Hrvatske autoceste lani su na svojim autocestama ukupno evidentirale 73.175.469 vozila, dok ih je godinu ranije bilo 67.532.227. Najviše je bilo osobnih automobila, konkretno motornih vozila s dvije osovine i visinom do 190 cm. Lani je HAC-ovim autocestama prošlo 57.372.198 takvih vozila, dok ih je godinu ranije zabilježeno 53.094.023. Na prvu A skupinu vozila, dakle na motocikle, motorne tricikle i četverocikle, otpada najmanje, 318.321 od lani evidentiranih vozila (301.608 u 2023. godini). Nakon osobnih automobila, na autocesti su najbrojniji kamioni (motorna vozila s četiri ili više osovina, najveće dopuštene mase preko 3500 kg). Zajedno s vozilima koja uz vlastite dvije ili tri osovine imaju i prikolicu, njih je lani autocestom prošlo 7.118.348.
Očekivano, na autocestama je najveći promet bio u ljetnim mjesecima, posebno u srpnju i kolovozu. Kolovoz prednjači s ukupno 9.458.524 prolazaka 'kroz naplatne kućice', dok ih je u srpnju bilo 8.645.903. Usporedbe radi, u najslabijem mjesecu – u siječnju – bilo je 4.368.765 vozila, od čega 3.403.555 osobnih automobila. Dakle, promet hrvatskim autocestama u kolovozu je, generalno gledajući, 2,16 puta jači nego u siječnju. U svim mjesecima prošle godine promet autocestom bio je veći nego u 2023. godini.
Nisu, naravno, svi pravci podjednako prometni. Uvjerljivo je najaktivnija autocesta A3 (Bregana – Zagreb – Lipovac) na kojoj je lani zabilježen promet 23.887.182 vozila. Vozačima je jako zanimljiva bila i autocesta A6 (Zagreb – Rijeka) s 19.350.868 evidentiranih vozila, pa slijedi autocesta A1 (Bosiljevo 2 – Ploče) kojom je lani prošlo 16.339.371 vozilo. Na svim pravcima promet je lani bio veći nego godinu ranije. Najmanje vozila – ne računajući autocestu A11 Zagreb – Sisak koja je otvorena tek potkraj prošle godine i na kojoj se cestarina ne naplaćuje – evidentirano je na autocesti A5 (Beli Manastir – Svilaj) za koju se lani odlučilo 2.005.667 vozača. Najprometnija autocesta A3 tako je 12 puta (točnije, 11.9098 puta) prometnija od one za koju se vozači najrjeđe odluče, od autoceste A5.
Iz godine u godinu, dakle, raste broj korisnika prometnica predviđenih za najbrže brzine vožnje, ali i statistički najsigurnijih. HAC kroz različite modele popusta putem ENC-a stimulira korištenje autoceste. Na razini 2024. godine ukupna vrijednost popusta vozačima na cestarinu iznosi 67 milijuna eura. Slijedom toga, kad naplaćenu cestarinu na naplatnim postajama u 2024. godinu u iznosu od 498 milijuna eura bez PDV-a umanjimo za popuste, konačni prihod HAC-a od naplaćene cestarine iznosi 431milijuna eura - 13% je veći u odnosu na prihod iz 2023.
Otvori KEKS Pay
jedino mi nije jasno zašto je autoput skuplji do Ivanić grada nego do Jaske. kilometraža je manja od naplatnih do naplatnih a opet je skuplja. a navodno se plaća po km.