Razlozi za sumnju u međunarodnu konkurentnost njemačke industrije postoje već godinama. Kao i kod fotonaponskih sustava, u tom području glavnu riječ već dugo vodi istočna Azija. Trenutačno je automobilska industrija ta koja sve više gubi korak, osobito u odnosu na razvoj u Kini. Ipak, postoje velike njemačke kompanije koje imaju vodeću ulogu u svijetu: SAP kao najveći dobavljač poslovnog softvera, Deutsche Telekom kao čelnik u telekomunikacijama te DHL Grupa kao, prema vlastitim navodima, broj jedan u logistici i međunarodnoj brzoj dostavi, piše DW. Tako se Njemačka i dalje nalazi među pet najvećih gospodarstava svijeta. Zaostaje za SAD-om i Kinom, ali je i dalje „najbolja među ostalima”. Međutim, to nije samo zasluga nekoliko velikih imena, nego prije svega malih poduzeća.
Zemlja skrivenih šampiona
Upravo takvih „skrivenih šampiona” (Hidden Champions) u Njemačkoj ima mnogo. Već godinama manje od polovice zaposlenih radi u velikim kompanijama. Većina radi u manjim tvrtkama – u njemačkom srednjem sloju gospodarstva (Mittelstand). „Više od 99 posto poduzeća u Njemačkoj se ubrajaju u mala i srednja. Na njih otpada 50 posto neto dodane vrijednosti”, kaže Bastian Bophal, glavni izvršni direktor Unije za srednja poduzeća i gospodarstvo (MIT). „Njemačka i dalje ima mnogo srednjih tvrtki koje su svjetski lideri i često nezamjenjivi dobavljači na međunarodnom tržištu. One pokazuju da snaga Njemačke nije samo u velikim korporacijama, nego prije svega u visoko specijaliziranim srednjim poduzećima.”
Primjer kompanije Zeiss s visoko specijaliziranim komponentama za proizvodnju čipova pokazuje da nije nužno biti globalni div poput TSMC-a da bi se imala ključna uloga u lancu vrijednosti. Maximilijan Flaig iz Njemačkog saveza srednjih poduzeća (DMB) navodi da skriveni šampioni imaju više prednosti: „jedinstven dualni sustav obrazovanja, visoku tehničku stručnost, pouzdanost i sposobnost prilagodbe”. Ključno je, kako kaže, to što srednja poduzeća razmišljaju dugoročno, posluju odgovorno i ostaju bliska tržištu i zaposlenicima.
Njemački pobjednici
Kada se pita predstavnike srednjih tvrtki, odgovori su prilično slični. Martin Herrenknecht, osnivač kompanije koja proizvodi strojeve za bušenje tunela, ističe prednosti: „visok inovacijski potencijal, industrijska stručnost, kvaliteta i pouzdanost”. Njemačka je, kako kaže, i dalje „zemlja inovatora i praktičara”. Još jedna prednost je blizina kupcima, što velike kompanije teško mogu ponuditi: „Kod nas je kupac kralj – ako negdje nastane problem, izlazimo na teren i noću kako bi ga riješili. To je za nas pitanje časti”, kaže. Ottobock je još jedan skriveni šampion i vodeći svjetski proizvođač u području proteza. Kompanija oprema gotovo sve paraolimpijce protezama, ortozama ili invalidskim kolicima. „Naša snaga je kombinacija obrazovanja, inovacija i kvalitete, uz sposobnost brze prilagodbe različitim tržištima”, kaže glasnogovornica Merle Florstedt. Posebno je istaknula da se kompanija može „brzo prilagoditi različitim međunarodnim tržištima, regulatornim okvirima i potrebama kupaca”.
Propuštene prilike
Postoje mnoge inovacije iz Njemačke koje su bile i ostale uspješne, poput MP3 formata ili maglev vlakova, koji doduše prometuju u Kini, ali ne i u Njemačkoj. Često se događa da se ideje razviju u Njemačkoj, ali, s obzirom na to da ponekad očito nedostaje poslovni instinkt, najveća se dobit ostvaruje negdje drugdje. Ipak, stručnjaci smatraju da srednja poduzeća optimistično gledaju u budućnost. „Uvjereni smo da njemački srednji sloj može i ubuduće izdržati međunarodnu konkurenciju”, kaže Bophal.
Što se očekuje od politike
Martin Herrenknecht smatra da su potrebne sveobuhvatne reforme: ulaganja u infrastrukturu, željeznicu, ceste i digitalizaciju. Elisa Meglio iz kompanije Schott AG dodaje da su ključni „konkurentne cijene energije, stabilni opskrbni lanci i sigurnost planiranja investicija”. Predstavnica Ottobocka zaključuje da je, kako bi srednja poduzeća ostala konkurentna, „presudno održati brzinu inovacija i sposobnost prilagodbe”.
Otvori KEKS Pay
