Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 124
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Što znamo IT sektoru Ukrajine

Ukrajinske IT tvrtke unatoč ratnim razaranjima i dalje isporučuju

storyeditor/2022-03-24/shutterstock_2124463544.jpg
Foto: Shutterstock
1/3
01.04.2022.
u 09:45

Imperativ je da globalni ICT sektor podrži Ukrajinu održavanjem poslova i daljnjim ulaganjima i pomoći u izgradnji i očuvanju tehnološkog sektora, poručuju IT lideri Ukrajine

Unatoč razornom ratu u Ukrajini, IT sektor u zemlji nastavlja raditi punom parom. Spram izjava ukrajinskih čelnika IT zajednice, proizvodnja se sredinom ožujka još uvijek držala na oko 80 posto prijeratne razine. Međutim, neizvjesno je koliko dugo se taj trend može održati i nastaviti.
"Unatoč kontinuiranoj teškoj situaciji, naša industrija je u dobrom stanju", rekao je Konstantin Vasjuk, izvršni direktor Udruge IT industrije Ukrajine, za Euractiv; "Imamo podatke da IT tvrtke trenutačno rade na oko 80 posto svojih prijeratnih razina."
Prioritet je svakako, spašavanje ljudi s ugroženijih područja u sigurniji dio zemlje na Zapadu te smještanje obitelji zaposlenika u druge zemlje. Kazao je to prije desetak dana Vitalij Sedler, suosnivač i predsjednik uprave Intelliasa jedne od većih ukrajinskih tvrtki koji je ujedno i predsjednik ukrajinskog IT udruženja u javljanju za CNN, koji je ujedno aktivan na društvenim mrežama LinkedInu i Twitteru. Sjedište njegove tvrtke je u Lavovu te, kako je kazao, kontinuirano se bave time da svoje zaposlenike dovedu upravo u taj grad na samom zapadu Ukrajine ili na neka druga, sigurnija područja, a njihove obitelji, odaslati, pak, u susjedne zemlje.
Sedler je svoju obitelj poslao u Poljsku, dok su on i supruga ostali u Lavovu i nastoje djelovati u svim sferama, koliko je moguće. Sedler je inače, odmah po ruskoj invaziji na Ukrajinu, vrlo pomno pratio reakcije u zemljama svijeta, a na srpsko balansiranje i nesvrstavanje na stranu Ukrajine odmah je i reagirao. Tako je prvobitne planove da u Novom Sadu otvori podržnicu svoje tvrtke u kojoj je ukupno zaposleno 2500 ljudi promijenio te odlučio otići u Zagreb i to je odmah objavio putem društvenih mreža.
Kako ističe, Ukrajinci i dalje rade i isporučuju ugovoreno. Naime, oni su u svojevrsnom ratu još od ruske aneksije Krima, a usto su jedini sektor koji se ne može odnijeti i zauzeti jer ovisi prije svega o ljudskom znanju, a upravo način rada na daljinu i omogućuje im da sada rade i ako nisu fizički smješteni u Ukrajini.
"Mi smo u ratnom stanju od 2014. godine, zbog čega su naše tvrtke poduzele mjere opreza prije izbijanja rata kako bi se poslovanje moglo nastaviti relativno nesmetano", ističe i Vasjuk apelirajući na zapad da ne raskida ugovore s ukrajinskim softverskim tvrtkama i naglašava: "Prošli smo prvi test. Sada je važno da nas kupci nastave podržavati i održavati ugovore. U mogućnosti smo i apsolutno spremni pružiti usluge na najvišoj razini čak i pod ovim uvjetima."
Cecilia Bonefeld-Dahl, generalna direktorica europskog digitalnog udruženja DIGITALEUROPE, također je apelirala na europsku digitalnu ekonomiju: "Osim humanitarne pomoći i tehničke opreme potrebne za komunikaciju, poslovanje može pomoći održavanjem i obnavljanjem svojih ugovora s ukrajinskim tehnološkim tvrtkama", rekla je za Euractiv.
Budući da se ukrajinski IT sektor prije svega oslanja na izvoz usluga, daleko je manje lokaliziran od ostalih sektora. Tvrtke se stoga posebno oslanjaju na fleksibilne radne modele – kao što je rad na daljinu. Osim toga, radni procesi mogli bi se u kratkom roku preseliti u inozemstvo. Mnoge ukrajinske IT tvrtke imaju lokacije u nekoliko zemalja i stoga mogu, uz podršku relativno visoke mobilnosti IT stručnjaka, relativno fleksibilno reagirati na takve scenarije, barem u srednjem roku, objasnio je Gari Poluškin iz konzultantske tvrtke German Gospodarski tim. Rat u Ukrajini ima razoran utjecaj na lokalno gospodarstvo i globalne opskrbne lance. Dok se europska automobilska industrija već bori s uskim grlima u isporuci, ukrajinski IT sektor, koji čini oko četiri posto ukrajinske ekonomske proizvodnje do sada se pokazao iznimno robusnim. Međutim, neizvjesno je hoće li se i koliko dugo ukrajinski IT sektor moći održati. "Daljnji razvoj i opseg gospodarskih poremećaja uvelike ovise o intenzitetu i trajanju ruskog napada", rekao je Poluškin i dodao: Ako se ratna djela nastave, moglo bi doći do gubitka ulaganja, a ugovori bi mogli biti raskinuti. Gotovo 45 posto zaposlenja u ukrajinskom IT sektoru dolazi iz "outsourcing tvrtki" koje djeluju barem djelomično kao vanjski IT odjeli za međunarodne tvrtke. Neuspjeh bi također mogao imati posljedice za europske tvrtke.
Međutim, važnost vanjskih IT odjela za međunarodne lance opskrbe ne može se usporediti s onom koju imaju dobavljači robe u drugim sektorima, kao što je automobilska industrija. "Prekidi u tijeku rada IT tvrtki doveli bi do dužih razvojnih ciklusa, a ne do prekida proizvodnje", rekao je Poluškin.

Međutim, zasad se čini da ukrajinske tvrtke još uvijek imaju relativno visoku razinu likvidnosti, što se očituje, na primjer, u isplatama pomoći koje su izvršile. IT tvrtke aktivno podupiru napore ukrajinske vlade da odbaci ruske napadače.
"Imperativ je da globalni ICT sektor podrži Ukrajinu održavanjem poslovnih operacija i daljnjim ulaganjima i pomoći u izgradnji i očuvanju rastućeg tehnološkog sektora u drugoj po veličini europskoj zemlji. Konkretno, korporacije koje traže dobavljače za svoje projekte, kao i one koje su prodale ili obustavile svoje poslovanje u Rusiji, trebale bi razmisliti o ulaganju i pronalaženju partnera u ukrajinskom tehnološkom sektoru. Podržavajući Ukrajinu tijekom rata, najvažnije je da će klijenti nastaviti dobivati ​​željene proizvode i rezultate, apelira Vasjuk, u izjavi koja je 28. ožujka objavljena na stranicama Udruge. Inače, ukrajinski IT sektor se brzo razvio posljednjih godina. Uz godišnju stopu rasta od 25 do 30 posto i oko 300.000 zaposlenih, Ukrajina ima jedan od najdinamičnije rastućih IT sektora u Europi. Nekoliko je razloga zašto se IT sektor do sada uspio održati. Posljednjih godina Ukrajina je napravila velike korake prema tome da postane digitalna nacija, s ambicioznim ciljem transformacije Ukrajine u veliko europsko IT središte. Iako je Ukrajina upletena u vječni rat s Rusijom od 2014., ukrajinska IT industrija doživjela je brz rast od 36 posto i sektor je doživio znatan priljev novih talenata. Proizvodi i usluge informacijske tehnologije sada su jedna od ključnih izvoznih industrija Ukrajine, a tijekom posljednje tri godine ta je industrija više nego udvostručila svoj izvoz i povećala svoju radnu snagu za više od 50 posto. Mnoge aplikacije, programe i usluge proizvode ukrajinske tvrtke, a građani diljem svijeta svakodnevno se oslanjaju na ukrajinski talent i stručnost. Ukrajinski tehnološki sektor porastao je 20 posto u 2020., a pokreće ga tradicija tehničkog obrazovanja i nedavni procvat outsourcinga iz skupljih zemalja.
"Trenutačno jedina djelatna izvozna industrija, ukrajinska tehnologija pokazuje svoju otpornost i još uvijek održava svoj potencijal rasta. Način na koji se ukrajinska IT poduzeća drže u ratnim uvjetima vrlo je ohrabrujuća i uvjeren sam da ćemo zajedno s predstavnicima globalnog tehnološkog tržišta imati dovoljno snage i motivacije da se uhvatimo ukoštac s današnjim izazovima i to učinimo dostojanstveno", zaključuje Vasjuk.

Kada se radi o top-tvrtkama ukrajinskog IT sektora, tu su ELITEX, SoftServe, GlobalLogic, Ciklum, Luxoft, Infopulse, ELEKS, Sigma Software, Intellias, Miratech, Innovecs, AMC Bridge, CoreValue, TEAM International Services. Prvih pet tvrtki ima oko 4000 zaposlenih i više, drugih pet ima od 1 do 2000 zaposlenih, ostalih pet je na brojci do 500 stručnjaka. Uredi su im uglavnom bili u Kijevu, Harkivu, Lavovu, ali i ostalim manjim gradovima.
A kada se radi o najpoznatijem proizvodu koji je nastao u Ukrajini, svakako je to Grammarly, poznati svjetski spellchecker, koji su tri ukrajinska osnivača podigla u Kijevu, no poslije su sjedište izmjestili u Sjedinjene Države iako i dalje urede imaju i u Ukrajini. Oni su odmah po ruskoj invaziji prekinuli poslovanje s Rusijom, a još od 2014. sav profit koji su u Rusiji ostvarivali donirali su Ukrajini.
U Ukrajini, inače svoje urede imaju hrvatski Span i Infobip, obje tvrtke nastoje svoje zaposlene osigurati i smjestiti njih i njihove obitelji na sigurno, tako su obje tvrtke već dovele dio obitelji zaposlenih u Hrvatsku. Span u ukrajinskom uredu zapošljava 32 ljudi, a Infobip desetak.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije