Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis

20 razloga zašto 'obični smrtnici' nikad neće biti bogati poput nje

Mentalitet prosječnih ljudi više je vezan uz igre na sreću, to je tzv. 'lutrijski mentalitet'. S druge strane, mentalitet bogatih je aktivniji, odnosno oni su ljudi od akcije
04. rujna 2012. u 14:53 71 komentara 5109 prikaza
Gina Rinehart
Foto: AFP/PIXSELL

Zašto neki ljudi postanu bogati, a drugi ipak ne? Vječno je to pitanje na koje su mnogi pokušavali pronaći odgovore. 

Steve Siebold  čak tri desetljeća proveo je razgovarajući s bogatašima diljem svijeta. Otkrio je da je glavna razlika u mentalitetu, a rezultate je objavio i u knjizi "Kako razmišljaju bogati ljudi", piše Poslovni dnevnik

Navodi dvadeset  razlika zbog kojih "obični smrtnici" nikad neće biti bogati kao npr. Gina Rinehart, najbogatija žena na svijetu, koja je uzburkala vodu nedavnom izjavom da "srednja klasa radije pije, puši i druži se umjesto da radi i zaradi novac za osobnu sreću" .

1. Prosječni su ljudi uvjereni da je upravo novac korijen svih zala. S druge strane, bogataši vjeruju da je siromaštvo glavni uzrok zla. "Siromašnim se ljudima 'pere mozak' te ih se uvjerava da su svi bogati ljudi sretni i nepošteni", navodi Siebold. "S obzirom na to, postoji određena doza srama koju osjećaju ljudi iz srednje klase kad se obogate. Bogatstvo nije jamstvo za sreću, i bogati to znaju. No čini život lakšim i ugodnijim".

2. Obični ljudi misle da je sebičnost mana, dok bogati smatraju da je to vrlina. "Bogati ljudi nastoje učiniti sve da bi bili sretni. No ne pretvaraju se da će spasiti svijet", ističe Siebold. Siromašni to osuđuju jer ih smeta što im bogati ne pomažu, dodaje.

3. Mentalitet prosječnih ljudi više je vezan uz igre na sreću, to je tzv. 'lutrijski mentalitet'. S druge strane, mentalitet bogatih je aktivniji, odnosno oni su ljudi od akcije. "Dok mase čekaju nadajući se da će pogoditi pravi broj i mole se za bogatstvo, oni najbolji će radije riješiti problem", napisao je Siebold.

4. Prosječni su ljudi uvjereni da je za put do bogatstva potrebno imati kvalitetnu naobrazbu. No bogati se u stvarnosti puno više oslanjaju na specifična znanja koja se stječu čitav život.

 5. Prosječni ljudi žaluju za minulim vremenima, dok su bogataši okrenuti prema budućnosti. "Ljudi koji vjeruju da je njihova sreća u minulim vremenima rijetko kad se obogate, češće postaju nesretni i depresivni. Bogati stalno sanjare o budućnosti i rade na tome da svoje ideje, snove i projekte pretvore u stvarnost", ističe Siebold.

6. Prosječni ljudi na novac gledaju s previše emocija. Bogati o novcu razmišljaju logički i racionalno. "Bogati novac vide onakvim kakav jest, a oni najveći znaju da je novac alat koji predstavlja brojne opcije i mogućnosti".

7. Obični ljudi svoj novac najčešće zarađuju radeći nešto što ne vole, s druge strane, bogataši istinski uživaju u poslu koji rade i slijede svoju strast.

8. Prosječni ljudi najčešće nemaju visoka očekivanja kako se ne bi razočarali. Za razliku od njih, bogataši svoje ciljeve uvijek postavljaju visoko i vole izazove. "Bez velikih očekivanja nitko se nikad ne bi obogatio ni ostvario svoje snove", smatra Siebold.

9. Siromašni vjeruju da moraju nešto učiniti kako bi postali bogati. Bogataši znaju da moraju postati i biti netko da bi bili bogati. "Oni najuspješniji znaju da iz svakog iskustva mogu izvući neku pouku, bez obzira na to je li ono pozitivno ili negativno."

10. Prosječni vjeruju kako im je potreban novac da bi se obogatili. Bogati koriste tuđi novac da bi postali još bogatiji. "Bogataši znaju da solventnost nije toliko bitna, važnije je pitanje je li nešto doista vrijedno kupnje i investiranja".

>>Ostale razloge pročitajte u Poslovnom dnevniku

Zadar: Testiranje na Covid-19 u Općoj bolnici
PISMO OBIŠLO HRVATSKU
Prebolio COVID-19 pa otkrio što morate imati doma: 'Korona boli kao sam vrag'
NOVA REVOLUCIJA POLJOPRIVREDE
Star Trek na hrvatskoj njivi: Dronovi snimaju štetnike, AI zbraja kukuruz, traktor sam vozi...
  • galico:

    Recentna kriza je pokazala korelaciju između političkog utjecaja i brzine i količine zgrtanja novca,također je pokazala da živimo u corporate welfare sustavu bez obzira u što nas žele uvjeriti..Nema korporacije kojoj politika (odnosno porezni obveznici ) nisu pomogli.... Nekada je ... prikaži još!e država bila vlasnik novca a danas su privatne banke preko politike... Ispada da im je država zakonski ustuoila kontorlu novca,... Svi misle da su ljudi kao Bil Gates samo svoje firme stvorili...možda nešto i jesu u počteku napravili ali su i u daljnjem razvoju pomagale države i školujući kadar koji im odgovara i kupjući njihove proizvode i kada za to nema potreba..Da en govorimo o subvencijama..itd..itd

  • galico:

    Da ne govorimo o regluatornom pogodovanju..ima milion primjera..:Ljudi nemaju pojma na koje načine ih se pljačka,a stvarni kreatori bogatstva ostaju nešto malo plaćeni---Postati ću Vam mišljenja vrčp upućenih ljudi...u sljedećim postovima

  • Antidominium:

    Bogataši jesu bogati zato što su siromasi siromašni. Bogati drže ruke u njihovim džepovima ili ih upregnu na različite načine da kao marva rade za njih. Većina bogatih su pokvareni do samoga dna duše jer kada im ide dobro neće ... prikaži još!e svome radniku dati veću plaću, a kada im krene loše nisu spremni ih imati na trošku već ih odmah odbace ko stare tenisice.