Zašto Zagreb nikada nije zaživio uz Savu poput drugih europskih gradova – pitanje je koje je pokrenulo žustru raspravu među Zagrepčanima na društvenim mrežama. Dok jedni ističu da je riječ o propuštenoj prilici i neiskorištenom potencijalu, drugi podsjećaju da je Sava kroz povijest za Zagreb bila prije prijetnja nego prednost. "Zagreb se nije razvio uz Savu, nego na brežuljcima podno Medvednice jer je rijeka bila prijetnja – izlijevala se i plavila područje“, piše jedan od korisnika, dok drugi dodaje kako je riječ o „polumočvarnom terenu koji jednostavno nije bio pogodan za razvoj grada“.
Posebno se ističe katastrofalna poplava iz 1964. godine, koja je, kako podsjećaju građani, odnijela 17 života i ostavila desetke tisuća ljudi bez domova. "Sava je došla gotovo do Savske, uništene su tisuće stanova i infrastruktura. Nije čudo da se grad nakon toga počeo štititi od rijeke, a ne živjeti s njom“, navodi jedan komentator. Tek nakon izgradnje nasipa i regulacije toka u drugoj polovici 20. stoljeća, Sava je postala sigurnija, no tada je gradski centar već bio formiran daleko od nje. "Grad je već imao svoj centar, a Sava je ostala prostor za sport i rekreaciju. Zagreb jednostavno nije grad na rijeci i nikad neće biti kao Budimpešta“, smatra jedan sudionik rasprave.
Ipak, dio građana upozorava da to ne znači da se ništa ne može promijeniti. "Sve bi se moglo napraviti da postoji volja – regulacija vodostaja, ulaganja i dugoročan plan“, piše jedan korisnik, dok drugi dodaje da bi takvi projekti trajali godinama i koštali milijarde S druge strane, ima i onih koji današnje stanje vide kao prednost. "Rijetko koji grad ima tako veliku zelenu površinu 15 minuta od centra. Bolje to nego beton i turistički brodovi“, zaključuje jedan od komentara, pokazujući da je rasprava o Savi zapravo i rasprava o tome kakav Zagreb građani žele u budućnosti.
Otvori KEKS Pay
