Kako bi smanjila birokraciju, Europska komisija želi ukinuti jedan od svojih najopterećujućih zakona: pravilnik iz 2009. godine koji je preplavio internet iskačućim prozorima koji traže suglasnost za kolačiće.  Kolačići su osnovni element interneta koji omogućuju vlasnicima web stranica da prikupljaju podatke o posjetiteljima – od podataka o prijavi korisnika do podataka o njihovim željama za kupovinu, a time i interesu za određenim oglasima.

Europski zakonodavci su 2009. godine izmijenili zakon poznat kao e-Privacy Direktiva, zahtijevajući od web stranica da dobiju suglasnost korisnika prije nego što na njihovim uređajima učitaju kolačiće, osim ako kolačići nisu „neophodni“ za pružanje određene usluge. Godine 2025. internet je već prepun bannera za suglasnost koje korisnici jednostavno ignoriraju, piše POLITICO.

„Previše suglasnosti zapravo uništava samu suglasnost. Ljudi su navikli davati suglasnost za sve, pa možda prestanu pažljivo čitati sadržaj, a ako su suglasnosti zadane za sve, korisnici ih više ne doživljavaju isto“, rekao je Peter Craddock, odvjetnik za zaštitu podataka u firmi Keller and Heckman.

PREOKRET U ODNOSIMA

Bruxelles zaoštrava prema Izraelu: Sankcije za ministre, carine na izvoz?

3

IZRAEL NIJEČE

Komisija UN-a: Izrael provodi genocid u Gazi

Tehnologija kolačića sada je ključna tema u planovima Europske komisije za pojednostavljenje regulative u području tehnologije. Komisija planira do prosinca predstaviti „omnibus“ tekst koji bi trebao ukinuti opterećujuće zahtjeve za digitalne tvrtke. U ponedjeljak je održan sastanak s tehnološkom industrijom kako bi se raspravilo upravljanje kolačićima i bannerima za suglasnost.

Prema bilješci koju je POLITICO uočio, Komisija razmatra kako bi mogla prilagoditi pravila uvođenjem većeg broja iznimki ili omogućiti korisnicima da podešavaju postavke kolačića samo jednom (na primjer, u postavkama preglednika) umjesto da to rade svaki put kad posjete web stranicu.

Neke države članice EU-a već su predložile slične ideje. Danska, koja trenutno predsjedava sastancima Vijeća Europske unije, predložila je u svibnju ukidanje suglasnosti za kolačiće koji prikupljaju podatke za „tehnički nužne funkcije“ ili „jednostavnu statistiku“, jer su ti kolačići smatrani „bezopasnima“ za razliku od kolačića koji se koriste za marketing, oglašavanje ili dijeljenje podataka s trećim stranama.

Industrija je također predložila da se pravila o kolačićima uključe u Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR). e-Privacy Direktiva ima strože zahtjeve za suglasnost, dok GDPR omogućuje fleksibilniji pristup temeljen na riziku, što tvrtkama daje mogućnost da prilagode mjere zaštite privatnosti prema razini rizika u vezi s obradom podataka.

Privatnost kao osjetljivo pitanje u politici EU-a

Otvorena inicijativa Komisije za reformu pravila o kolačićima postavlja Brisel pred žestoku borbu lobista: industrija protiv zajednice za privatnost. Zakonodavne rasprave o privatnosti u Bruxellesu bile su žestoke, što je dovelo do nedovršenih pokušaja reforme zakona o kolačićima u prošlosti. Neke od ideja za pojednostavljenje bannera za suglasnost bile su uključene u prijedlog e-Privacy Uredbe iz 2017. godine, no prijedlog je povučen ove godine jer su europske institucije imale poteškoća u pronalaženju kompromisa oko prijedloga koji je obuhvaćao širok spektar tema, od online oglašavanja do nacionalne sigurnosti.

5

PALA JE ODLUKA

Sudačka komisija: Stojković je zasluženo dobio crveni karton, podržavamo odluku suca

BITKA ZA BUDŽET

Evo zašto se najbogatije države Europe nalaze na tajnovitom sastanku u Beču

Franck Thomas, direktor politike u IAB Europe, lobiju oglašivača, rekao je da e-Privacy Direktiva ima vrlo rigidnu definiciju suglasnosti te da bi se pravila mogla pojednostaviti premještanjem regulacije kolačića u GDPR, koji pruža fleksibilniji pristup temeljen na riziku. To bi tvrtkama omogućilo da koriste druge pravne osnove, poput legitimnog interesa, piše POLITICO.

Međutim, „poziv za pojednostavljenje ne bi trebao biti pogrešno shvaćen kao zanemarivanje zaštite privatnosti. Svi se slažemo da moramo održati ravnotežu između zaštite privatnosti i konkurentnosti europske tehnološke industrije“, dodao je Thomas. Svaka nova izmjena pravila o kolačićima naići će na snažan otpor od strane Bruxellesovih lobista za privatnost, koji su zabrinuti zbog korištenja kolačića za ciljanje oglasa. „Fokusiranje na kolačiće je poput premještanja dekica na Titaniku, dok je brod zapravo nadzorni oglas“, izjavila je Itxaso Domínguez de Olazábal, savjetnica za politiku u European Digital Rights.

Rekla je da zakon već dopušta iznimke za kolačiće koji su nužni za pružanje usluga koje korisnici izričito očekuju, kao što je zapamćivanje stavki u košarici. „Proširivanje ove kategorije na druge oblike ‘esencijalnog’ praćenja je obmanjujuće jer može uključivati analitiku ili personalizaciju za adtech“, dodala je.

Očekuje se da će sukobi izbijati ponovno sljedeće godine, kada Komisija želi predstaviti zakonodavstvo usmjereno na oglašavanje pod nazivom Digital Fairness Act, koji će imati za cilj zaštitu potrošača na internetu, uključujući od manipulativnog dizajna i nepravedne personalizacije.