U proteklih tjedan dana tržište zlata obilježila je kombinacija snažnog silaznog trenda. Zlato je u petak palo za 1,5 %, da bi u ponedjeljak cijene nastavile kliziti prema dolje, pri čemu je zlato koncem tjedna palo i na najniže razine u posljednjih 45 dana, oko 4.700 USD po unci, što predstavlja značajan odmak od nedavnih rekordnih razina iz siječnja.
Ključni pritisak na tržište dolazi iz monetarne sfere. Investitori sve više očekuju da će američki Fed zadržati restriktivnu politiku dulje nego što se ranije mislilo, zbog uporno povišene inflacije potaknute rastom cijena energenata. U takvom okruženju raste oportunitetni trošak držanja zlata, što smanjuje njegovu atraktivnost kao ulaganja. Iako se zlato smatra zaštitom od inflacije i neizvjesnosti, visoke kamatne stope smanjuju njegovu privlačnost jer povećavaju trošak držanja zlata i istodobno podižu prinose na imovinu koja donosi kamate.
Istodobno, zanimljivo je da geopolitičke napetosti – uključujući eskalaciju sukoba na Bliskom istoku – nisu pružile uobičajenu potporu zlatu. Iako se ono tradicionalno smatra sigurnim utočištem, ovaj put je prevagnuo učinak jačeg američkog dolara i rasta prinosa na američke državne obveznice, pa je cijena od kraja veljače do danas pala za više od 9 %. Sukob na Bliskom istoku ušao je u treći tjedan, a investitori su zabrinuti da će kamatne stope ostati povišene dulje vrijeme zbog poskupljenja nafte – što sukob s Iranom dulje traje, to je takav scenarij vjerojatniji.
Dodatni signal slabosti vidljiv je i u tržišnoj dinamici: zlato je zabilježilo najduži niz dnevnih padova od studenog prošle godine. To upućuje na zatvaranje pozicija i realizaciju profita nakon snažnog rasta s početka godine.
Proteklih sedam dana potvrđuje da se zlato trenutačno nalazi u fazi korekcije, u kojoj makroekonomski faktori – prvenstveno kamatne stope i dolar – imaju veći utjecaj od klasičnih ''sigurnosnih'' motiva ulaganja. S jedne strane, inflacija ide u prilog zlatu jer investitori traže zaštitu od gubitka kupovne moći, no u ovoj situaciji dolar i kamatne stope rastu još snažnije, zbog čega se obveznice trenutačno čine kao isplativiji oblik ulaganja.
Pretpostavka je da će investitori u narednim tjednima pomno analizirati izjave predsjednika Feda, Jeromea Powella, kako bi procijenili smjer monetarne politike do kraja 2026. godine, pri čemu terminska tržišta trenutačno očekuju samo jedno smanjenje kamatne stope od 0,25 postotnih bodova ove godine, u rujnu, te još jedno krajem 2027.
No nije sve tako crno. Kako se tržište bude približavalo ciklusu monetarnog popuštanja i kako geopolitički rizici ostanu povišeni, zlato ima solidne temelje za postupni oporavak i potencijalni nastavak uzlaznog trenda u narednim mjesecima. Sama najava ili signal takvog zaokreta često je dovoljan da potakne rast cijene zlata i prije nego što do stvarnog smanjenja kamatnih stopa dođe. Treba uzeti u obzir i to da dugoročna slika zlata ostaje pozitivna. Uzmemo li u obzir podatak da je zlato zabilježilo snažan rast na godišnjoj (~ 55 %) i petogodišnjoj razini (~ 190 %), jasno je da zlato i dalje ima status ''sigurnog utočišta'' i važnog instrumenta zaštite vrijednosti u nestabilnim tržišnim uvjetima.
Osim toga, dugoročni pokretači poput kupnje od strane središnjih banaka, rizika stagflacije i potrebe za diverzifikacijom ostaju prisutni. To bi trebalo značiti više cijene zlata do kraja 2026. Jedno je sigurno – iskusni ulagači koji znaju da su plemeniti metali investicija na duge staze i da su kratkoročne oscilacije cijena uobičajene nakon intenzivnog rasta, ovu će situaciju okrenuti u svoju korist – za nova ulaganja u zlato.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i direktor sektora investicijskog zlata Auro Domus grupe.
Otvori KEKS Pay
