Prašina nakon urušavanja 25 metara dugog dijela zgrade Muzeja za umjetnost i obrt se slegla, ali se nije smanjila zabrinutost građana za sigurnost dok prolaze pokraj oštećenih objekata kojih ima napretek. Razlog incidenta u MUO još nije utvrđen, izvijestila je jučer zagrebačka policija. Na mjesto događaja izišli su inspektor zaštite na radu i građevinski inspektor iz Državnog inspektorata, a jučer oko 8.30 uspostavljen je promet srednjim i južnim trakom Klaićeve ulice od Trga Republike Hrvatske do Medulićeve.
– Mi koji živimo u centru malo smo paranoičniji od ostalih građana. Taman kada zaboravimo na opasnost, dogodi se ovakvo što. Često čekam tramvaj pokraj MUO-a i ne osjećam se sigurno pa bi bilo dobro da se dok traju radovi stanica premjesti pokraj Mimare, gdje je neko vrijeme i bila – govori Milena Bekić Milinović, stanarka iz Gundulićeve i vijećnica platforme Možemo! u Mjesnom odboru Cvjetni trg.
Balkoni vise nad špicom, oguljena žbuka, popucali zabati... Opasne zgrade u centru prijete prolaznicima
Milena Bekić Milinović s dvoje je kolega iz Mjesnoga odbora izradila popis najoštećenijih zgrada u centru, među kojima je i ona u Preradovićevoj 19-23. Najopasnijom se čini zgrada u Masarykovoj 10, gdje se zabat pod čudnim kutom nagnuo nad pločnik, a sve osigurava gurtna. Iznad špice u Preradovićevoj i terasama restorana u Teslinoj vise balkoni iz kojih viri armatura. Najgori su nas prizori dočekali u Berislavićevoj, gdje je oštećeno 80% zgrada, a na većini ulaza u oči upadaju oznake apartmana. Nije bolje ni u Gundulićevoj, gdje smo kod broja 22 uočili otpali komad zida nad prozorom, dok se drugi još drži
Komentara 11
Radim u središtu grada i dok hodam do ureda, svaki dan razmišljam što mi može pasti na glavu - podboltani ne podboltani balkoni, ukrasi, komadi fasade.... Naravno, dobar dio stanara (to su ovi koji su 70+ godina u tuđim stanovima) ne žele održavati stambene zgrade, plaćati pričuvu...... Moja kuća, u kojoj živim, nije u "cvijetu mladosti", no u potresu joj nije bilo ništa - održavamo je i ulažemo. I da nitko nam to ne plaća, sami financiramo, sami se zadužujemo, sami otplaćujemo.
cija je odgovoronost ako taj komad padne na nekoga? kucni savjet?
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ja sam neki dan pobrojao u strogom centru preko 100 zgrada koje zahtijevaju hitnu sanaciju. Da se razumijemo nije država niti grad dužna obnavljati privatnu imovinu - to su dužni vlasnici - no država bi trebala zaprijetiti takvim vlasnicima pod prijetnjom izvlaštenja i preuzimanja brigu na sebe. Ako ne vodiš brigu o svojoj privatnoj imovini koja graniči sa javnom površinom onda će država preuzeti brigu a tebe izvlasitit i izseliti. Dakle svi vi koji mislite da je vašu državnu imovinu dužan obnoviti i o tome voditi brigu netko drugi - u gadnoj ste zabludi - zato postoji osiguranje, ako ga nemate onda je to vaš problem.