Tisuću prevarenih štediša na nedavnom ispitnom ročištu Štedno-kreditne zadruge Groškase u stečaju pokrenuli su pitanje problema neosigurane štednje. Broju prevarenih u štedno-kreditnim zadrugama i službama već se odavno dodaju samo nove nule, a broj zadruga u stečaju na području Zagreba neproporcionalno je malen. Apsurd ipak nije bez obrazloženja; dok ih je tek sedam u stečaju, 23 su zagrebačke štedno-kreditne zadruge i službe u likvidaciji - statusu u kojem bi trebali isplaćivati dugove vjerovnicima.
Štediše bez osiguranja
U tom statusu, koji nužno ne mora završiti stečajem, vegetiraju godinama a malo koja isplaćuje dužnike. Neumoljiva je istina da njihovi štediše nemaju ni kunu osiguranih sredstava pri Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, jer zakonska obveza takva osiguranja obuhvaća samo banke i štedionice.
- Štedno-kreditne zadruge i službe, prema tadašnjem zakonu, pri osnivanju su morale imati izdvojene rezerve za štednju, no, pokazalo se da su rijetke ispunjavale taj uvjet. Izdvojeni je novac bio predviđen za isplaćivanje u slučaju stečaja - objašnjavaju u Trgovačkom sudu.
Čak i njima nije poznat broj sretnika kojima je dugovanje isplaćeno, a ukupan broj prevarenih u Hrvatskoj, prema podacima Pokreta za ljudska prava POL-a, premašuje 700.000. Nakon donošenja novog zakona, štedno-kreditne zadruge morale su osigurati zbirni zadružni ulog od najmanje 100.000 kuna, odgovarajući broj štediša te ishodovati rješenje Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke. One koje taj uvjet nisu osigurale, završile su u likvidaciji.
- Sramotno je mali broj stečajeva. Nitko ne postavlja pitanje što rade ti likvidatori, tko njih kontrolira?! U mnogim zadrugama čak i financijski stručnjaci ne mogu ustvrditi što je imovina osnivača, a što pripada štednji - otkriva naš pouzdan izvor u Trgovačkom sudu.
Grobnice ušteđevina
Premda se često čuje komentar kako je ovaj dio štediša žrtva pohlepe za povoljnim kamatama, mnogo dokaza govori u prilog činjenici da je posrijedi najobičnija prijevara. U Trgovačkom sudu ustvrdili su višestruka osnivanja štedno-kreditnih zadruga istoimenih štedionica. U tim su slučajevima štediše ulagali novce u zadruge, uvjereni da štede u štedionicama, čiji je novac osiguran u DAB-u. U zagrebačkom Savezu štedno-kreditnih zadruga nezadovoljni su činjenicom da mnoge desetljećima stare stabilne financijske ustanove ispaštaju zbog negativnog publiciteta varalica.
- Zadrugari za svoje uloge međusobno jamče i sami snose rizik. Većina ih je zbog lakomosti za boljim kamatama uložila novce u nesigurne poslove, u kojima se nerijetko prao novac. No, činjenica je da novac ne može nestati, može ga samo netko ukrasti. A to rade pojedinci, štedno-kreditne zadruge nisu nesigurne kao institucije - smatra tajnik Saveza Matko Majstorović.
Izgubljeno povjerenje u zadruge, kaže, prijetnja je pouzdanim financijskim ustanovama koje plaćaju tuđe pogreške. Kao pozitivne primjere ističe stoljeće staru Zanatsku ŠKZ iz Ilice, ŠKZ Krunu 92 i ŠKZ Sunce. Negativnih je primjera mnogo više: Groškasa, Jabukina kasa, Žezlo, Astrum, Švajcer, Novčanica, Nummus, Financa, Nimago štednja, Štedno-kreditne službe Sutla Šenkovec, Portfelj, Rujan... sve su to grobnice životnih ušteđevina tisuća Zagrepčana.
Valentina Wiesner-Mijić
Otvori KEKS Pay
