Unatoč mjerama koje bi trebale spriječiti ilegalno bacanje smeća, kao što su nadzor područja, postavljanje prepreka i kamera, pa i ulaganja u tehničku opremu poput dronova, Zagreb i dalje vodi bitku s divljim odlagalištima otpada. Prema izvješću gradskog Ureda za obnovu, gradnju, prostorno uređenje i komunalne poslove koje se našlo na dnevnom redu posljednje sjednice Skupštine, tijekom prošle godine, svjedoče podaci Holdinga, s javnih je površina uklonjeno više od 39.000 kubika otpada, što je ekvivalent gotovo 5400 tona smeća, a za taj je posao utrošeno oko 3,2 milijuna eura. Pritom je, navodi se također, lani ipak utvrđen manji broj onečišćenja u odnosu na 2023.
No i prošle su godine komunalni redari imali pune ruke posla pa su izdali 759 prekršajnih mjera u iznosu većem od 193.000 eura, ali je naplaćeno tek 38 posto izrečenih kazni. Najveći broj e-naloga za uklanjanje komunalnog i reciklabilnog otpada odnosio se na gradske četvrti Trešnjevka sjever i jug, Novi Zagreb istok i zapad, Donji grad i Trnje. Komunalni su redari pokrenuli i 34 upravna postupka protiv vlasnika zemljišta s nalozima za uklanjanje otpada, a najviše ih je bilo na područjima četvrti Brezovica, Sesvete, Peščenica – Žitnjak i Novi Zagreb. U rubnim dijelovima grada ujedno je i najgora situacija što se tiče ilegalnih odlagališta jer su zbog nepristupačnih makadamskih puteva, oranica, šuma i šikara njihovi predjeli posebno izloženi stvaranju divljih deponija, budući da se slabije nadziru i dostupniji su vozilima iz kojih se iskrcava smeće.
Najozloglašenija lokacija je Ježdovečka šuma. Na više parcela te šume koja je u državnome vlasništvu pronađene su goleme količine građevinskog i glomaznog otpada, a Grad je ondje postavio betonske blokade "New Jersey" kako bi spriječio ulazak kamiona. Nadzor se provodi i uz pomoć dronova, a od postavljanja prepreke, ističe se u izvješću, nisu utvrđeni novi prekršitelji. Vlasniku je, odnosno Republici Hrvatskoj, rješenjem naređeno uklanjanje otpada.
Na nekim je pak lokacijama problem privremeno saniran, poput one u Ulici III. Struge. Nakon pojačanih dežurstava redara i stalnog nadzora, ondje više nisu zabilježena znatnija ilegalna odlaganja, ali su počinitelji problem premjestili nekoliko stotina metara dalje, što je situacija s kojom se komunalni redari nerijetko susreću; kada zatvore jednu lokaciju, otvori se druga. A divlja smetišta, upozorava se također, nisu problem samo na državnim i gradskim zemljištima pa je veliki broj naloga izdan i privatnicima. Neki vlasnici zapuštenih parcela ne nadziru ih, stoji u izvješću, a ponekad i sami naplaćuju "jeftin odvoz" smeća.
Na zemljištu između Sveučilišne bolnice i oteretnog kanala u Blatu, koje je u vlasništvu pravne osobe, odloženo je oko 1500 kubičnih metara glomaznog otpada. Pokrenuti su postupci za njegovo uklanjanje, a nadzor je dodatno pojačan. Dva su odlagališta pak zabilježena na području Bugarove ulice u Hrvatskom Leskovcu pa je na oranici u privatnom vlasništvu evidentirano oko 100 kubičnih metara građevinskog materijala, a na susjednoj livadi, koja pripada pravnoj osobi, uklanjanje otpada je započeto, ali postupak i dalje traje zbog žalbe na rješenje redara. U gospodarskom dvorištu na Sarajevskoj cesti, koje je djelomično u vlasništvu Grada te pravne osobe, pronađeno je 50 kubičnih metara glomaznog otpada, koji je također uklonjen, no zbog ponovljenih odlaganja postavljena je nadzorna kamera koja je zabilježila 34 prekršitelja, a 27 ih je identificirano. Među zabilježenim slučajevima je i divlje odlagalište u Ilici 115, gdje je otpad više puta uklanjan, ali se lokacija ponovno onečišćuje, a zbog suvlasništva više fizičkih osoba, navodi se u izvješću, postupci se stalno ponavljaju i otežavaju trajno rješenje.
Na lokacijama učestalog onečišćenja prošle je godine postavljeno 47 kamera, a u nabavi ih je još 200. One bi trebale postati dio jedinstvenog sustava nadzora. Snimke se koriste kao dokaz na sudu, a kazne za ilegalno odlaganje otpada kreću se od nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura. Ulaže se i u prevenciju, pa se provodi i niz obrazovno-informativnih aktivnosti, od radionica za osnovnoškolce i kampanja na društvenim mrežama do edukacije slijepih i slabovidnih o pravilnom odlaganju otpada ili programa o održivom razvoju i štetnosti bacanja smeća u prirodu koji se za djecu održava u Zoološkom vrtu. Javna ustanova Priroda Grada Zagreba također se uključila inicijativama za smanjenje plastike i edukacijom najmlađih putem slikovnica i radionica, s ciljem stvaranja kulture odgovornog odnosa prema okolišu, stoji u izvješću.
Otvori KEKS Pay
sto je sa smetlistem na sarajevskoj, uz kasarnu, bivsa unija???