U Hrvatskoj je posljednjih godina sve češća pojava da građani u svojim dvorištima, okućnicama, pa čak i kućama susreću zmije. Dojave stižu iz različitih krajeva zemlje, a nije rijetkost ni da se otrovnice nađu u samom središtu gradova. U isto vrijeme raste i broj slučajeva ugriza poskoka i riđovke, zbog kojih ljudi završavaju u bolnici. U takvim situacijama strah je opravdan, a građani pomoć najčešće traže kod najpoznatijih hrvatskih zmijolovaca, Vlade Lađarevića i Darka Karamazana iz udruge Zmijolovac.
No iako njihova udruga ima iskustvo i zakonsko ovlaštenje za hvatanje i izmještanje zmija, posljednjih godina susreću se s velikim problemom – gradovi i općine sve češće odbijaju platiti intervencije iako su po zakonu to obvezni. – Kad se zmija pojavi na području na kojem žive ljudi, tada smijemo djelovati. Nedavno nas je zvala gospođa iz Donjeg Lapca, poslala fotografiju na kojoj se jasno vidjelo da se radi o poskoku. Imala je dvoje malodobne djece i tražila hitnu intervenciju. Kontaktirali smo Općinu, načelnik je prihvatio ponudu i već sljedećeg jutra pronašli smo i izmjestili zmiju u prirodno stanište. Time je opasnost uklonjena i za ljude i za životinju. To je primjer kako sustav treba funkcionirati – kaže Lađarević.
No dodaje da takvih primjera nema dovoljno. Često, tvrdi, općine i gradovi ignoriraju pozive građana, ali i njihove ponude da interveniraju. – Na Viru je čovjek u spremištu s hidroforom pronašao zmiju. Radilo se o ugrozi jer tamo mora svakodnevno ulaziti. Nazvao je centar 112, oni su ga uputili na nas, no Općina nije reagirala. Nisu se htjeli ni javiti, a kamoli prihvatiti financiranje. U takvim situacijama ne smijemo naplatiti građanima i ne možemo im pomoći. Ljudi onda sami uzimaju lopate i ubijaju zmije, ako mogu. Ako ne mogu, ostaju u strahu i praktično bespomoćni – ističe. Glavni razlog sukoba je trošak intervencije. – Što smo udaljeniji, to je trošak veći. U svojoj Brodsko-posavskoj županiji imamo potpisane ugovore s 13 općina i to odlično funkcionira – čim netko prijavi zmiju, možemo odmah intervenirati. No udaljenije općine jednostavno izbjegavaju odgovornost. Katkad pošalju vatrogasce, ali oni za to nisu obučeni. Ljudi često ne znaju da je zmija strogo zaštićena i da je ne smiju sami uklanjati, no kad im se uvuče u kuću, teško je očekivati da će to poštovati – objašnjava.
Problem nije samo u zaštiti građana nego i samih zmija. One su vrlo korisne životinje jer se hrane glodavcima, najvećim prijenosnicima bolesti. Nažalost, zbog nebrige i ignoriranja zakonskih obveza često nepotrebno stradavaju. Zakon je jasan – jedinice lokalne samouprave moraju donijeti odluku tko će se na njihovu području brinuti o životinjama, pa tako i o zmijama. To može biti stručna osoba ili udruga, ali netko mora preuzeti odgovornost. No umjesto toga, često se ne čini ništa. Ovog ljeta broj intervencija bio je veći nego prijašnjih godina. – U jednoj garaži našli smo dvije zmije, jednu na ormaru, drugu u čempresu pred vratima. U drugom slučaju u septičkoj jami bilo ih je pet-šest, sve odrasle jedinke duge i do 160 centimetara. Ljudi su godinama živjeli s njima, a svaki put kad bi otvorili šaht, vidjeli bi ih. Tek kad smo ih uklonili, mogli su biti mirni – prepričava.
Ne hvatajte ih sami i ne ubijajte
Iako se zmije u pravilu klone ljudi i rijetko napadaju bez razloga, njihov dolazak u naselja sve je češći. Klimatske promjene, toplija ljeta i širenje staništa glodavaca povećavaju mogućnost susreta. Stručnjaci naglašavaju da je većina zmija u Hrvatskoj bezopasna, no ljudi to teško razlikuju, a panika često dovodi do opasnih poteza.
Kako postupiti u slučaju susreta sa zmijom? Prvo i najvažnije jest da ostanete mirni i ne približavate se životinji. Zmije ne napadaju bez razloga, već se brane ako se osjećaju ugrožene. Ne pokušavajte zmiju sami uhvatiti ili ubiti. Većina zmija je zaštićena, a otrovnice mogu biti vrlo opasne. Udaljite se polako i pazite gdje stajete. Nazovite broj 112 – oni će vas uputiti kome se obratiti za stručnu pomoć. Ako dođe do ugriza, odmah pozovite hitnu pomoć. – Naš je posao da uklonimo zmiju i premjestimo je u prirodno stanište. Tako se istodobno štite ljudi i životinje. Građani moraju znati da sami ne mogu i ne smiju rješavati ovakve situacije, a općine i gradovi moraju preuzeti odgovornost i osigurati sustavno rješenje. Zakon je kvalitetno napisan, samo ga treba primjenjivati – zaključuje Lađarević.
FOTO Najopasnije životinje na Jadranu i duž hrvatske obale: Susret s njima je noćna mora
Otvori KEKS Pay
