Fact-checking, vojni rok, regulacija medija, prava stranih radnika, pravo na pobačaj i Palestina bile su glavne teme rasprave na događaju "Studentice i studenti pitaju: Razgovor s predsjedničkim kandidatkinjama na FPZG-u". Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu okupilo se preko 250 studenata kako bi čuli predsjedničke kandidatkinje Ivanu Kekin i Mariju Selak Raspudić. Debata je započela pitanjem o fact-checkingu, gdje su kandidatkinje podijelile svoja iskustva i stavove o dezinformacijama. Marija Selak Raspudić naglasila je važnost provjere informacija kako bi se izbjegle manipulacije, dok se Ivana Kekin fokusirala na negativne učinke dezinformacija i neprimjerenih objava na društvenim mrežama. Kao primjer navela je vlastito iskustvo kada je na TikToku objavljena njezina kućna adresa, ističući potrebu za regulacijom digitalnih platformi i edukacijom o prepoznavanju lažnih informacija.
Nakon prvog dijela, kojim je upravljao moderator, studenti su dobili priliku postavljati pitanja. Jedno od prvih odnosilo se na političku pismenost i koliko je ona važna mladima, osobito u izborno vrijeme. Kekin je istaknula kako bi građanski odgoj trebao postati dio školskog kurikuluma, kako bi mladi od najranije dobi razumjeli važnost demokracije. Na temu stranih radnika, Selak Raspudić je predložila angažiranje stručnjaka koji bi pomogli u boljoj integraciji radnika u hrvatsko društvo, koristeći primjere uspješnih praksi iz Njemačke. Tijekom rasprave, studente je zanimalo kako kandidatkinje reagiraju na javne svađe i prepiranja između ostalih kandidata, a na to je pitanje odgovorila Marija Selak Raspudić.
– Postoje dvije žene koje međusobno debatiraju, a nijedan drugi kandidat nije se odazvao i ovo je već treći put – istaknula je. Posebnu pažnju privukla je tema prava na pobačaj, a Ivana Kekin je ponovila svoj pro-choice stav. – Oni koji otvaraju prostor za to da obična većina zabrani pravo na pobačaj, nisu i nikad neće biti saveznici žena – kazala je Kekin, dok je njezina protukandidatkinja ostala pri stajalištu da je potrebno voditi širi društveni dijalog o toj temi.
Na pitanje o priznanju Palestine mišljenja su bila podijeljena. Kekin je podržala priznavanje Palestine, naglašavajući važnost moralnog stava Hrvatske, dok je Selak Raspudić rekla kako ne negira težak položaj Palestine, ali ne smatra nužnim da se Hrvatska aktivno upliće u nešto gdje neće moći značajno pomoći.
Odgovarajući na stav Marije Selak Raspudić, jedan od studenata upitao je znači li to da hrvatski glas u međunarodnoj zajednici ne znači puno, na što je Selak Raspudić kazala kako se vodi razumom te da se treba pažljivo motriti situaciju dok se ne stvore preduvjeti da dođe do takvog dogovora. Velik broj studenata odazvao se na ovu debatu, pokazavši interes za politička pitanja i spremnost da postavljaju ključna pitanja o temama koje oblikuju društvo. Jedna od studentica novinarstva Tara Špehar istaknula je kako misli da Kekin bolje komunicirala s mladima, dok je govor Selak Raspudić više usmjeren prema starijoj publici.
