Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb

Zavirite u zbirku čestitki kakve u nedjelju stižu uz Večernji list

Darujemo pretiske u sklopu Tradicije dobrih želja, akcije Nacionalne i sveučilišne knjižnice
07. prosinca 2021. u 12:01 0 komentara 392 prikaza
storyeditor/2021-12-06/PXL_061221_91004778.jpg
Pogledajte galeriju 1/15

Svaka je blagdanska želja posebna, no ove je godine jedna svima zajednička – da pandemija što prije završi. A kako bismo i u ovim vremenima mogli čestitati Božić i Novu godinu na tradicionalan način, Večernji list uključio se u akciju Nacionalne i sveučilišne knjižnice “Tradicija dobrih želja” pa 12. prosinca uz nedjeljno izdanje čitateljima darujemo pet pomno izabranih starih čestitki koje se čuvaju u Grafičkoj zbirci NSK.

 

Za sve je kriv Englez

Dvije su najstarije čestitke u zbirci novogodišnje iz 1893. i 1894., poslane gospodinu Vladimiru pl. Simiću u Krapinu. Prvu je dobio iz Samobora, drugu iz Kastva.

– Simić je bio član Hrvatskog starinarskog društva koje je svojim djelovanjem stvorilo temelje hrvatskoj arheologiji. Mnoge od čestitki iz fundusa slane su i inženjeru i arheologu Radoslavu Franjetiću. Bio je svestran čovjek i kolekcionar pa smo, kada je umro, od njegove obitelji otkupili zbirku od nekoliko tisuća razglednica, među kojima je bilo i čestitki – upućuje nas Maja Karić, kustosica Grafičke zbirke NSK.

Običaj slanja čestitki, dodaje, nastao je u Velikoj Britaniji u 19. stoljeću i brzo se proširio po ostatku svijeta. Prvu čestitku poslao je 1843. godine Henry Cole, osnivač i prvi ravnatelj londonskog Victoria i Albert muzeja. Bio je čovjek s puno kontakata i obveza pa je želio uštedjeti vrijeme. Stoga je angažirao svog prijatelja ilustratora Johna Callcotta Horsleya da ga nacrta dok nazdravlja u društvu obitelji. “Sretan Božić i Nova godina”, pisalo je u pozadini ilustracije, koju je tiskao u tisućama primjeraka sa svojim personaliziranim potpisom i poslao prijateljima, suradnicima i poznanicima. I tako je počelo, a običaj se vrlo brzo proširio ostatkom svijeta te došao u naše krajeve.

– Čestitke u zbirci dijele se na one koje su oslikavali naši poznati i nepoznati umjetnici, fotografije te jako zanimljive fotomontaže koje se pojavljuju u tom razdoblju. Često su snimane u atelijerima s posebnom scenografijom, a potom bi išle na doradu u boji –objašnjava Maja Karić dok nam pokazuje fotomontažu djeteta koje sjedi na gljivi muhari, čestom motivu starih čestitki.

Christmas tree SPORNI DOKUMENT Zašto Europa želi zabraniti riječ Božić? Teror političke korektnosti prevršio je granice

Mnoge od njih prikazuju djecu okruženu “srećonošama” poput potkova ili djetelina s četiri lista. Česte su i svinje, koje simboliziraju blagostanje. Simbol sreće bio je i dimnjačar, jer on čisti čađu i čini domove toplima. Sačuvane su i čestitke s prikazom i pozdravima krampusa, a ima i jedna s ilustracijom grupice pijanaca koji čestitaju Novu godinu.

– Ta je malo mračna. Piše “sretna 1914.”, a znamo da ta godina baš i nije bila najsretnija. Komični motivi česti su na razglednicama jer je smisao njihova slanja razveseliti onoga tko će ih dobiti – kaže Maja Karić.

Vrijedan su dio zbirke, dodaje kustosica Charlotte Maria Frank, i čestitke za koje su motive izradili poznati hrvatski umjetnici poput Ota Antoninija, Andrije Maurovića, Zlatka Šulentića, Marijana Trepše...

Blagdanske kupovine stvaraju ogromne gužve zbog novih mjera stožera NAGRADE ZA KRAJ GODINE Tko su rekorderi u davanju radnicima? Najveća božićnica 10.700 kn, u nekim tvrtkama i 13. plaća

Prikazi drevnih običaja

– Prikazuju rođenje Isusa, sveta tri kralja i zvijezdu repaticu, ali i božićne običaje hrvatskog sela – nastavlja kustosica. Slavko Tomerlin, navodi, naslikao je pečenje kruha na Badnjak, Šulentić je naslikao žene kako nose kip Djevice Marije, dok muškarci stoje s pognutim glavama, Maurović seljake kako posjećuju malog Isusa u štalici, a Antonini slavonski običaj proricanja iz pšenice svijećom za Badnjak.

– Ako se puno pšenice primi za svijeću, to je znak da će godina biti dobra – objašnjava Charlotte Maria Frank.

Čestitke su dostupne i u digitalnom obliku na web-stranici tradicijadobrihzelja.nsk.hr. Ondje su i bojanke i slagalice s temom čestitki pa u njima sada mogu uživati i najmlađi te se upoznati s baštinom koja se čuva u fundusu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. 

prati ga na prvenstvu
Koga ljubi izbornik Horvat? Nedavno je proslavio 12. godišnjicu braka sa samozatajnom odvjetnicom
Televizijsko nasilje
Televizijsko nasilje
Sadržaji za djecu obilni su nasilnim scenama: Evo kako djecu zaštiti od gledanja neprimjernih sadržaja koji na njima mogu ostaviti negativne posljedice
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.