Hrvatska ima jedan od najpoticajnijih zakonskih okvira za investiranje u Europi, a što nam otvoreno priznaju svi u EU, no problem je u provedbi investicije, ali jako mnogo i u imidžu naše zemlje kao turističke, a ne investicijske destinacije, rečeno je na otvaranju današnje konferencije "InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije" u Zagrebu, a koja se održava kao cjelogodišnji multimedijski projekt, koji zajednički organiziraju Poslovni dnevnik, Večernji list i 24 sata.
Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta zahvalio je dnevnim izdanjima Styrije što pokazuju interes za gospodarsku tematiku koja će javnosti približiti izazove ovog sektora.
"Svi koji ovdje danas sjedimo imamo istu želju: Ako već Hrvatsku ne možemo učiniti poželjnijom za investicije, da barem postanemo svjesni da ipak i nismo tako loši. Moramo poraditi na vlastitom samopouzdanju jer ako sami ne vjerujemo u sebe, kako će se osjećati ljudi koji dolaze ovdje investirati i naiđu na probleme. Posebno je bitno da na konferenciji sudjeluju i ljudi s terena – gradonačelnici i poduzetnici koji nam mogu prenijeti probleme s kojima se svakodnevno susreću.
Kada danas analizirate renomirane globalne i Hrvatske TV-stanice, portale, novine, vidjet ćete Hrvatsku koja nudi sunce i more. Kada bi se zbrojilo koliko je Hrvatska investirala da bude prepoznata kao turistička destinacija, jasno je zašto nismo prepoznati kao investicijska meka. Nemamo marketing koji bi omogućio da investitori vide i prepoznaju našu zemlju kao poželjnu za ulaganje. Naš gotovo jedini "marketing" onaj je negativni kroz investitore koji su došli u Hrvatsku i nisu uspjeli pa o tome govore vani. Oni koji su uspjeli i nisu imali ozbiljnijih problema, a takvih je većina, u pravilu šute i rade jer ih nitko ništa i ne pita", kazao je Horvat.
Dodaje da je veliki problem naše zemlje što smo u pristupnom razdoblju pregovora o članstvu o EU preuzimali nekritički svu pravnu stečevinu EU, a da je nismo "lokalizirali" kroz provedbene akte. To je razlog da je dandanas birokracija i sudstvo sporo i nefunkcionalno. Sad kad smo punopravna članica, smatra ministar, moramo više poraditi na pročišćavanju regulative koja nas koči i onemogućuje nam razvoj. "Uza sve probleme koje imamo, Hrvatska već dulje konstantno raste 2-3 posto, no problem je što naše okruženje raste 2-3 puta brže od nas. Stoga moramo implementirati procese koji će ubrzati investicije i lakoću poslovanja. Pri osnivanju tvrtke imamo sedam koraka i cijeli proces da bi tvrtka počela poslovati traje dulje od 30-40 dana, iako sama registracija traje 15 minuta. Moramo uzeti za primjer Estoniju ili Makedoniju koje su po tom pitanju pri samom vrhu ljestvica konkurentnosti, da budemo 150 mjesta iza njih", ističe ministar Horvat.
Isto tako skreće pozornost da je po pitanju brzine izdavanja građevinskih dozvola najveći problem u velikim gradovima, prije svega u Zagrebu. Stoga je za nacionalni prosjek manje bitno što se jedan Varaždin, a i još neki, nalaze u europskom vrhu po brzini izdavanja dozvola kad to u Zagrebu može potrajati jako dugo. "Stvari se događaju i samo ih je potrebno promovirati. Ako su Slovenci uspjeli privući 14 milijardi eura investicija iz zapadne Europe, a mi samo 3,8 milijardi, onda je vidljivo da imamo ozbiljnih problema", završio je ministar Darko Horvat.
Važnost javne rasprave o izazovima investiranja u Hrvatskoj istaknuo je i Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB). "Cilj ovog projekta jest otvoriti niz pitanja vezanih za investicije u Hrvatsku. HUB ove godine obilježava 20 godina djelovanja i ove godine želimo potaknuti raspravu o investicijama i ulozi bankarskog sektora u njoj. Želimo upozoriti na nužnost reformi koje bi olakšale i povećale investicije. Ove godine MMF je zaključio da je potreba za olakšavanjem birokratskih prepreka dobro došla, a isto tako i jača pravna sigurnost koja uključuje brzo i efikasno pravosuđe. Bez pravne sigurnosti i poštovanja stručnosti teško je očekivati jači val investicija. Kada smo analizirali sve top-liste zemalja po lakoći investiranja, nas nema ni na jednoj među prvih 30. Poznati britanski poslovni list nedavno je zaključio da sunce i more sami po sebi nisu dovoljni", kaže Adrović.
I on upozorava da osnivanje tvrtke u Hrvatskoj traje višestruko duže nego u našem susjedstvu, uključujući i u zemljama poput Srbije i Makedonije od kojih se obično smatramo znatno razvijenijima. Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, istaknuo je važnost medija u promociji važnih društvenih vrijednosti, a investicijska klima svakako je jedna od njih. "Bez zdravih ulaganja i gospodarskog razvoja neće biti ni drugih društvenih pomaka poput kurikularne reforme i ostalog. Iako je trenutačno problem Uljanika jedna od gorućih tema hrvatskog gospodarstava i društva, mnogo je važnije kako će naša država i društvo izgledati za 20-ak godina", kazao je Nišević.
Prvi koji javno kaze da ce rastjerati uhljebe i smanjiti javni sektor na razumnu mjeru ce biti osoba koja uistinu zeli promjenu i zeli dobro ovom narodu. Pokusavati sa ovakvim javnim sektorom ekonomski se odlijepiti sa dna EU je iluzorno,. Onaj tko vjeruje da moze trcati sa utezima od 5 kg na svakoj nozi tako sto ce se nakljukati vitaminima i odraditi visinske pripreme je neozbiljan. Svi ovi politicari koji pricaju o ekonomiji, a nikada, ama bas nikad ne uzimaju uopce niti mogucnost da bi se eventualno ikada u nekom trenutku pod nekim okolnostima mogao reducirati broj ljudi u javnom sektoru su jednostavno prodavaci magle. To vam je lakmus papir kako razlikovati muljatore od ozbiljnih i odgovornih dužnosnika.