Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 191
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
zaduživanje

2400 € uštede ako ste kredit digli u eurima, a ne švicarcima

franak
PIXSELL
16.03.2012.
u 08:00

Rata kredita u francima rasla je između 1600 do 2600 kuna, no dugo su bili na dobitku zbog niskog tečaja franka prvih godina otplate

Donedavno, dužnici u francima, unatoč enormnom rastu ratâ, još su bili u plusu po ukupno otplaćenom iznosu banci. Zahvaljujući divljanju tečaja, više nije tako – upravo je nastupio trenutak kad su i po ukupno otplaćenom iznosu dospjeli u crveno.

Suma sumarum...

Da je život teži za sve obitelji koje otplaćuju stambene kredite, znamo svi. Na kretanju rate kredita od 100 tisuća eura u posljednjih pet godina izračunali smo i koliko je teži. Pokazalo se da je na dužnicima u eurima, kad je posrijedi visina rate, pritisak mnogo manji – mjesečna im je otplata rasla između 138 i 468 kuna. U odnosu na njih, korisnici kredita u švicarskim francima prolaze pravu kalvariju; njihova se mjesečna rata, za istu visinu zaduženja i rok otplate, povećala između 1658 i 2623 kune. No, dosad su eurodužnici po ukupnoj otplati bili na gubitku; niže kamate i tečaj franka u prvim godinama otplate stavili su ih, suma sumarum, u lošiju poziciju. Više to nije slučaj, no to baš i ne znači da je njima – dobro. Prema izračunu Splitske banke, u našem zadanom modelu kredita, klijenti s valutnom klauzulom u eurima dosad su otplatili 334.712 kuna, u švicarskim francima 352.864 kune, odnosno pet posto više. Franci su u minusu 18.152 kune, više od 2400 eura.

Mjesečne rate i dalje im, za istu visinu kredita, ostaju u prosjeku 1000 kuna veće nego dužnicima u eurima i nitko živ ne zna kako će se u budućnosti kretati tečaj "volatilnog" franka, kako mu tepaju bankari. Prema istraživanju Udruge Franak, najviše je kredita u švicarcima podignuto u Zagrebačkoj banci; 30,4 posto na njihovu uzorku dužnika, no Zaba nam ni nakon dva i pol dana nije uspjela poslati izračun za svoje kredite, kao ni PBZ, koji ih je odobrio 19,1 posto. Dvije najveće banke, prema istraživanju Udruge Franak, drže oko 50 posto kredita u francima, iako su u taj posao ušle s određenim zakašnjenjem u odnosu na Erste, Hypo i RBA. Udruga je objavila da je prosječan rast rate stambenog kredita u francima 1675,66 kuna, što je povećanje od 50,94 posto u odnosu na početnu ratu. Prema našem izračunu, taj je prosjek još veći. Istina je da su banke, pod pritiskom javnosti, no još i više pod pritiskom rasta loših kredita, ponegdje smanjivale kamate (koje su prije toga podignule), no ništa nije moglo anulirati učinak tečaja kad je posrijedi švicarski franak. Sa 4,54 kune u ožujku 2007. godine skočio je na 4,98 kuna tri godine kasnije, dok je na dan našeg izračuna 13. ožujka 2012. iznosio 6,24 kune. Svima je, pak, još u svježem sjećanju probijanje "famozne" granice od 7 kuna prošlog ljeta, prije intervencije Središnje banke Švicarske.

Dvostruko i više

Ono što veže obje vrste dužnika ukupni su iznosi koje će vratiti banci. U RBA su izračunali da će dužnik na 20 godina za posuđenih 100.000 eura, prema trenutačnim proračunima, vratiti 191.993 eura. Na dulji rok otplate, plati se još više.

Ključne riječi

Komentara 30

OB
-obrisani-
08:26 16.03.2012.

2009 g.Zatrebah Kredit. Banka daje uvjet ; MOŽE samo vezano za Švicarac - UZMI ili Ostavi Glupaci - Banka određuje uvjete a ne Klijenti banaka. Naravno da sam uzeo Vezano za Švicarac jer da je bilo vezano i za Japanskii Jen,,, uzo bih jer mi je trebao. GLUPACI !

VB
Veseli Bekrija
08:27 16.03.2012.

Udruga FRANAK je pro-bankarska kao i ovaj plaćeni oglas koji se samo zove novinarski članak! Ajmo redom - nadnaslov: \"ŠVICARCI IZGUBILI KREDITNU BITKU S EURIMA\" - vrlo uzbudljivo, kao da se govori o nekoj utakmici pa da valjda građani lakšeše (tj. \"sportski\") podnesu potpuni poraz, pa zatim naslov: \"2400 € uštede ako ste kredit digli u eurima, a ne švicarcima\" - Kakva glupa ušteda?! - I jedne i druge banke u Hrvatskoj gule s dvostruko većim kamatama od onih u EU, a oni u CHF potpomažu bankarski sektor s 2 milijarde EUR extra-profita na građansku lakovjernost! Smisao postojanja ove udruge je da amortizira moguće nezadovoljstvo građana i mnogi iz bankarskog sektora znaju za njihovu svrhu i stvarne razloge osnivanja.

DU
Deleted user
20:20 16.03.2012.

cemu ovaj prilog? imamo problema s temama...ili sto????

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije