Zagreb je jedan od rijetkih većih europskih gradova koji nema spomenik žrtvama Holokausta. Ta sramotna činjenica, tim veća s obzirom na zločinačku epizodu hrvatske povijesti iz doba NDH (1941.-1945.), uskoro će biti ispravljena.
Inicijativu za podizanje spomenika dala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, a realizaciju je preuzeo Grad Zagreb. Iako zainteresirana i stručna javnost ima različita mišljenja koja bi lokacija bila najpogodnija za takav spomenik (Praška ulica gdje je bila sinagoga sve dok je ustaški režim nije srušio 1942., zatim današnji prostor Studentskog centra gdje je u vrijeme NDH bio sabirni centar odakle su Židovi i ostale žrtve vlakovima odvoženi direktno u logore smrti; a neki se pak zalažu za Trg žrtava fašizma...), dogradonačelnica Zagreba i koordinatorica projekta Vesna Kusin kaže kako bi se spomenik žrtvama Holokausta trebao podići na Glavnom kolodvoru, pored pošte, gdje se danas nalazi “stara lokomotiva”.
– Osim što je kolodvor vrlo frekventno mjesto, “ulaz” u Zagreb, to mjesto ima i simbolično značenje jer su žrtve Holokausta deportirane u logore upravo željeznicom – rekla je Kusin danas na videokonferenciji “Hrvatska i Slovenija sedam desetljeća nakon holokausta”, koja se održala u Preporodnoj dvorani HAZU-a u Opatičkoj ulici u Zagrebu.
Izaslanica predsjednice RH i njezina posebna savjetnica za pitanja Holokausta Nataša Jovičić rekla je kako je upravo Kolinda Grabar-Kitarović izrazila želju i Gradu Zagrebu dala poticaj da se u Zagrebu podigne “dostojan spomenik žrtvama Holokausta”. Predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić rekao je kako je takav spomenik potreban, dapače da je to naša “moralna obaveza”.
– Spomenik treba biti i upozorenje novim naraštajima da se tako nešto nikad ne ponovi. Rasni zakoni bili su ne samo anticivilizacijski i antikršćanski, nego i antihrvatski – napomenuo je akademik Kusić. Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus rekao je kako bi spomenik trebao komemorirati ne samo žrtve zagrebačkih Židova već i svih ostalih žrtava ustaškog terora i rasnih zakona –Židova, Roma, Srba i svih ostalih protivnika ustaškog režima.
– Takav spomenik treba, ali se bojim da će to izazvati i određenu reakciju zbog atmosfere potpune relativizacije ustaštva – naglasio je Kraus. Na veliki uspon ekstremne desnice upozorio je i povjesničar Tvrtko Jakovina, ali i sudionici rasprave iz Ljubljane, koji su naglasili kako u Sloveniji rastu netolerancija, antisemitizam i ksenofobija.
Upečatljiv govor održao je Branko Lustig, predsjednik Festivala tolerancije, poznati i nagrađivani filmski producent i čovjek koji je kao dječak preživio užas nacističkih logora Auschwitz i Bergen-Belsen. Slovenske sudionike današnje rasprave zanimalo je planira li snimiti igrani film o Jasenovcu. Lustig je napomenuo kako zločine u Jasenovcu nisu činili njemački SS-ovci, već "domaći ljudi", a potom je rekao kako je imao nekoliko scenarija za film o Jasenovcu, ali da je to "bilo toliko strašno da to nitko ne bi želio gledati". – Zbog toga smo odustali od projekta – rekao je Branko Lustig.
>>Lustig će Oscare darovati muzeju holokausta
>>Branko Lustig školarcima: Da Bog postoji, ne bi dopustio holokaust
moze ako ce ga financirati drzava izrael ako ne onda je ovo sramota za sve one koji placaju porez