Naslovnica Zagreb ZG Život

S trideset kilograma opreme rone i ispod debela leda

HRVI Nemo Adriatic ima desetak članova koji prolaze vojnički "dril" jer uvijek moraju biti spremni za akciju
25. siječnja 2017. u 15:24 1 komentara 1224 prikaza
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto: HRVI Nemo Adriatic
Pogledajte galeriju 1/5

Sunce ili kiša, hladnoće ili vrućine, snijeg i led, morske ili riječne struje, njih ne dira. Svojim će sugrađanima i hitnim službama pripadnici Specijalističkog ronilačkog tima grada Zagreba upomoć priskočiti u bilo kojem trenutku.

– Djelujemo od 2014. godine pri zagrebačkome Uredu za upravljanje u hitnim situacijama. Specijalistički tim sastoji se od tri podtima, a u svakome je desetak ljudi. U slučaju bilo kakve intervencije na vodi, kao što je potraga za utopljenicima u Savi, ured nas zove da pomognemo na terenu – objašnjava nam Rene Cipovec, zapovjednik tima ronilačkog kluba HRVI Nemo Adriatic.

Samo jedna rupa za izlaz

Zagreb ima između tri i pet tisuća rekreativnih ronilaca te tridesetak profesionalaca. Uz Nemo Adriatic, uvježbanu ekipu ronilaca spasilaca čini i ronilački klub Geronimo, a donedavno i ronilački klub Dugave. Da bi mogli pravodobno reagirati kada ih se pozove upomoć, u svakom trenutku moraju biti spremni. U praksi to uglavnom znači konstantni vojnički “dril” uz treninge i ronjenja i kada nema intervencija, sve to pod opremom teškom 30 kilograma.

Nije jednostavno postati član specijalističkog ronilačkog tima.

– Osim klasične ronilačke obuke i dobivanja minimalno stupnja voditelja ronjenja, potrebno je proći niz specijalističkih tečajeva jer moramo biti školovani i znati se ponašati u brzim, mutnim i hladnim vodama – kaže Cipovec.

Njegov kolega Davor Ostrman Oskar tako je, primjerice, prošlog tjedna trenirao u zaleđenom Jarunu.

– Ronjenje pod ledom izrazito je opasno i zahtijeva drukčiju opremu. Ti se tehnički nalaziš pod “betonskom” dekom i imaš samo jednu rupu kroz koju možeš izići da se ne dovedeš u opasnost – ističe Oskar.

U jezeru je ispod četiri centimetra leda proveo 20-ak minuta. Vani je bilo “ugodnih” minus šest Celzijevih stupnjeva, a dobra je vijest da na soma Juru nije naišao i da je Jarun čist: ispod površine izronio je tek jedne naočale. Loša je vijest da je to činio u neadekvatnom odijelu, zbog čega si može narušiti zdravlje. I sve to ovi ronioci rade bez ijedne jedine lipe, volonterski, sa svojom opremom. Ne žale se jer, kažu, njihova je najveća nagrada pomoći nekome u nesreći. Dobro djelo nitko ne može platiti.

– Mi smo potpisali da svoje živote stavljamo na raspolaganje, ali bilo bi korektno kada bi nam nadležne službe barem omogućile da sačuvamo svoje zdravlje. Još zimi ronimo u mokrim odijelima jer nemamo novca za suha – iskren je zapovjednik Nemo tima.

Educirali 6500 djece

Prije dvije godine po 15 sati dnevno tražili su gospođu koja je skončala život autom u Savi, preplivali su i Gacku uzduž i poprijeko, u njoj našli četiri bombe, na poplavama u Gunji proveli 30 dana, ondje zašli u minsko polje, spasili život francuskog surfera na Pelješcu...

Osim spašavanja, nastoje raditi i na promociji Hrvatske kao ronilačke destinacije. Tu je i edukacija malih Zagrepčana o sigurnosti na moru i ekološkoj osviještenosti koju provode u kampu Holdinga u Crikvenici. – U dvije godine u ljetnoj školi našu edukaciju prošlo je 6500 djece – otkriva ronilac Goran Vukelić

SPAR
Alternativa
Šećer i debljina: Kako staviti unos šećera pod kontrolu, a i dalje fino jesti