Isabel Schnabel, članica Izvršnog odbora Europske središnje banke, prva je visokopozicionirana dužnosnica ECB-a koja je najavila da bi za dva mjeseca i europske monetarne vlasti mogle pokrenuti povećanje kamatnih stopa nakon što su to učinile sve druge centralne banke. Amerikanci su već drugi put u ovoj godini podignuli ključnu kamatnu stopu na 0,75 do jedan posto, što će, za početak, dovesti do poskupljenja kredita, a tek bi znatno kasnije moglo doći i do povećanja kamata na štednju. Hrvatska je snažno oslonjena na eurozonu pa će odluke iz Frankfurta utjecati i na zbivanja kod nas.
– Iz današnje perspektive povećanje stope u srpnju je moguće. Naravno, moramo pričekati i vidjeti kako će se podaci razvijati do trenutka donošenja odluke – kazala je Njemica Schnabel. Važna sjednica na kojoj će se odlučivati na rasporedu je za mjesec dana. Glavni motiv za djelovanje visoka je inflacija, koja je u početku uglavnom bila potaknuta rastom cijena energenata, ali energija više nije jedini faktor koji cijene gura prema gore.
– Prve procjene pokazuju da je inflacija u eurozoni u travnju iznosila 7,5 posto, nešto više nego u prethodnom mjesecu, unatoč umjerenoj inflaciji cijene energenata. Temeljna inflacija, koja isključuje energiju i hranu, snažno se popela na 3,5 posto. Dakle, vidimo da inflatorni pritisci postaju sve širi – kazala je Schnabel.
Dakako, svoje prste u svemu imaju i monetarne vlasti koje su tiskale ogromnu količinu novca, ciljano rušile kamatne stope i godinama ih držale na nuli da bi zaustavile prethodnu recesiju i ubrzale oporavak. Nova ekonomska recesija, međutim, ponovo kuca na vrata s ratom u Ukrajini, kao dodatnim utegom za Europu, te karantenama u Kini.
Kamatne stope po kojima se, preko obveznica, zadužuje hrvatska država već su skočile gotovo dva postotna poena. Krediti i depoziti na štednju i dalje su "tu negdje", nepostojeći na štednju koja time iz godinu u godinu gubi na vrijednosti te se novac prelijeva na rastuće tržište nekretnina, ali više na kredite u odnosu na prosjek eurozone. Neke manje europske banke već su lagano počele nuditi i do dva posto kamate na oročene depozite, dok se u većima kamate na štednju kreću od 0,8 do 1,2 posto za dulja oročenja. Kod nas tolikih kamata na štednju nema.
– Likvidnost bankarskog sustava je visoka zbog čega banke nemaju potrebu za povećanjem depozitnih stopa. Bankarske su marže oko prosjeka zemalja srednje i istočne Europe – veli glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić, koji smatra da će do rasta depozitnih stopa doći u kasnijoj fazi.
– Očekujem da će prije početi rasti kamate na kredite, ali vjerujem da će prelazak na euro djelovati kao amortizer te će ublažiti rast dugoročnih kamatnih stopa do kojega će doći – ističe Šošić.
VIDEO Bjelorusija pokrenula velike vojne vježbe, ruski vojnik: 'Imamo više gubitaka nego u Čečeniji'
Kako ce hrvati sada? Navikli su na kredite.