Gradski zastupnici vratili su se s ljetne pauze. Od devet sati održava se nova, treća sjednica zagrebačke Skupštine, a na dnevnom redu nalazi se nekoliko važnih tema. Prve tri tiču se rebalansa zagrebačkog proračuna, koji već rekordno visoki budžet podebljava za još 147 milijuna eura. Kako su istaknuli u Gradu, novac je predviđen, među ostalim, za plaće i materijalna prava zaposlenih nakon dogovora sa sindikatima, osiguranje dodatnih sredstava za nepredviđene troškove, a neke su stavka smanjene zbog promjene u dinamičkim tijekom izvedbe nekih projekata.
Tako će se ulaganja u objekte društvene namjene i neke druge kapitalne projekte sredstva alocirana za ovu godinu značajno smanjiti, a razlog je prolongiranje realizacije, poput primjerice podvožnjaka Medpotoki koji je privremeno zaustavljen zbog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Rashodi za nerazvrstane ceste smanjuju se za 7,9 mil. € zbog manjeg obujma asfaltiranja nerazvrstanih cesta, a sredstva se preraspodjeljuju prije svega na uređenje javnih površina i sanacije klizišta.
Važna točka na dnevnom redu je i konačno usvajanje izmjena i dopuna gradskog Generalnog urbanističkog plana (GUP), dokumenta koji je na odobrenje iz nadležnog Ministarstva graditeljstva čekao gotovo godinu dana. Nakon što su tri puta poslane na popravak, izmjene GUP-a konačno su spremne na raspravu i usvajanje. Među točkama na dnevnom redu bit će i povećanje plaće gradonačelnika Tomislava Tomaševića te smanjenje ono predsjednika Skupštine Mateja Mišića.
14.40 - Stanka do 16 sati.
12.55 - Milka Rimac Bilušić o rebalansu proračuna:
"Klub zastupnika Marije Selak Raspudić neće podržati ovaj rebalans proračuna, jer on puno više govori o prioritetima aktualne vlasti nego o stvarnim potrebama građana. Ovim se rebalansom smanjuju rashodi namijenjeni kapitalnim ulaganjima i ulaganju u dugotrajnu imovinu, dok se istodobno povećavaju rashodi za zaposlene, materijalni rashodi i subvencije.
Posebno zabrinjava činjenica da se proračun povećava u gotovo svim uredima, osim u Uredu za obnovu. Upravo se u segmentu izgradnje sredstva smanjuju za oko 36,5 milijuna eura, kapitalna ulaganja u objekte društvenih djelatnosti za dodatnih 44,5 milijuna eura, dok se ulaganja u školske objekte smanjuju za čak 15 milijuna eura.
Dakle, sredstva se preusmjeravaju s onih projekata koji su ključni za obnovu grada, posebno nakon potresa, na kratkoročne troškove gradske uprave. To jasno pokazuje da prioriteti ove vlasti nisu dugoročna ulaganja u gradsku infrastrukturu i kvalitetu života građana."
12.45 - Matej Mišić o rebalansu proračuna:
"Stavka koja možda i najbolje pokazuje odnos ove gradske uprave prema financijama Grada jest stavka kapitalnih projekata u objekte društvene namjene. Nažalost, sredstva za te projekte smanjuju se zbog povećanih potreba za tekućim radovima u školama, vrtićima, zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi – dakle u ključnim segmentima društvene infrastrukture. Međutim, važno je naglasiti da u ove sustave ulažemo čak osam puta više nego prethodna vlast. To nam omogućuje ne samo da održavamo postojeći standard, nego i da otvaramo prostor za povećanje plaća službenicima u gradskoj upravi, što je također rezultat odgovornog upravljanja.
Ono na što sam posebno ponosan jest inicijativa našeg Kluba, a tiče se pomoćnika u nastavi. Svake godine broj djece kojima je njihova podrška potrebna raste, a time raste i potreba za pomoćnicima. U početku, ovim rebalansom njihova uloga nije bila obuhvaćena, no mi smo inicirali povećanje njihove satnice za 10 posto – s dosadašnjih 8,25 eura na 9,08 eura bruto.
Gradonačelnik je prihvatio našu inicijativu i jučer podnio amandman na rebalans proračuna kojim se osigurava dodatnih 500 tisuća eura za pomoćnike u nastavi do kraja 2025. godine te dodatnih 1,5 milijuna eura u 2026. godini", kazao je.
11.55 - Matko Dujmović: Ponukan otvorenjem dječjeg vrtića u Svetoj Klari, zanima me, osim toga novoga u Novom Zagrebu - zapad, imamo još tri u planu - Podbrežje, Novi Remetinec i Lučko. U kojoj su fazi? Osim toga, treba spomenuti i OŠ Lanište koje trenutačno u izgradnji, a koja se gradi pokraj OŠ Savski gaj, zato jer nema druge lokacije za izgraditi novu školu. Pa me, usto, i zanima kada bi mogli očekivati završetak radova na OŠ Lanište?
"Za OŠ Lanište smo izglasali financiranje u sklopu NPO-a, i to 93 posto. Radi se o investiciji od 17 milijuna eura. Koji problem ona rješava? Dakle, OŠ Savski gaj koji se nalazi u blizini Rotora ima 1230 učenika i najveća je škola u Zagrebu, vjerojatno i u Hrvatskoj. Radi u dvije smjene, a pokraj nje započinjemo rad na OŠ Lanište. I time obje prelaze u jednu smjenu. Kad se govori o Novi Zagreb - zapad, ukupne investicije u vrtiće i škole su blizu 60 milijuna eura - završeni Sveta Klara, kao i Podbrežje, te Remetinec koji je postojeći vrtić koji ima osam skupina. Rušimo ga jer je star preko 50 godina i tamo gradimo novi za 12 skupina. U Lučkom gradi novi za 10 skupina, a završili smo i područnu školu u Blatu i Ježdovec koju ćemo otvoriti idući utorak. A nisam sve ni pobrojala. To je sigurno jedan od kvartova, koji je uz Sesvete, doživio najveći "boom" stanovništva u proteklih 10, 15 godina", rekla je Danijela Dolenec.
11.35 - Ema Culi: Je li istina da se poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr. Drago Čop" iz Mihanovićeve 3 seli u Nemetovu? Naime, radi se o najvećoj i najstarijoj ustanovi za rehabilitaciju koja ima dugu tradiciju i koja djeluje još od 1928. godine te je ujedno i dio mreže gradskih zdravstvenih ustanova. Lokacija je dobro povezana, svakodnevno je protok oko 550 pacijenata. Činjenica je i da se promet do Nemetove se ne odvija, odnosno - od okretišta tramvaja na Mihaljevcu do Nemetove 2 je dug put i uzbrdica pa treba oko 10 minuta pješice da bi pacijenti došli do te lokacije. Nemaju svi novac za taksi, a kod te bolnice su i parkirališna mjesta vrlo ograničena. Ako bi došlo do preseljenja, znamo da bi stariji i bolesni jako teško došli do te lokacije. To bi bitno narušilo zdravlje stanovnika grada Zagreba, posebice starijih osoba i umirovljenika.
"Istina je da će se Poliklinika Čop morati preseliti iz Mihanovićeve - ne jer mi to želimo, nego jer Grad i Poliklinika Čop nisu vlasnici te zgrade, nego je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Oni žele tu zgradu i ima potpuno pravo na to. Dakle, mi smo u najmu. Tražimo već neko vrijeme drugu lokaciju, a jedina koja je prikladna je upravo ta Nemetova. No, ondje možemo preseliti tek kada Rockefellerova završi s obnovom. Što se tiče fizičkih prilagodbom, sve će se to riješiti. Ali evo, htio bih znati koja je to lokacija koja je bolja od Nemetove s obzirom na to da moramo izaći iz Mihanovićeve. Hvala i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje što nas čeka", rekao je Tomašević.
"U vašoj je nadležnosti i uređenje pitanja zdravlja Zagrepčana, Nemetova je jako loše rješenje, ne znam zašto se donijela takva odluka. Molim gradonačelnika i sve njegove stručne službe da dobro razmotre koja će biti lokacija rukovodeći se s činjenicom da je 550 pacijenata dnevno nazočno na toj lokaciji. A potrebno je i dobro sve prometno povezati", dodala je E. Culi.
"Razumijem da je Mihanovićeva bolja lokacija jer je u centru grada.Da se mene pita, to se ne bi dogodilo. No, Grad nije vlasnik te zgrade. Volio bih znati koja je to lokacija koja bi zadovoljavala minimalne tehničke uvjete specifične za zdravstvene ustanove i gdje bi ona mogla biti. S druge strane, u Nemetovoj već imamo zdravstvenu ustanovu, pored je i dom za starije. Radit ćemo i sa ZET-om da to bolje povežemo. Ali, ako postoji neka treća još bolja lokacija, volio bih to znati", kazao je Tomašević.
11.25 - Ivka Odvorčić: Što se tiče Gradske plinare Zagreb, svi znate koliko je ta firma bila velika i koliko je objekata opskrbljivala i koliko je toga u zadnje dvije godine izgubila,prvenstveno lani, preko 60 posto kućanstava. A za to nam je gradonačelnik rekao da su oni odlučili ne imati neplatiše i ostaviti si samo platiše. Što nije točno jer smo sami potpisivali ugovore. Ove godine je izgubljeno 247 pravnih subjekata, gdje spadaju i vrtići, škole, sportski objekti... Najnoviji ove godine 43 milijuna eura vrijedan natječaj na koji nisu ni aplicirali. Pa sada vi meni recite, kako mislite da ta firma i dalje posluje s tolikim odljevom potrošača, kako mislite isplaćivati plaće jer, logično, prihod mora biti manji? Kako će se grijati i po kojim cijenama oni koji su ostali u GPZ-u? Koliko ste smanjili klijenata u odnosu na 2023. godinu i zašto se niste javili na zadnji natječaj?
"GPZO ima oko sto zaposlenih, a GPZ 400, to je razlika. Kada smo preuzeli upravljanje gradom, tri dana nakon što sam postao gradonačelnik, potpisan je štetan ugovor za poslovne korisnike od strane bivše uprave koji je postavila prethodna vlast. Time je nastala ogromna šteta za GPZO i od tada su krenule priče da će GPZO otići u stečaj i propasti. Pet godina to traje, a GPZO i dalje stoji i posluje. I od situacije Međimurje plin gdje smo natrag osvojili gotovo cijelo tržište koje smo ciljali. Ne miješam se u konkretne odluke vezane za konkretan natječaj jer se ne smijem miješati. Glavni fokus je na građane, kupce, kućanstva... ne samo u Zagrebu, nego i u Velikoj Gorici i Samoboru, am moguće je da će to i proširiti. U unatoč svim problemima GPZO je poslovao pozitivno prošle godine", kazao je Tomašević.
"A zašto se nitko nije prijavio? Zašto niste aplicirali za natječaj koji opskrbljuje i Sabor? Zar za to nitko ne odgovara? To je čista neodgovornosti", rekla je I. Odvorčić.
"Ne odlučujem hoće li se GPZO javiti na neki natječaj, to bi bilo protuzakonito. Vlasnik je Zagrebački holding. Ono što je glavno pitanje za glavnu firmu - posluje li s gubitkom ili ne. Kasnije će se vidjeti je li poslovanje bilo dobro ili nije. Za sve poslovne odluke će odgovarati uprava", dodao je Tomašević.
11.10 - Neven Mikša: Drago mi je da se stvari u kulturi odvijaju na ovako dobar način. Paromlin, Kino Europa... A moje pitanje se odnosi na istočni dio grada. Postoji jedna dvorana koja 30 godina stoji nezavršena u Centru kulture Dubrava. Cijeli istočni dio grada nema dvoranu u koji stane više od 120 ljudi za održati bilo kakvu priredbu. Ta stavke se spominje u proračunu, a vidimo i smanjenje sa 200 na 100 tisuća eura. Imam dojam da je ta stavka tu samo eto da stoji. Nedavno je filharmonija imala koncert u nedovršenom prostoru s kacigama. Je li se nešto u ove četiri godine pomaknulo s mrtve točke?
"Nama je to šaka u oko u cijeloj Dubravi jer se nalazi na najbitnijoj lokaciji u gradu i to je problem. To je ruševina desetljećima, mislim da 40 godina traje imovinsko-pravni sport. Nije nikada razriješeno vlasništvo s tvrtkom Alu-kon. Bavimo se time. S obzirom na potrebe Dubrave, spremni smo otkupiti njihov dio i voljeli bi razriješiti vlasništvo s njima što prije. Smatramo da nam treba cijela zgrada", kazao je Tomašević.
"Daleko smo došli u pregovorima, no tu postoji još jedan imovinsko-pravni spor s privatnim posjednicima koji imaju čestice ispod tog istočnog dijela pa se i time bavimo. Ali, istovremeno se bavimo i nekim održavanjima koje nisu jeftine - popravili smo krov, projektira se novi sustav grijanja, kotlovnica... A projektni zadatak za obnovu centra je napravljen. Guramo na puno fronti", dodao je Luka Korlaet.
"No, nije se dogodilo ništa u četiri godine. O bazenu slušamo već 30 godina koji je otišao na zapad. Ne kažem da tamo ne treba, no ovdje 200.000 stanovnika istočnog dijela ima puno olimpijaca, dobri smo u sportu, a minimalno se ulaže. Imali smo gotov projekt za stadion u Sesvetama pa se išlo u izgradnju Kranjčevićeve. Ne želim vjerovati da to ima veze s izbornim rezultatima na istočnom dijelu grada", naglasio je Mikša.
"Baš teza da se nije napravilo ništa može funkcionirati u zadnjih 40 godina, a od kojih je dobar dio i vaša stranka bila na vlasti u Zagrebu. Dakle, da je to tako lako riješiti, već bi se riješilo. U izmjenama GUP-a koje vaša stranka traži načine da ne podrži je i ta zapadna strana zgrade prenamijenjena u društvenu namjenu", odgovorio je Tomašević.
10.55 - Snježana Prusec-Kovačić: Gotovo tri mjeseca više od 50 kućanstava u Kašini, u odv. Veliki brijeg, su bez opskrbe pitkom vodom jer nemaju provedenu gradsku vodovodnu infrastrukturu, već koriste lokalni vodovod o kojim se brinu mještani. On je zastario, dotrajao i nedovoljno kapacitiran. Tijekom ljeta, mještani su imali veliki problem s nestašicom vode, i to se događa svake godine. To predstavlja i ugrozu zdravlja djece, starijih stanovnika i bolesnika... Onemogućeno je normalno funkcioniranje kućanstva i narušena su ljudska prava. Mještani Kašine nisu se normalno otuširali i oprali rublje, a živimo u 21. stoljeću. U dijelu Kašine gdje provedena vodovodna infrastruktura i gdje su predani zahtjevu za priključak, mještani čekaju odgovor više od godinu dana. U proračunu su smanjena sredstva za izvođenje radova na vodovodnim priključcima za dva milijuna eura. Koji je plan izgradnje i priključenja Kašine s naglaskom na Veliki brijeg?
"Stvar s priključcima ne rješava ovo što se pitali korektno za Kašinu jer ondje nema cjevovoda. U Zagrebu tri posto kućanstava nema priključke na vodovodnu infrastrukturu i to uglavnom ljudi koji se nalaze na 'gorskim' dijelovima grada ili onima koji su rijeko naseljeni, poput Brezovice. Za ovaj konkretni cjevovod ćemo dostaviti pisani odgovor. Treba vidjeti je li u Projektu Zagreb, ako nije - bit će dodatne investicije u sljedećem razdoblju. Priključci nemaju puno veze s tim jer su oni nešto da će Grad besplatno 'plaćati' ako postoji cjevovod. No, to ne bi riješilo problem u Kašini jer tamo nema vodovodne cijevi. A imamo i situacija da građani žele ostati na lokalnom vodovodu jer ne plaćaju vodnu uslugu", rekao je Tomašević.
"Smatram da je situacija alarmantna u Kašini jer u odvojku Veliki Brijeg jer izuzetno dugo nema vode. Mještani su zbog toga ogorčeni i potrebno je hitno osiguravanje opskrbe vodom", kazala je S. Prusec-Kovačić.
"Ukoliko je akutna situacija s vodom možemo osigurati cisterne koje Grad plaća, kao u području Medvednice. No, ono što je uvijek problem s tim su imovinsko-pravni odnos, a to traje", dodao je Tomašević.
10.45 - Mislav Krasić: Podsjetite nas zašto ste umjesto obnove gradske imovine nekretnine kompleksa u Pierottijevoj 11 odlučili financirati udrugu Attack koja uzurpira taj prostor? Nekretnina je nakon procjene statičara dobila naljepnicu ocjene neuporabljivosti. Građevina je djelomično urušena i oštećena. Attack je prošle i ove godine dobila oko 220.000 eura od Grada i onda oni plaćaju Gradu i najam i režije, a nemaju formalnu osnovu da djeluju u tom prostoru. U tom se kvartu nalazi i osnovna škola, srednje škole, fakulteti, dva staračka doma, dječja bolnica... Tamo se događaju i neke protuzakonita djela
"Nisam skroz shvatio pitanje. Ali, što se tiče statike - to je kompleks zgrada i nisu sve zgrade u istom stanju. Jedna zgrada je imala crvenu ili žutu naljepnicu, određene sanacije su već i odrađene i prije nego što smo mi preuzeli upravljanje gradom. Što se tiče lokacije, dugo je bila predviđena za kongresni centar, jer nisu bili riješeni imovinsko-pravni odnosi za bolju lokaciju, koju na kraju jesmo uspjeli riješiti nakon 24 godine.
A što se tiče Medike, tamo ćemo ići u projektiranje za obnovu tog kompleksa u kulturni centar. A Attack se javio na natječaj o kojem odlučuju kulturna vijeća prema zakonima, a oni su dobivali novac od Grada i sada, ali i prije, kao i od države", rekao je Tomašević.
10.35 - Tomislav Domes: Prošlo je šest godina od zatvaranja Kina Europa i time je Zagreb na potpuno nedefiniran rok izgubio bitno mjesto nezavisne kinematografije,ali i mjesto druženja i okupljanja. Nije potrebno naglašavati koliko Zagrebu nedostaje to mjesto i koliki je interes za bilo kakvom informacijom kada će se opet otvoriti. S obzirom na jučerašnju vijest o tome da je odabran izvođač radova na obnovi i opremanju je svima super sjela. Molim gradonačelnika da nas podsjeti na proces koji je doveo do toga, ali i kada možemo očekivati početak i završetak radova?
"Slažem se da je to kultno mjesto zagrebačke kulture čiju obnovu svi jedna čekamo. Prošlo je šest godina od zatvaranja. Bitno je reći da smo, kada smo preuzeli upravu gradom, zatekli određene projekte, ali oni su bili napravljeni prije potresa. Trebalo je onda napraviti novi snimak stanja i detaljni elaborat. Zgrada je bila oštećena i više nego što je očekivano pa se projekt koji je bio u visokoj fazi gotovosti morao nadopuniti. Sve je to napravljeno kroz glavni i izvedbeni projekt, a onda je započeo taj najdulji period koji u očima javnosti izgleda kao da se ništa ne događa - javna nabava za izvođača radova, koja je trajala gotovo šest mjeseci. Bio je veliki interes. Odluka je izvršna - imamo izvođača s kojim trebamo sklopiti ugovor i uvesti ga u posao. Obnova će nažalost potrajati godinu i devet mjeseci jer se radi o novoj audio i vizualnoj tehnici, novom sustavu klimatizacije, ali i zahtjevne arhitektonske plastike u interijeru. Tako da ne može brže, no dobra vijest je da ta velika investicija od oko 11 milijuna eura s PDV-om bit će prekrivne pola sa sredstvima EU, a pola iz gradskog proračuna", kazao je Luka Korlaet.
"Ugovaranje slijedi, uvođenje u posao ide kroz tjedan ili dva tjedna, a onda godina i devet mjeseci. To znači da bi bili gotovi u ljeto 2027. Ne može brže, nažalost", dodao je.
10.20 - Dragana Turkalj: Iako je uobičajeno da nadležna institucija za odgoj, obrazovanje i znanost u Republici Hrvatskoj predlaže i odlučuje o uvođenju novih predmeta u školi, valorizira predmetne kurikule i izrađuje nove, Grad je u okviru svojih zakonskim mogućnosti odlučio izravno intervenirati u rad osnovnih i srednjih škola pa uvesti novi izborni predmet - Seksualni odgoj. Prije dva dana, održana je i konferencija na kojoj se govorilo o toj temi. S obzirom na to da dolazim iz obrazovnog sustava, znam da su sve odgojne teme najčešće područje prijepora i neslaganja pa ne sumnjam da će i ova izazvati dosta bure, problema i polemika. Osim toga, smatram da postoje i druga područja za koja je Grad trebao preuzeti inicijativu i riješiti ih prije uvođenja tog novog predmeta. Jedna je i prehrana srednjoškolaca koji jedini u sustavu, ne da nemaju kvalitetnu i zdravu prehranu, nego je nemaju uopće, i hrane se uglavnom vrlo nezdravo u skupim pekarnama. Zašto onda Grad prije Ministarstva preuzima ovaj vrući krumpir na sebe i je li stvarni cilj zaštita zdravlja ili ideološka indoktrinacija, ostaje nam vidjeti. Moje je pitanje - koliko će to koštati? Dakle, kolika su sredstva iz gradskog proračuna na godišnjoj razini planirana za uvođenje ovog novog izbornog predmeta?
"Mislimo, i za to imamo jako puno stručnih podloga, da zdravstveni odgoj djece, unaprjeđenja zdravlja i mentalnog zdravlja djece su apsolutni top prioriteti. I u tom "kišobranu" inicijativa jer se radi o zabrani mobitela u školama, UNICEF-ov program prevencije vršnjačkog nasilja, unaprjeđenje sigurnosti u školama... a jedna od njih je onda i zdravstveni odgoj i obrazovanje, ne kao izborni predmet jer za to, nažalost, ingerencije nemamo, nego fakultativna izvannastavna aktivnost, to je ono što možemo predložiti. Nakon što smo u prvom mandatu na vrlo kvalitetan način pripremili građanski odgoj i obrazovanje, možemo reći da preko 100 škola u njima dobrovoljno sudjeluje. Dakle, ponudit ćemo kvalitetan sadržaj, stručnjaci će ga izraditi, pilotirat ćemo na nekoliko škola i vidjeti što dobro funkcionira. Teme unutra su zdrava prehrana, prevencija ovisnosti, rodno i reproduktivno zdravlje te mentalno zdravlje. Čini nam se da za sve njih imamo jaki argument da je upravo takav sadržaj školama potreban", kazala je Danijela Dolenec.
"Sa zdravom prehranom smo prvo i krenuli, čini mi se u 2022. kada smo s PBF-om izradili nove sezonske jelovnike. Koristili smo iskustvo koje imamo iz vrtića, škole su bile stvarno grozne. No, fundamentalni izazov kod srednjih škola je prostor, sada smo u velikom zamahu izgradnje škola da bi djeca, jer ipak idemo nekim redom, njih što veći broj moglo jesti u školi, a za to nam trebaju blagovaone i kuhinje. Gradimo ih velikom brzinom. Veliki broj srednjih škola su u skučenim zgradama bez ikakvih kuhinja i blagovaone. I to je prepreka, a ne novci. Sve te cifre su sitne za proračun Grada Zagreba i mi bismo ih sigurno izdvojili kada bi škole imale kapacitete", dodala je.
10.10 - Tomislav Medak: Što se tiče širenja mreže primarne zdravstvene skrbi, često nam se javljaju građani iz četvrti na zapadu grada jer su nezadovoljni i zabrinuti pristupom zdravstvenoj skrbi. Naime, Dom zdravlja Zapad koji obuhvaća pet gusto naseljenih gradskih četvrti - Črnomerec, Podsused, Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka - jug i Trešnjevka - sjever, ne može zadovoljiti sve potrebe za primarnom zdravstvenom zaštitom. U Vrbanima i Španskom, primjerice, problem je u nedostatku prostora za otvaranje novih timova obiteljske medicine. U Vrbanima liječnice skrbe o građanima iz prostora mjesnog odbora jer trenutačno nema adekvatnijih prostora. Nedavno je u obnovu krenuo i centralni objekt u Prilazu Baruna Filipovića pa su ordinacije premještene u centar grada. Koji su planovi da se unaprijed dostupnost i uvjeti zdravstvene skrbi na zapadu grada?
"Vjerujem da ste pratili prije nekoliko dana objavljene rezultate arhitektonskog natječaja za Dom zdravlja Vrbani. Bit će to značajno zdanje, koje će, među ostalim, biti i nova gradska knjižnica, ali i društveni dom. Završen je arhitektonski natječaj i, iz iskustva dosad znamo, da projektiranje i ishođenje svih potrebnih dozvola trajati godinu dana tako da ćemo do njega još malo pričekati, a investicija se procjenjuje oko 11 milijuna eura. A investicija u Dom zdravlja Špansko procjenjuje se pak preko 30 milijuna eura.Jako veliki zahvat koji će unaprijediti primarnu i sekundarnu zdravstvenu skrb - ne samo proširenje ambulanti, već i uvođenje radiologije i niza specijalističkih ambulanti. Taj dom zdravlja ima brži tijek. Očekujemo da ćemo početkom iduće godine ići u nabavu izvođača i početi ga graditi. A da s nadovežem i na dom zdravlja u Prilazu Baruna Filipovića - to je pak konstrukcijska i cjelovita obnova, vrijedi gotovo 19 milijuna eura koja mora biti gotova već do lipnja sljedeće godine", kazala je Danijela Dolenec.
10.05 - Dorotea Šafranić: Moje pitanje se odnosi na preporuke Grada vezane uz nekorištenje mobitela u osnovnim školama u Zagrebu. Ne govorim o ovom pitanju samo kao zastupnica, već i kao predstavnica Generacije Z koja je bila prva generacija s mobitelima u osnovnim školama i mogu podržati inicijativu, koja ima za cilj brigu za mentalno zdravlje, ali i da mobiteli često predstavljaju distrakciju u provođenju nastave u školama. S time na umu, u ponedjeljak je krenula nastavna godina i donesene su ove preporuke. Dakle, imamo li prve reakcije s terena? Kako su reagirali ravnatelji i ostali akteri te kakve su dugoročni rezultati?
"Sigurno ste pratili ovu inicijativu, bio je i veliki medijski odjek, ali i odjek šire javnosti, roditelja, obitelji... To je preporuka, Grad ne može direktno naložiti školama, ali može preporučiti. Prije toga smo napravili anketu, oko 70 posto škola u Zagrebu već sada na neki način regulira korištenje mobitela, a sada smo održali i sastanak s ravnateljima škola. Zabrana onda znači - ne samo na nastavi, nego i za vrijeme odmora. Jučer je bilo na vijestima povećanje broja odgode upisa djece u školu, to je direktno povezano s ekranizmom, pričali su stručnjaci. Dakle, da djeca kasne u razvoju svih vještina, ali znaju prstićima povećavati po ekranu. Grad je osnovao i Povjerenstvo za razvoj zdravstvenog odgoja i obrazovanja gdje ćemo se baviti i mentalnim zdravljem, zdravijim stilovima života - prehrana i tema pretilosti, ovisnosti o ekranima, duhanskim proizvodima i online kockanju, al i reproduktivno i spolno zdravlje", kazala je Danijela Dolenec.
9.55 - Joško Klisović: U rujnu 2022. na prijedlog Kluba SDP-a Skupština je izglasala zaključak kojim se traži revitalizacija ŠRC-a Jarun, a temelja svrha je omogućiti profesionalnim sportašima, kao što su veslači i građani, u svom punom opsegu. U svakom proračunu Grada Zagreba imali smo novac predviđen za tu svrhu, kao što je odmuljivanje jezera. No, ove godine zbog pada vodostaja rijeke Save i jezera, pokazalo se koliko je ono zapušteno, puno mulja, lopoča... Tri godine je prošlo i to je puno. Znam da je to složen proces i da je potrebno napraviti određene studije i provesti javne nabave. No, moje pitanje je u kojoj je fazi realizacija ovog projekta i koji su rokovi za realizaciju do kraja?
"Radi se o problemu koji postoji od Univerzijade,nije se riješio 40 godina i ne može se riješiti u godinu dana. Napravili smo studiju i ona je završena, trebala je proći javnu nabavu i provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i on je proveden. Trebali smo naći gdje će se odložiti ono što će se odmuljiti iz Jaruna. Bilo je šest opcija koje su raspravljane s Hrvatskim vodama. Prihvaćena je ona koja je najbolja i najjeftinija pa će se dio ispuštati postepeno u rijeku Savu. Idući tjedan bit će raspisana javna nabava za projekt, da ćemo u proljeće imati projekt i raspisanu javnu nabavu za izvođače radova. A onda očekujemo da će odmuljivanje jezera početi u jesen iduće godine i trajat će tri godine zato jer idemo metodom dane smanjujemo razinu vode i ne isušujemo jezero, što bi poremetilo sve sportove na Jarunu", kazao je Tomašević
"Dakle, projekt će biti gotov za tri godine ili samo jedan dio? Postoji li nekad hodogram kako bi građani znali kad će moći koristiti jezero u punom opsegu?", upitao je Klisović.
"Što se tiče projekt uređena Jaruna, i za to smo proveli studiju koja je podloga za UPU koji onda ide u izradu. Procedura je obično da će UPU doći na Skupštinu za oko godinu dana i kada to Skupština usvoji možemo ići u gradnju novih objekata i intervenciju na Jarunu da postane još bolji", rekao je Tomašević.
9.45 - Od 42 zastupnika, 29 zastupnika glasalo je protiv izostavljanja točke o izmjenama i dopunama GUP-a. "Prijedlog nije prihvaćen većinom glasova", kazao je Mišić.
9.40 - Tomislav Tomašević očitovao se na tri prijedloga za izostavljanje dnevnog reda. "Kao prvo, vjerujem da će danas biti povijesni dan jer će nakon devet godina biti izglasane izmjene GUP-a, i to one u kojima su sudjelovali građani. U tri javne rasprave koje su trajale godinu dana nije bila nijedna primjedba vezana za Botinec. Svi drugi politički akteri tražili su bilo kakve razloga da se ne podrže ove izmjene GUP-a tako da nije čudno što neki traže da se sada izostave s dnevnog reda. Što se tiče ceste u Botincu, ključno je da u tom dijelu Botinca osam zahtjeva za višestambenih zgrada s 400 stanova. I o tome se tu radi, ne želimo da na mjestu kuća počinju nicati zgrade bez infrastrukture. A cestu smo rekli da nećemo realizirati"
9.35 - Tomislav Jelić i Trpimir Goluža se također složio s prijedlogom Župana da se točka o izmjenama i dopunama GUP-a izostavi s dnevnog reda.
9.25 - Mario Župan osvrnuo se na konačno usvajanje izmjena i dopuna gradskog GUP-a: "I danas su ovdje bili građani Botinca. Traže ono što je realno, u jednoj ste emisiji rekli da nećete prihvaćati amandmane i da ta prometnica neće ići kroz Botinec. Međutim, ona je i dalje u izmjenama i dopunama GUP-a. I tako blokirate privatnu imovinu, zelene površine, kuće, vrtiće... Blokirate ljudima da ne mogu upravljati svojom imovinom. Dakle, Klub HDZ-a, DP-a i HSU-a traži izostavljanje ove točke s dnevnog reda. Mislimo i da će većina u oporbi to podržati. Trebate donijeti novu GUP Grada Zagreba, a ne izmjene i dopune."
Otvori KEKS Pay
Sigurno je na sjednicu došao s bajsom.