Cijelu aferu oko tajnih računa u HSBC banci razotkrio je 2008. Herve Falciani, tada 36-godišnji računalni stručnjak banke, kojeg su zbog krađe podataka krajem te godine priveli švicarski savezni policajci. Pod uvjetom da će se vratiti sljedeći dan, pustili su ga, no on je s iznajmljenim autom, ženom i kćeri pobjegao u Francusku, gdje je i započeo suradnju s tamošnjim vlastima, a u cilju otkrivanja utajenog poreza klijenata iz cijelog svijeta.
Selio se iz zemlje u zemlju
U Francuskoj je počeo sa skidanjem svih podataka banke – vlasnika off-shore računa gdje su skrivali novac od poreza, od privatnih klijenata do računa gospodarstvenika te radio bilješke razgovora predstavnika banke s klijentima. Selio se iz zemlje u zemlju, bježeći od švicarskih vlasti. Godine 2012. bio je uhićen u Španjolskoj, no tamošnje vlasti odbile su ga izručiti švicarskim vlastima, a on se vraća u Francusku, koja i pokazuje spremnost na suradnju. No švicarske vlasti ga i dalje terete i optužuju za krađu podataka, pa i namjeru da ih unovči dok je boravio u Libanonu 2008. No on se odlučio na suradnju s francuskim vlastima i razotkrio im sve podatke. Istovremeno se i sve više zemalja uključuje u istragu, posebno nakon što su cijelu priču objavili mediji, a kako bi se otkrila imena klijenata koji su izbjegli platiti porez u svojoj zemlji. Faldianov put, moglo bi se reći, počinje 2006., kada je prebačen iz HSBC Monaco u banku u Ženevi. Kako je tvrdio, htio je tada popraviti nadzor nad aktivnostima banke i bolje zaštititi podatke klijenata, no doživio je otpor.
Prije dvije godine sve je opisao u intervju za Spiegel gdje je objasnio situaciju oko otkrivanja podataka, a tada je još uvijek bio pod međunarodnom tjeralicom švicarskih vlasti.
– Odrastao sam u Monaku, a u tom okruženju normalan je odabir financijski sektor. Kada sam bio mlad, mislio sam da su banke tu da štite imovinu ljudi koji su imali opravdane zabrinutosti zbog svojih iskustava iz, primjerice, komunizma.
No, na primjeru HSBC banke, brzo sam saznao da su tu za nešto sasvim drugo. Banke poput HSBC stvorile su sustav da se bogate na račun društva, kroz pomoć u utaji poreza i pranja novca – rekao je Falciani u intervjuu Spiegelu. Veću zaštitu imao je od sadašnje francuske vlade, koja je odlučnija u borbi protiv korupcije i utaje poreza, dok, tvrdio je, predsjednik Nicolas Sarkozy nije bio voljan boriti se protiv korupcije, nego je želio zaštititi banke. Potvrdio je da je na isto upozoravao još dok je bio u banci, ali bez uspjeha. Ponudio je podatke i njemačkim vlastima 2000., no niti od tamo nije bilo odgovora. Čemu se i sam čudi jer je riječ o 127.000 klijenata i više od 300.000 računa. U vrijeme dok je intervjuiran, Europska komisija razmatrala je automatski sustav za razmjenu informacija u cijeloj Europi. No, kako ima velikog iskustva, odgovorio je tada kako "banke imaju jak instinkt samoodržanja i brzoj prilagodbi novim propisima."
Zaštita bogatih
– Novac je lako sakriti. Primjerice, objasnio je, banka to može izvesti kroz posredničke tvrtke ili kroz ponudu nebankarskih proizvoda, poput polica životnog osiguranja, koje postoje isključivo u svrhu za utaju poreza, naveo je Falciani. U to vrijeme i sama Švicarska je pokazala spremnost da olabavi svoj sustav bankarske tajne, no Falciani je iz iskustva odgovorio kako se tome ne nada, nego da će ta zemlja i dalje štititi bogate od plaćanja poreza. Smatra da vlade i vlasti diljem svijeta moraju raditi zajedno u borbi protiv toga.
>>Hrvat na tajnom računu ima 11,1 milijun dolara. I svjetski moćnici u velikoj aferi
>>40 Hrvata u banku u Švicarskoj od poreznika sklonilo 33,2 milijuna $
To je stara tema, Njemacka je u vise navrata kupovala CD sa racunima i imenima Njemaca, i uprihodila milijarde. To je poznata stvar. A, ovo, tko zna. Sigurno je da ima svega. Utaja poreza je kada zaradeni prihod ne prijavis, kada nemas novca nema ni utaje. Otac Steffi Graf, dobio je zatvorsku kaznu i masnu globu za utaju poreza.