Konferencija “Regija u pokretu: Pametan život” - o pametnim rješenjima u hrvatskim regijama, ali i o dobrim praksama iz prometne sigurnosti – održana je u Zagrebu, a s njom i premijerno predstavljanje edukativnog vodiča za tinejdžere i roditelje "Ključ za prometnu samostalnost". Autorica vodiča Večernjakova je novinarka Sandra Mikulčić, po primjerak novog izdanja dobili su svi sudionici konferencije na kojoj su održana i dva posebna panela. Na panelima u Regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe govorilo se o baterijskom vlaku koji vozi bez emisija, hrvatskim dronovima koji se proizvode za NATO tržište, o najstarijem eko imanju u Hrvatskoj koje održivost živi desetljećima prije nego što je postala globalni trend. Inspirativne su za prisutne studente Fakulteta prometnih znanosti i za učenike Osnovne škole Trnsko bile i stvarne priče ljudi koji pokušavaju ostati, raditi i graditi život izvan velikih gradova.
Projekt “Regija u pokretu: Pametan život” otvorio je pitanje kako tehnologija, infrastruktura, sigurnost i održivost konkretno mijenjaju svakodnevni život građana. Svoja su iskustva iznijeli predstavnici institucija, županija, poduzetnici, stručnjaci koji svakodnevno rade na promjenama u svojim sredinama. Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak potvrdila je da se mlade obitelji vraćaju u Slavoniju, potaknute boljim uvjetima života. Dolaze i investitori, kazala je, kojima nije bitna samo dostupnost educirane radne snage, već i uvjeti kojima će njihovi radnici biti zadovoljni: kvaliteta života općenito, dostupnost sadržaja, raspoloživo slobodno vrijeme... Zadovoljan radnik je dobar radnik, radnik koji će ostati. Investitori su toga itekako svjesni, a njihov sve intenzivniji dolazak svjedoči da se i u pojedinim hrvatskim regijama situacija ubrzano mijenja. No, prostora za napredak ima još puno, u svim segmentima, a jedan od najvidljivijih svakako je promet.
- Hrvatski vozni park i dalje je jako star, preko 14,5 godina. Vozni park ispod deset godina smatra se mlađim, a u Hrvatskoj je dvije trećine vozila starije od deset godina. Vrlo je važno da vlasnici tih starijih vozila budu svjesni da ih trebaju održavati. Starija vozila nisu opremljena sa sigurnosnim sustavima kao novija i kada sudjeluju u prometnoj nesreći velika je opasnost da će posljedice nesreće biti ozbiljnije. Svako četvrto ili peto vozilo pada na tehničkom pregledu. Vozila koja padaju na tehničkom pregledu većinom imaju nepravilnosti na svjetlima, kočnicama, padaju zbog potrošenih guma, imaju problem s korozijom – kazao je Tomislav Škreblin, pomoćnik Uprave za tehničke poslove Centra za vozila Hrvatske. Pohvalio je mlade vozače, kazavši kako ozbiljno shvate svako upozorenje o potrebi boljeg održavanja vozila. Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije u Ravnateljstvu policije, u Ministarstvu unutarnjih poslova, sigurnost je istaknuo kao temelj stabilnog i pametnog društva.
- Sigurnost prometa nije tema koja dopušta površnost. Svaka greška na cesti ostavlja posljedice koje se ne mogu naknadno popraviti. Zato prometna sigurnost treba biti stalna tema. Danas se promet mijenja brže nego ikada. Mijenjaju se navike, tehnologije, vozila, sudionici u prometu. U gradovima imamo sve više mješovitog prometa, a istovremeno očekivanja građana rastu. Stoga je i jedan od ciljeva Ministarstva unutarnjih poslova smanjiti broj nesreća, poginulih i teško stradalih osoba, odnosno povećati sigurnost na hrvatskim cestama. Sigurnost se gradi kroz prevenciju, edukaciju, odgovorno ponašanje sudionika u prometu – naglasio je J. Mataija. Dugoročni rezultati, smatra, mogu se postići samo suradnjom policije, škole, roditelja, lokalne zajednice. Nije svejedno ni kada nastupe sankcije – one moraju biti pravedne, ali i brze. Daleko veći učinak sankcije imaju ako ne prođe niz godina od prekršaja do sankcioniranja.
- Najvažnije je da s prometnom edukacijom počnemo rano i da ona bude razumljiva i povezana sa stvarnim situacijama u prometu. Djeca prometna pravila trebaju razumjeti, a ne samo naučiti. Trebaju shvatiti. Upravo zato MUP već godinama provodi razne aktivnosti. Pokrenuta je i inicijativa za sustav uvođenja prometne kulture u škole, najprije osnovne, pa i u srednje. Aktivno se radi na pripremi kurikuluma za 5. i 6. razrede osnovnih škola – rekao je J. Mataija, pohvalivši novopredstavljeni prometni vodič za tinejdžere i roditelje.
Koja je priča iz kulisa ovog vodiča, pitao je moderator programa Ivan Vukušić. Autorica "Ključa za prometnu samostalnost" pojasnila je kako je taj vodič potaknut 'epskom bitkom' u kojoj se njezina obitelj našla, onom za i protiv vožnje motocikla. Tinejdžerica s nepunih 17 godina, naravno, želi polagati vozački ispit za motocikl.
- Zakon kaže 'da', ja kažem 'ne'. Zašto? Već 28 godina radim kao automobilski novinar, toliko sam toga vidjela, što uživo, što u simulacijama i ne mogu, ne želim svoje dijete ni zamisliti u toj situaciji. Puno je djece ovdje. Vjerojatno su neki od vas trenutačno u istoj situaciji, roditelje vučete za rukav zbog električnog romobila ili motocikla. Ako roditelji kažu 'ne', ne ljutite se na njih, razgovarajte, saslušajte njihove argumente i pružite im priliku da čuju vaše argumente. Ne radi se o tome da roditelji ne vjeruju vama. Oni samo ne vjeruju drugim vozačima – kazala je S. Mikulčić. Navela je i neka iskustva s dosad održanih prometnih radionica, u sklopu njezinog projekta Prometna abeceda.
- Iznenadilo me što su sva, ali baš sva djeca s kojima sam radila znala osnovna prometna pravila. Ono što me pak negativno iznenadilo jest da niti jedno dijete nije znalo zašto je pojedino pravilo tako postavljeno. Zašto ne smiju istrčati iza parkiranog auta na cestu? Dijete ne vidi što vidi vozač. Ne zna što vozač može, a što ne. Ne zna da se vozilo ne može zaustaviti u mjestu. Djetetu nije dovoljno samo kazati koje je pravilo. Potrebno mu je i pojasniti kontekst - kazala je S. Mikulčić. Njezin novi prometni vodič donosi praktične savjete za sigurnije sudjelovanje mladih u prometu i odgovornije donošenje odluka u svakodnevnim situacijama. Upravo to - kako na bolje promijeniti svakodnevicu građana, posebno u manjim sredinama - ostala je nit vodilja tijekom čitave konferencije. Pametan život nije samo tehnologija, nego pitanje razvoja regija, kvalitete života i ljudi koji svojim pričama mijenjaju zajednice u kojima žive.
Otvori KEKS Pay
