Martinje ili blagdan svetog Martina obilježava se 11. studenoga. Nije to sporno, tradiciju valja njegovati, no problem je što se u tradiciju prisjećanja na sv. Martina uvukao i narodni običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino, tzv. krštenje vina. Problem je s aspekta sigurnosti na cestama i više nego očit. Vozači se previše prepuste običajima, a premalo razumu pa u danima oko Martinja dno čaše vide više puta nego što bi ga bilo podnošljivo vidjeti, što rezultira izostankom sposobnosti razumljivog govora, pravocrtnog hodanja, a ni vid u tim okolnostima nije najbistriji. O sposobnosti uočavanja, prosuđivanja i reagiranja da i ne govorimo. Ovisno o promilima koje pojedini vozač pripusti u svoj organizam, te sposobnosti znaju biti svedene na čistu nulu. Znamo li da i u normalnim okolnostima prosječan hrvatski vozač nije odveć pažljiv ni tolerantan, da je prebrz, da voli drugome oteti prednost i da mu je pogled češće na ekranu mobitela nego na cesti, jasno je da svake godine oko Martinja iščekujemo novog neslavnog rekordera među pijanim vozačima. Rekorderi za upravljačem nerijetko budu zatečeni s oko tri promila alkohola u organizmu, što je za svaku osudu. Štoviše, to je za sasjeći vozačku dozvolu u milijun komadića, za trajnu zabranu upravljanja motornim vozilom i trajno oduzimanje vozila kojim je pijanac upravljao. I to ako je to napravio prvi put. Ako je riječ o vozaču koji je ‘utvrđivao gradivo’, uz sve nabrojeno valjalo bi ga sprašiti u zatvor prije nego što na cesti nekoga ubije. To bi bilo tako – da se nas pita. Nažalost, ne pita nas se. O tome svjedoči prevelik broj vozača kojima prometna policija u Hrvatskoj redovno ispisuje prijave zbog vožnje u alkoholiziranom stanju.
Vozači pod utjecajem alkohola lani su, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, skrivili 1488 prometnih nesreća, u kojima je 47 osoba poginulo, a 2044 su bile ozlijeđene. Oni koji su uspjeli ne skriviti prometnu nesreću, ali nisu uspjeli pijani izbjeći kontrolu prometne policije, zaradili su prijavu zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Takvih je lani ukupno bilo 37.645, što je za 6,2 posto više nego godinu prije, kad su ‘plavci’ uhvatili 35.454 pijana vozača. Najviše alkoholiziranih vozača, njih 13.883 (+9,1% u odnosu na godinu prije), vozilo je uz 0,51 do 1,00 promila alkohola u organizmu. Slijede oni s 1,01 do 1,50 promila, a takvih je lani bilo 8256. Više od 1,50 g/kg alkohola u sebe je ulilo 6670 vozača. Samo u pet dana oko lanjskog Martinja, 922 vozača uhvaćena su pod utjecajem alkohola. Rekorder tih pet dana zatečen je na području Policijske uprave krapinsko-zagorske, s koncentracijom alkohola od 2,75 g/kg. Najviše alkoholiziranih vozača zabilježeno je u zagrebačkoj policijskoj upravi. Mladi vozači počinili su najviše prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola. Odnosi se to na vozače u dobi od 18 do 24 godine. Najčešće izmjerena koncentracija alkohola u ovoj dobnoj skupini lani je bila između 0,51 i 1,00 g/kg, što je ujedno bila i najčešća koncentracija alkohola zabilježena tijekom lanjske akcije, ali i najčešća koncentracija alkohola općenito među hrvatskim vozačima. Problem se kod mladih vozača udvostručuje: osim što i inače ‘pate’ od prekomjernog samopouzdanja, kad su pod utjecajem alkohola sami su sebi na korak do Supermana. U stvarnosti, ne da nemaju supermoći nego su ispod razine prosječnog vozača. Općenito, za pijane je vozače karakteristično da misle da sve mogu i sve znaju. Precjenjuju svoje sposobnosti.
Često su opasniji oni s oko jednog promila alkohola u organizmu, nego vozači koji su na granici alkoholne kome. Razlog je zapravo jednostavan – uz rijetke iznimke onih koji i u takvom stanju uspijevaju voziti pa ugrožavaju sve oko sebe, vozači s dva i pol, tri promila u ‘glavi’ najčešće nisu u stanju otići daleko od šanka. Vozači u najbrojnijoj kategoriji, oni s između 0,51 i 1,00 promila, alkoholom su si dodatno nabildali samopouzdanje, ali i snizili mogućnost percepcije i povećali vrijeme reagiranja. Takvi će vas na cesti kasnije uočiti, kasnije će početi kočiti. Pogrešno procjenjuju brzinu i udaljenost do drugih vozila, širinu ceste, postojanje nogostupa, pješaka... Kako ističu na stranici Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa, nisu svi vozači jednako podložni utjecaju alkohola. Jednaka količina alkohola slabije će djelovati na vozača jače i teže konstitucije nego na tjelesno slabijeg ili lakšeg vozača. Isto tako, resorpcija alkohola u krv brža je ako se pije natašte, ako se pije žestoko piće ili ako se pije brzo. Utjecaj alkohola pojačava se umorom, napetošću ili stresom, a posebice je opasno ako je vozač bolestan i pod utjecajem lijekova. Vozači “neotporni” na alkohol, oni koji rijetko ili gotovo nikada ne piju, brže će doći pod utjecaj alkohola od onih koji imaju “kondiciju”.
S kondicijom te vrste ili bez nje, neprihvatljivo je voziti u alkoholiziranom stanju. U redu je zabaviti se, ali nemojte voziti ako ste pili. Ostavite automobil na sigurnom mjestu, pozovite taksi ili se kući vratite javnim prijevozom. Ako ste u društvu, unaprijed se dogovorite tko će ostati trijezan i voziti. Neke analize stručnjaka upozoravaju da već 0,2 promila alkohola u krvi loše utječe na vožnju i ponašanje vozača, u smislu povećavanja samopouzdanja i slabljenja osjećaja odgovornosti dok se istodobno otežava zapažanje i usporavaju reakcije. Pod utjecajem alkohola rizik od nastanka nesreće progresivno raste. Rezultati ispitivanja koje je proveo Medicinsko-psihološki institut iz Essena pokazuju kako sadržaj alkohola u krvi od 0,5 promila udvostručuje, 0,6 promila utrostručuje, a 0,8 učetverostručuje rizik od nesreće. Kad je u organizmu jedan promil, rizik je sedmerostruko veći, kod 1,2 promila alkohola rizik je deset puta veći, a kod 1,4 promila dvadeset je puta veći. Vozač pod utjecajem alkohola postaje nekritičan, što rezultira neodgovornošću i gotovo uvijek prerasta u brzu i rizičnu vožnju. Pijani vozač istodobno je nepažljiv, ne može se usredotočiti na vožnju. Razdražljivost pod utjecajem alkohola raste, pa je vozač agresivan i sukobljava se s drugima. Ukratko, pijani vozač nije dobar vozač. Ne sjedajte za upravljač najmanje 24 sata nakon što ste konzumirali veće količine alkoholnih pića. Za potpuno triježnjenje potrebna su dva dana, jer toliko treba da prođu glavobolja, mučnina, malaksalost, tromost i želučane tegobe. Samo prošlog vikenda hrvatski su policajci zabilježili 379 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola. Najveća koncentracija alkohola u količini od 3,49 g/kg izmjerena je na području PU virovitičko-podravske. Nemojte postati dio policijske statistike.
Otvori KEKS Pay
