U Helsinkiju u proteklih godinu dana nitko nije poginuo na cestama, prema podacima koje je objavio EU Urban Mobility Observatory. Posljednja smrt u prometu u finskoj se prijestolnici dogodila u srpnju 2024. Hrvatska i Zagreb još su daleko od Finske i Helsinkija. Samo proteklog vikenda u Hrvatskoj je na cestama poginulo šest osoba. U Hrvatskoj ih je ove godine već poginulo 194 (lani u istom razdoblju 165), što predstavlja rast od 17,6 posto, kazuju podaci MUP-ove Službe prometne policije. Najteže je bilo upravo u kolovozu, tijekom kojega su 34 osobe na hrvatskim prometnicama izgubile živote - kao vozači automobila i motocikala, kao putnici u vozilima. Gubili su nadzor nad vozilima i slijetali s ceste, udarali u stabla, ograde ili u vozila iz suprotnog smjera. Vozili su neprilagođenom brzinom, oduzimali drugima prednost prolaska. Ispadali su iz vozila, jer u njima nisu bili vezani sigurnosnim pojasem. Jurcali su na električnim romobilima malo po kolniku, malo po nogostupu.
Otprilike iste načine ponašanja imali smo i ranije. Srpanj je u Hrvatskoj na cestama odnio 26 života, lipanj 32. Samo u kolovozu, Policijska uprava zagrebačka izvijestila je o smrti četiri osobe u prometu. No, hrvatska metropola pritom u kolovozu nije imala najveće crne brojke. Po petero poginulih u prometu u prošlom su mjesecu zabilježile PU primorsko-goranska i PU šibensko-kninska. Pogledamo li statistike o poginulima u prometu od početka ove godine pa do 31. kolovoza, najteže je ipak bilo na području PU zagrebačke, s ukupno 29 poginulih osoba. S tom brojkom područje PU zagrebačke ima 38-postotni rast broja poginulih, budući da ih je godinu ranije u istom razdoblju bilo 21. Na drugom mjestu ove crne ljestvice je Splitsko-dalmatinska županija, čija je policijska uprava od početka 2025. evidentirala 18 poginulih u prometu. Slijedi PU primorsko-goranska s 15 poginulih, pa PU istarska i PU vukovarsko-srijemska s po 14. PU istarska bilježi u postocima najveći rast broja poginulih u prometu, od čak 367 posto, budući da su lani od početka godine do kraja kolovoza na njihovom području poginule samo tri osobe.
Ove je godine najmanje ljudi u prometu poginulo na području Policijske uprave požeško-slavonske – jedna osoba. S te strane ljestvice na drugom je mjestu PU međimurska s dvije osobe poginule u prometu, pa PU bjelovarsko-bilogorska i PU koprivničko-križevačka s po tri poginule osobe u prometnim nesrećama koje su se dogodile od početka ove godine. Zašto Finska i Helsinki mogu, a mi ne možemo? Zato što još nismo pronašli dobru kombinaciju prometne edukacije – s naglaskom na prometnoj edukaciji djece već od vrtićke dobi - uređenosti prometnica, dobrih propisa i izvjesnosti kažnjavanja prometnih recidivista. Nismo dobrim projektima pokrili sve problematične točke i ne ustrajemo ni na adekvatnom provođenju i onih koje imamo. Kad policija pred suce i pošalje vozače koji su grubim kršenjem propisa ugrozili tuđe živote, licitira se s olakotnim okolnostima, umjesto da se u prvi plan stave one otežavajuće. Uporno radimo sve kako smo i dosad radili, a nadamo se drukčijem ishodu. Ne ide to...
Gradski dužnosnici Helsinkija, s druge strane, značajan uspjeh toga grada pripisuju sveobuhvatnom i dugoročnom pristupu inspiriranom filozofijom Vizije nula, koja ima za cilj eliminirati ne samo smrtne slučajeve na cestama, već i teške ozljede. Umjesto oslanjanja na jednu jedinu mjeru, Helsinki je sustavno transformirao svoje ulice i politike mobilnosti kako bi prioritet bila sigurnost. Od 2021. godine, grad je postupno smanjivao dopuštenu brzinu, pa je na više od polovice helsinških ulica dopuštena brzina sada ograničena na 30 km/h, osobito u stambenim područjima i u blizini škola gdje su prethodno bile postavljene granice od 50 km/h. Posebna se pažnja pridaje stvaranju sigurnih ruta za djecu, pješake i bicikliste. Ulice su redizajnirane kako bi postale sigurnije. Izvedena su poboljšanja kao što su povišeni pješački prijelazi, bolje osvjetljenje, sigurnija raskrižja i odvajanje različitih prometnih tokova. Cilj je svih tih prilagodbi prometnica bio bolje se prilagoditi ljudskoj pogrešci, koja je glavni okidač za prometne nesreće. Nadalje, Helsinki je proširio infrastrukturu za pješake i bicikliste te je osigurao pouzdani javni prijevoz, što je smanjilo ovisnost grada o privatnim automobilima. Čvrsta provedba, potpomognuta većim brojem prometnih policajaca na terenu i većim brojem kamera za kontrolu brzine, dodatno je potaknula poštivanje novih, strožih pravila. "Uspjeh finske prijestolnice rezultat je snažne političke predanosti sustavnom provođenju Vizije nula. Ne postoji jedna mjera koja je odgovorna za postizanje nulte smrtnosti u prometu", rekao je Henk Swarttouw, predsjednik Europske federacije biciklista, komentirajući uspjeh Helsinkija. Puna godina bez smrtnih slučajeva na cestama pokazuje kako održiva, integrirana akcija može stvoriti sigurne prometnice.
Otvori KEKS Pay
Danas svatko ima auto. Onaj ko je prije 20 godina vozio rasklimanu zastavu danas voza Audi ili BMW... Plaćamo veliku cijenu zbog zaostalosti , seljoberizma i viška testosterona koji bikovi ne mogu kontrolirati. Nedostatak policije na cestama i premali broj kamera i općenito nekažnjavanje ne pridonosi boljim rezultatima. I ceste su nam koma. Sumanuto zidanje uspornika po grbavim cestama samo pogoršava situaciju.