Nije riječ samo o Dubravi, cijeli istočni dio Zagreba od ove je gradske vlasti zapostavljen – smatra tako Neven Mikša, HDZ-ov zastupnik u Gradskoj skupštini. U mandatu od 2021. do 2025. godine bio je vijećnik u gradskoj četvrti Gornja Dubrava, jedno vrijeme djelovao je i kao predsjednik vijeća, a u Skupštinu je ušao na posljednjim lokalnim izborima. U zastupničkom mandatu odlučio se posvetiti funkcioniranju mjesne samouprave, posebice u njezinu istočnom dijelu. Gornja i Donja Dubrava, Sesvete, Peščenica-Žitnjak i Maksimir su mu u primarnom fokusu, a s njim smo razgovarali o njihovu razvoju te općenito sustavu gradskih četvrti i mjesnih odbora koji Grad, kroz nedavno najavljenu studiju, želi preoblikovati.
Jako je komplicirano
A prema mišljenju Nevena Mikše, "oči" gradske uprave usmjerene su svakamo osim na istok grada.
– Sami znate da, kamo god krenete iz Dubrave, treba vam cijela vječnost da uopće izađete iz kvarta. Poznato je usko grlo na kružnom toku kod Dankovečke ulice, svi koji putuju prema brdskom dijelu četvrti moraju ga proći. Ne želite biti tamo oko 16.30 tijekom radnog dana. Promet u Dubravi je općenito jako loš. Tu je, onda, sport. Znamo već priču o famoznom bazenu u Dubravi koji će, prema navodima dogradonačelnika Luke Korlaeta, opet promijeniti lokaciju. U Španskom, međutim, gradnja plivališta ide bez problema. Korlaet je rekao svojevremeno da je Dubrava sljedeća, a nema ni lokaciju. Bojim se da od toga u dugoročnim planovima neće biti ništa. Treći je problem obrazovna infrastruktura. U Studentskom gradu planira se nova škola. Na velikoj ledini, gdje je u blizini nekoliko drugih škola, oni žele graditi novu, dok vrtićkih kapaciteta kronično nedostaje. Uskoro nas čeka veliki kaos, budući da će Dječji vrtić Ivane Brlić Mažuranić uskoro ići u rušenje. Ove godine ondje neće biti upisa, a radovi će trajati najmanje dvije pedagoške godine. Nameću se ključna pitanja; kamo s 250 djece koja već pohađaju vrtić i što s djecom koja neće ondje moći biti upisana? Ljudi moraju ići na posao, gdje će ostaviti djecu? – detaljizira Mikša glavne "boljke" stanovnika na istoku metropole. Posljednji je problem, napominje, među najozbiljnijima, budući da je natalitet u istočnim kvartovima pretežno visok. Pitali smo ga, stoga, što misli o interventnom potezu Grada da prostore mjesnih odbora, ponajviše u četvrtima poput Gornje i Donje Dubrave te Sesveta prenamjeni u vrtiće.
– Riječ je o ambulantnoj mjeri. Iako su u kampanji tvrdili da neće ukinuti mjeru roditelj-odgojitelj, to su učinili. I onda su išli na brzinu nešto raditi kako bi ugasili požar koji su stvorili. Ali ne možete problem manjka mjesta riješiti na brzinu. Prenamjenom prostora mjesne samouprave oštetili su prvenstveno umirovljenike koji su te prostore koristili – komentirao je. Budući da je Mikša fokusiran na mjesnu samoupravu, pitali smo ga da komentira njezino trenutačno funkcioniranje te činjenicu da mjesni odbori i gradske četvrti u stvarnosti gotovo da i nemaju značajne ovlasti.
– To je sve skupa jako komplicirano, a rezultat je na terenu zapravo vrlo malen. Gradske četvrti čak i imaju neki svoj proračun, ali nemaju vlastiti žiroračun niti mogu odlučivati o cijenama izvođenja radova na svom području. Komunalne aktivnosti teško se provode. Mjesni odbori, s druge strane, trebali bi biti nekakav pokretač akcija u kvartovima, a u svemu imaju minimalnu ulogu – komentirao je. No, dodaje, u ukidanje mjesnih odbora ne bi išao.
Oni su ipak onaj prvi kontakt sa zajednicom. Možda bih smanjio njihov broj. Što se tiče gradskih četvrti, nisam ni za njihovo ukidanje, već bih ih osnažio, dao im više neovisnosti, prvenstveno financijske. Postupak rješavanja problema trenutačno je prekompliciran. Ako imate rupu ispred kafića, to bi trebalo biti sanirano u jednom danu. Vijećnicima treba biti omogućeno da surađuju sa službama i profesionalcima koji će naći najbolji način za obaviti ono što treba – ističe. Na studiju koju Grad upravo priprema, a kojom će se obaviti analiza trenutačnog sustava mjesne samouprave, ležerno odmahuje rukom.
Nek' pjeva tko hoće
– Ladice su pune raznoraznih studija koje ljudi nikad nisu gledali, nikada nakon toga nisu pokrenuli neke promjene – dodaje. Mikšu pitamo i što misli o ustavnoj tužbi Grada protiv Vlade oko organizacije dočeka rukometaša na Trgu bana Jelačića.
– Znate što? Meni je to suludo. Evo, da pojednostavimo. Hrvatska vlada izabrana je većinom glasova hrvatskih građana. Organiziran je doček hrvatskoj nacionalnoj rukometnoj reprezentaciji na glavnom hrvatskom trgu. Mislim da hrvatska Vlada ima pravo bilo gdje organizirati doček, znači bilo gdje u Hrvatskoj, ali je i sramota Grada Zagreba koji se povukao iz organizacije dočeka. To je zapravo borba između Tomislava Tomaševića i jednog hrvatskog pjevača. Pozivaju se na članak 39. Ustava, gdje se spominju svi totalitarni režimi, izrijekom komunizam i fašizam. Ali u zaključku Gradske skupštine gdje se brane sporna obilježja, spominju samo fašističke simbole, ali ne i komunističke. Tako mi onda imamo Lepu Brenu koja pjeva najnormalnije u Areni Zagreb i to je normalno, a Marko Perković ne može pjevati. Protiv sam bilo kakvih zabrana, da se razumijemo. Dakle, nek' pjeva tko što hoće – zaključuje Mikša.
Otvori KEKS Pay
