Europskim zemljama, koje već godinama posebnim olakšicama potiču na kupnju automobila koji manje troše i manje zagađuju, sada se pridružila i - Srbija. Preskočila nas je proeuropskim razmišljanjem i konkretnim djelima kojima je potaknula vlastito gospodarstvo. Uvela je subvenciju od 1000 eura za kupnju hibridnih vozila. Iz srpskog Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja kažu da je to tek prvi korak potpore države te da su u planu i carinske olakšice prilikom kupnje, kao i mogućnost besplatnog parkiranja hibridnih vozila.
Dok je hrvatsko tržište automobila ove godine u dodatnom padu od 26 posto, u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine, Srbija bilježi rast. U prva četiri mjeseca 2010. prodaja novih vozila kod njih je povećana čak 40 posto. Najviše se prodaje fiat punto iz Kragujevca jer tamošnja vlada subvencionira i njegovu kupnju, ali tražene su i škoda i dacia. Dobroj prodaji pridonose povoljne cijene, a smanjena je i carina sa 10 na 7,5 posto za vozila iz EU. Banke su također ponudile povoljnije kredite.
Europa uvela poticaje
Gotovo da nema države koja nije uvela poticaj za ekološka vozila. Većinom su ti poticaji vezani za količinu CO2 koju automobil ispušta. U Austriji, primjerice, vlasnici automobila koji emitiraju manje od 120 gr/km godišnje dobivaju 300 eura. U Francuskoj vlasnici hibrida jednokratno dobivaju 2000 €, a zamijene li automobil stariji od 10 godina novim električnim, električno-benzinskim hibridnim ili LPG vozilom, imaju popust na porez od 50%. U Grčkoj su hibridna vozila izuzeta od plaćanja poreza prilikom registracije (25% od uvezene vrijednosti). Konkretno, zbog toga je Toyotin prius 3328 € povoljniji. U Belgiji se smanjuje cijena vozila tri posto na osnovi poreza za automobile koji emitiraju između 106 do 115 grama CO2/km. Portugal je uveo olakšicu od 40% na sva davanja pri kupnji vozila (oko 3000 eura). Slovenija je uvela izuzeće od plaćanja poreza pri registraciji za automobile koji emitiraju manje od 110 gr CO2/km.
Novca za olakšice nema
Što po tom pitanju čeka Hrvatska - i dalje je misterij. Vladini odgovori već godinama su jednaki - novca za olakšice nema. Ulje na vatru nedavno je dolila neslužbena ministarska izjava da je autoindustrija imala sedam zlatnih godina pa neka se sad snađe. Autoindustrija je tijekom tih sedam godina plaćala porez, ulagala, zapošljavala ljude, pa je jasna ogorčenost s kojom se ta izjava sada prepričava. I nije tu riječ samo o trgovcima automobilima. Ukupno je ugroženo 30.000 radnih mjesta. Obrte zatvaraju gumari, staklari... Vozni park sve nam je stariji, automobili sve nesigurniji. I, jasno, u državnu blagajnu pritječe manje novca. To je rezultat, među ostalim, ignoriranja potrebe za uvođenjem olakšica na hibridna i električna vozila, na automobile na plin, kao i na one s jako niskom potrošnjom. Jer, nije ovdje riječ samo o poticanju kupnje ekološki prihvatljivih vozila, iako Europa već godinama puše baš u taj rog. Našim građanima još bi zanimljiviji bili, primjerice, jeftini mali gradski automobili s niskom potrošnjom i, samim tim, niskim troškovima kupnje i održavanja. Hibridi bi bili zanimljiviji da uz redovna davanja njihovi vlasnici ne moraju plaćati još i naknadu za zbrinjavanje baterije.
- Nema naša Vlada sluha za to. Ne samo da nema olakšica nego zakoni kao da su usmjereni protiv električnih vozila i onih na plin - rezignirano kaže Luka Rocco, predsjednik Udruge Greenergo, kojoj je cilj, među ostalim, potpomoći proizvodnju i korištenje ekološki prihvatljivih vozila. Ipak se nada da će se u jesen nešto promijeniti.
Vlada nema sluha
U rujnu će, naime, Greenergo Vladi predati svoje prijedloge, uz potpise stručnjaka koji ih podupiru. Među ostalim, predlažu 1000 do 2500 eura subvencije kod kupnje električnih vozila, potom omogućavanje uvoza električnih vozila u Hrvatsku bez carine i poreza te registriranje takvih vozila samo uz plaćanje osnovne naknade tehničkog pregleda. Pitanje je samo hoće li se našoj Vladi sluh do jeseni popraviti dovoljno da pregrupira porezne razrede, da potakne kupnju štedljivijih vozila, a da novac namakne dodatnim oporezivanjem vlasnika razmetljivih i skupih jurilica.
kako je moguće da isti auto u Kanadi košta 20 000 CAD, a kod nas 30 000 eur (na primjer hyundai tucson - srednji paket opreme 2.0 d )- (podatak prije nego je izašao ix 35 i ix 55) - tvornička cijena je sigurno ista, ali su nadogradnje skuplje (porezi, prirezi, marže...) apetiti vlastodržaca su neutaživi, bez obzira bila ekologija u pitanju ili ne