Prati temperaturu i relativnu vlažnost te razinu ugljikova dioksida i lebdećih čestica PM 2.5, a kad bilo koja od tih stavki ode u crveno, uređaj zapišti i treba reagirati.
Kupljeni za 126.000 eura
Senzori kvalitete zraka My Sensees nalaze se u učionicama XII. gimnazije te još 23 zagrebačke osnovne i srednje škole, a zadatak im je nastavnicima javiti kad je vrijeme da se prostorija "prolufta", odnosno kad je bolje prozore zatvoriti, te kako po potrebi korigirati sustav za grijanje i hlađenje zgrade. Riječ je pilot-projektu koji provodi Grad, a počeo je prije nešto više od godinu dana upravo u XII. gimnaziji. Krajem prošle godine se proširio pa sad obuhvaća 24 škole u svim četvrtima, a plan je u 2025. povećati taj broj na 70. Uređaj je promjera dvadesetak centimetara, s centralnim sustavom CARNET-a povezan je putem Wi-Fija, a ravnateljica XII. gimnazije Jadranka Vlahovec kaže nam da funkcionira po principu "plug and play".
– Doslovce ga samo uključimo u struju, stavimo na neki ormar i pustimo da radi. Naizmjence prikazuje podatke, a uz svaku stavku na dnu uređaja nalazi se mali vizualni indikator. Za CO2, na primjer, normalne su vrijednosti između 700 i 1400 ppm, a kad razina ode preko 1400, uređaj zapišti, svjetlo se zacrveni i to je znak profesorima da moraju otvoriti prozor kako bi u učionicu ušao svjež zrak. Neke su kolegice počele otvarati prozor čak i prije nego što zapišti – objašnjava.
I učenici i nastavnici primijetili su razliku, dodaje, jer mnogi nisu bili svjesni koliko nedostatak kisika utječe na koncentraciju i raspoloženje. – Prije nego što su dobili uređaj, nastavnici su uočili da su letargični, da im se spava, a kad se otvori prozor, oni se stvarno razbude. Dobro je da sad imaju uređaj koji im javlja kad je najbolje vrijeme za to – ističe.
Osim ugljikova dioksida, očitava i razinu lebdećih čestica PM 2.5, koje štetno djeluju na zdravlje te upućuju na lošu kvalitetu zraka. – Kad je brojka previsoka, držimo prozore zatvorenima kako bismo manje bili izloženi vanjskom zraku. Zasad smo zadovoljni projektom, moja je preporuka da ih svaka škola ima – kaže ravnateljica Vlahovec.
Za provođenje pilot-projekta baš u školama u Gradu su se odlučili jer je poznato da koncentracija CO2 utječe na kognitivne sposobnosti, napominje pročelnik Službe za informacijski sustav i tehničke poslove Dražen Lučanin. Za nabavku oko 530 senzora proveden je natječaj vrijedan 126 tisuća eura, a kupljeni su uređaji tvrtke Smart Sense koja je za taj proizvod lani i nagrađena na Svjetskom sajmu edukacijskih tehnologija u Engleskoj.
– Kad je u prostoriji zagušljivo, mozak osjetno sporije radi, a često nismo ni svjesni da se ta promjena postupno događa. Svrha je alarma na uređaju da ljude podsjeti da moraju s vremena na vrijeme otvoriti prozor i prozračiti prostoriju. Počeli smo s XII. gimnazijom jer je riječ novoj zgradi u dobrom stanju, kasnije proširili broj škola, a cilj nam je da s vremenom sve u Zagrebu imaju ovakve senzore – kaže. Grad ima pristup CARNET-ovu sustavu koji na karti prikazuje škole opremljene senzorom pa se mogu pratiti sve promjene u kvaliteti zraka.
Holističko upravljanje zgradama
– Vidi se kako je, primjerice, u 8 ujutro, kad učenici dođu u školu, koncentracija CO2 najviša jer od hodanja po stubama ili trčanja na nastavu ubrzano dišu. Pratimo i vlažnost zraka i temperaturu, što je korisno za domare koji rade na održavanju klima i slično. Možemo tako povlačiti podatke, a nakon nekog vremena raditi i analize. Sad je, doduše, još rano jer su sve škole osim XII. gimnazije u projekt tek nedavno ušle – ističe Lučanin.
Zagreb nije jedini koji je nabavio senzore kvalitete zraka za škole, dodaje, ali njima je opremio više objekata nego bilo koji drugi grad. A projekt kane proširiti i postavljanjem dodatnih senzora u četiri objekta, i to dvije škole, vrtić te zgradu gradske uprave, koji će mjeriti i potrošnju energenata poput struje i tople vode. – Tu govorimo o holističkom upravljanju zgradama. Prema postojećim primjerima može se vidjeti da se tako mogu ostvariti slične energetske i financijske uštede kao i, primjerice, zamjenom fasade i stolarije. Razlika je u učinkovitosti otprilike 10-20 posto. Nabava je dovršena, a uskoro kreće postavljanje senzora – kaže Lučanin.
Otvori KEKS Pay
Što to ne postave u Dugave u školu? Više ne bi bilo nastave.