sadašnje tvornice Wai Wai dodatnim ulaganjima u ovaj sektor. Također, tražimo pravu priliku u ugostiteljstvu, gdje možemo donijeti svoja znanja o razvoju i vođenju hotela i odmarališta. Posebno tražimo priliku za razvoj i upravljanje holističkim wellness-centrom koji bi bio sličan našem resortu “The Farm at San Benito” na Filipinima. Cilj nam je utemeljiti centar za cjelovito blagostanje i iscjeljivanje prirodnim metodama unutar Europe.

korupcija Zvonimir Despot Poduzetništvo u politici – poreznim obveznicima uzmi što više i napuni vlastite džepove

Predstavljaju vas kao filantropa. Pa zanimaju li vas, osim klasičnog biznisa, održivije verzije ulaganja: u obnovljivu energiju, društveno poduzetništvo...?

Zaklada Chaudhary, korporativno krilo društvene odgovornosti u grupaciji CG Corp Global, ima inicijativu pod nazivom Nepal Social Business, gdje se bavimo raznim pitanjima s kojima se Nepal suočava, razvijajući društvena poduzeća. Kroz procese obuke i inkubacije cilj nam je svakom poduzetniku usaditi radnu etiku, vrijednosti i težnje za gospodarskim rastom. Zatim pratimo svaku tvrtku kroz matricu društvenog utjecaja kako bismo osigurali da djeluje na društveno učinkovitiji i etičan način. Neki od tih poslova uključuju tvornicu nutritivno ojačanih kolačića koji pomažu u rješavanju pothranjenosti, proizvodnju torbi za višekratnu upotrebu, ekološki održivih te set od sedam eko-smještajnih jedinica kroz cijelo područje Dolpo treka u Nepalu. Kao rezultat naših napora, obučeno je više od 100 poduzetnika, a 33 projekta prošla su kroz inkubator. Od toga, financirano ih je sedam, od kojih pet na srednjem zapadu i dvije u daleko-zapadnim regijama, koje su među najsiromašnijima i najudaljenijima u Nepalu. CG Corp Global također gradi hidroelektranu i ima viziju tvrtke kao ključnog igrača u pružanju pouzdane i obnovljive energije.

 | Autor : Privatni album Foto: Privatni album

Kakva su vam poslovna iskustva u Srbiji? Jeste li prisutni i u drugim zemljama u regiji? Koje su vam okolnosti najprivlačnije za ulaganje ovdje, ima li nešto što vas odbija?

Ne samo da smo toplu dobrodošlicu dobili od srbijanske vlade od početka ovog projekta nego i od operativne jedinice koja je bila zadužena za gradnju tvornice tjestenine. Odabir Srbije kao prve investicijske destinacije u Europi bila je strateška odluka koja se temelji na poslovnom okruženju zemlje, troškovima i logistici te blizini velikog tržišta Europske unije. Tržište instant-rezanaca u regiji samo raste, a prisutni smo, osim u Srbiji, i u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Bugarskoj. Ostale zemlje na ovom području trenutačno su u naprednoj fazi razvoja projekata.

Kad imate 122 tvrtke, možete li uopće zapamtiti čime se sve bave, njihova imena? I kako ulažete ili reinvestirate sav taj zarađeni novac?

Svoje biznise tretiram kao svoju djecu; oni su moje bebe. S obzirom na to da je moj otac igrao važnu ulogu u pokretanju posla, to je bilo 45-godišnje putovanje u koje su sada uključeni moji sinovi. Iako sam na čelu tvrtke, zauzeo sam stražnje sjedište i delegirao zaduženja za razne odjele svojim sinovima, Rahulu, Nirvanu i Varunu. I oni pomažu u vođenju biznisa, sklapanju novih poslova i odlukama o investiranju ili reinvestiranju.

Magnetična privlačnost najnapučenijeg grada Europske unije: pogled na katedralu sv. Pavla i Barbican centar LONDON Brexit u prijestolnici čije malo poduzetništvo drže – imigranti

Kažu da one koji basnoslovno zarađuju više ne pokreće novac, nego moć. Što vas pokreće? Padne li vam na um nekome povjeriti upravljanje, a vi otići u neku oazu i opušteno uživati ostatak života? Ili možda pokušavate mijenjati svijet – imate za to ponešto resursa...?

Pokreće me moja obitelj, pogotovo sinovi, koji već danas igraju tako važnu ulogu u vođenju posla – počinjem lagano odstupati iz svakodnevnog upravljanja. Iako kažu da većina obiteljskih poduzeća traje tri generacije – to je uobičajeno, vidim da se to stalno događa i svjestan sam toga, no moji su sinovi jednako strastveni i predani ovom poslu kao i ja. Ipak, morali su sami preskočiti letvicu i naučiti kako biti vođe.

Koje su vam najveće prijetnje i rizici u poslovanju? U kojem bi smjeru trebao ići razvoj?

U južnoj i istočnoj Aziji i na Pacifiku vrlo je malo promjena u najvećim ekonomskim rizicima, uključujući visoke stope nezaposlenosti i šokove vezena uz cijene energije. Posljednjih nekoliko godina ništa se nije promijenilo – na te rizike utječe i usporavanje gospodarskog rasta i neizvjesna perspektiva međunarodne trgovine. Također rastu prijetnje od cyber napada od 2017. godine. Iako su cyber napadi povijesno jedan od najvećih rizika u tim regijama, nedavni niz visokoprofilnih napada potaknuo je mnoge rukovoditelje da posvete veću pozornost potencijalnoj šteti koju bi mogli uzrokovati. Da bi se prevladale te prijetnje, mislim da tvrtke moraju ulagati u poboljšanje vještina trenutačne radne snage, istodobno uvodeći kreativna rješenja. Tvrtke također trebaju uzeti vremena kako bi adekvatno procijenile rizike i postavile strategije za smanjenje tog potencijala i ublažavanja njihovih šteta nakon što se dogode.

 | Autor : Privatni album Foto: Privatni album

Suvlasnik ste najveće privatne banke u Nepalu. Kakva vam je poslovna politika u bankarstvu; kako donosite odluke o tome koga kreditirati, a koga ne želite financirati?

Mi zapravo ne držimo najveći udio u Nabil banci. Kao dioničari, ne miješamo se u poslovanje banke; sve odluke reguliraju upravni odbori u skladu s pravilima, propisima i smjernicama Centralne banke Nepala.

Puno ste uložili u obrazovanje žena. No, koliko ste im, recimo, upravljačkih funkcija povjerili u svojim kompanijama?

CG Corp Global vrednuje edukaciju i osnaživanje žena i imamo 19 žena na rukovodećim položajima, uključujući šeficu naše obrazovne vertikale i upraviteljicu zaklade.

Ana Gruden Žene i poduzetništvo Promocija mentorstva kao oblika networkinga za mlade poduzetnice

Motivacijski ste govornik. Je li i to dio biznisa ili imate intrinzičnu motivaciju za to? Uskoro ćete svoju autobiografiju “Making it Big” izdati i u Hrvatskoj. Esencijalno, o čemu je riječ u njoj?

Razlika između poslovnog čovjeka i poduzetnika je u tome što poslovni čovjek slijedi, dok poduzetnik stvara i vodi. Uvijek sam osjećao da što god radite, morate težiti da učinite nešto veliko. Čvrsto vjerujem u “transformaciju” koja mi je uvijek davala najdublju moguću razinu zadovoljstva. Isto tako, povjerenje i povjerenje moga oca bili su ključna motivacija za uspjeh. “Making it Big” je knjiga o mom putu da postanem prvi i jedini milijarder u Nepalu. Počinje migracijom mog djeda iz Indije u Nepal i nastavlja se otvorenim i iskrenim prikazom uspona i padova mog života: odlukom da raskinem zaruke sa ženom koju sam trebao oženiti, gubitkom kćeri, zaglavljivanjem u građanskom ratu, pronalaskom svog gurua i početkom stvaranja Wai Waija. Također nudim spoznaje o svojim poslovnim mantrama koje su “must read” za svakoga tko želi postati poduzetnik.

Tvrtka Codebox - Filip Stojić i Martin Kolarić Hrvatska pamet Hrvatskoj 'Ako netko želi biti poduzetnik, tada je svejedno gdje će pokrenuti biznis'

Svatko ima neostvarenih želja. Koje su vaše?

Moja je trenutačna želja biti ključni igrač u transformaciji Nepala iz nerazvijene zemlje u zemlju u razvoju, gdje svaki građanin ima pristup kvalitetnom obrazovanju, dobrom zdravlju i održivom ekosustavu kako bi mogli težiti da žive siguran, zdrav i produktivan život.

Provala
OPREZA NIKAD DOSTA
Većina provala u domove ostane nerazriješena, lani je samo u Zagrebu bilo gotovo četiri tisuće provalnih krađa

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Dalmatia20
    Dalmatia20:

    u merici 3 parazita - Bezos, Gates i Buffet - imaju vise bogatstva no 165 milijuna Amerikanaca. 47 judi sa Forbsobe lazne liste najbogatijijeh ima vise bogatstva no 4 milijarde judi. to vam je kapitalizam - izrabljivacka, lopovska, parazitska ideologija ... prikaži još! akumuliranja bogatsva i pustosenja i iskoristavanja kako judi tako i prirodnijeh resursa. kapitalisticki paraziti su ovaj svit doveli do propasti, kako kulturne i duhovne tako i prirodne svojijem pustosenjem prirode i akumuliranjem tako opustosenog bogatstva.

  • Avatar Dalmatia20
    Dalmatia20:

    mi ca prije moramo sve vratit pod narodnu upravu, vlast i imovinu, socijalizam ozivit. socijalizam je vlasnistvo narodno. u kapitalizlmu kapitalisticki paraziti - ekspoatatori, oligarsi i kapitalna aristokracija - imaju sve pod svojijem vlasnistvom a narod radi ca duze moze ... prikaži još! za ca manje moguce kako bi poveca profit parazitima.

  • kàtey:

    Sva svjetska bijeda iz zemalja Trecega svijeta se sjatila u Hrvatsku. Jos jedan sto je dosao zobati opustosenu Hrvatsku, i suljati se u Europu preko Balkana? Pa gdje nadjete vi ove? Citavu Aziju ste dopeljali u Hrvatsku? Sta cete raditi ... prikaži još! vi u civilizaciji sa tim zemljama Trecega svijeta? Vi se morate seliti tamo kod njih , u Aziju, a ne to kotrljati nama ovamo na zapad Europe. Mi imamo nasu domacu industriju, i ne pada nam na pamet usmrtiti domaca poduzeca tako kao i ovi, i pustiti okupatora u kucu. Vas treba supirati iz Europske unije, a ne dam sirite svoju crnu bijedu i mizeriju ovamo po Europi. Ja sam sada ovaj cas bila u gradu, u izlozima stoje dragulji od milion eura, sve kosta kao oko u glavi, prema standardu drzave i zivota gradjana. A ovi dolaze sa svojim bijesnim cijenama o 1 i 2 eura, dolaze siriti svoju bijedu u civilizirani zapadni svijet, i kotrljati svoje roblje za sobom sto im radi kvazi gratis, bez ikakvih ljudskih i radnickih prava gradjana. ,Mars u dzunglu divljaci!