Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Deklaracija ne može utjecati na hrvatski jezik. Nepotrebna je'

“Nedavno smo bili svjedoci pokušaja pisanja nove Deklaracije o hrvatskom jeziku koji nije naišao na ozbiljniji odziv”, kaže Jozić
28. ožujka 2017. u 13:38 21 komentara 2785 prikaza
Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Tek što je u Hrvatskoj obilježeno pola stoljeća od objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (koja je objavljena u Telegramu 17. ožujka 1967. godine), ovih bi dana i hrvatska javnost trebala saznati tekst Deklaracije o zajedničkom jeziku, koja će zasigurno izazvati brojne reakcije u Hrvatskoj, ali i u Srbiji, Crnoj Gori te napose u Bosni i Hercegovini. Stoga smo za komentar Deklaracije o zajedničkom jeziku zamolili ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željka Jozića.

Službeni jezik EU

– I nedavno smo bili svjedoci pokušaja pisanja nove Deklaracije o hrvatskome jeziku na poticaj uredništva časopisa “Jezik”, koji nije naišao na ozbiljniji odziv hrvatskih kulturnih i znanstvenih institucija iz jednostavnoga razloga što nova Deklaracija o hrvatskome jeziku nije potrebna. “Deklaracija o zajedničkom jeziku”, koju doduše uopće nisam vidio, ali prema samome nazivu i onome što se o njoj može pročitati mogu reći da također ide u red nepotrebnih akcija koje ne mogu imati ozbiljnijih utjecaja na hrvatski, srpski, bošnjački i crnogorski jezik. Pogotovo to ne može utjecati na 24. službeni jezik Europske unije – hrvatski. Legitimno je pak pravo svakog čovjeka da svoj jezik naziva kako mu drago, ali je isto tako legitimno pravo svake države da se prema službenome nazivu svojega jezika odredi u svojim temeljnim dokumentima, poput Ustava, i da ga nazove onako kako misli da je u skladu s voljom većine svojih građana. Hrvati su se još prije 50 godina, o čemu nam govori Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967., vrlo energično borili da svoj jezik nazivaju hrvatskim kad je takvo mišljenje bilo prilično nepopularno i moglo je imati (a i imalo je) ozbiljnih posljedica. Od 1990. godine u hrvatskome Ustavu (čl. 12.) upisano je da je hrvatski jezik službeni jezik u Republici Hrvatskoj i ta se činjenica, bez obzira na ovakve deklaracije, izjave ili nečije želje neće promijeniti niti je ovakve akcije mogu na bilo koji način ugroziti – naglašava ravnatelj IHJJ-a Željko Jozić. A misli li da je Hrvatskoj potreban Zakon o hrvatskom jeziku?

Zakonska zaštita

radoslav katičić za Večernji piše Radoslav Katičić Pritisak iz Beograda u onim je godinama bio stalno prisutan. Hrvati su bili stalno razdraženi deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika Deklaracija o hrvatskom jeziku I Jugoslaveni i nacionalisti bili su samo za ukor

– Mislim da se većina jezikoslovaca, ali i svih govornika hrvatskoga jezika može složiti s tvrdnjom da bi nekakav oblik zakonske regulative za javnu uporabu hrvatskoga jezika bio potreban. Previše je, naime, slučajeva, pogotovo u multinacionalnim kompanijama koje djeluju i u Hrvatskoj, u kojima poslodavci sa zaposlenicima službeno komuniciraju na engleskom, njemačkom ili kojem drugom jeziku. Na izvjestan način trebalo bi zaštititi govornike hrvatskoga jezika da u vlastitoj državi imaju puno pravo s poslodavcem komunicirati na materinskom jeziku kad se već i institucijama Europske unije, u kojima je hrvatski službeni jezik, mogu obraćati na hrvatskome jeziku. Stvar je mudrosti da se javna uporaba hrvatskoga jezika pravno regulira u takvim i sličnim slučajevima, a da to ne iritira javnost i da govornici hrvatskoga jezika takvu pravnu regulativu dožive kao nešto pozitivno. To se, nažalost, još nije dogodilo – ističe Željko Jozić.

>>Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca

>> Pravopisna previranja u nas uvijek su vezana uz smjenu vlasti

>> Slovenci više neće kuhati kavu u džezvi

EU fondovi Bjelovar
PRIJAVITE SE
Konferencija o atraktivnim mjerama za razvoj poduzetništva
HAMAG-BICRO
Priča o uspjehu
Obiteljska tvrtka iz Makarske: Naš sladoled tražen je i na drugim kontinentima
  • stefj:

    Može utjecati i tek kako. Dovoljno je da je netko iz ekipe navedenih "intelektualca" blizak s Obuljen, da se iste teze počnu gurati politički. Dovoljno je da je netko od navedenih dobar s urednikom bilo kojeg medija ili plaća novinare ... prikaži još! da o tom pišu... Dovoljno je što je uopće ta deklaracija na naslovnici VL...

  • Deleted user:

    Molio bi dva primjerka jugo deklaracije, ponestaje mi wc papira......hvala

  • Deleted user:

    Oduvijek tvrdim da u Srbiji govore hrvatskim jezikom, samo ga pogrešno nazivaju. Predlažem Allianzu, koji je ovo financirao, da potpomogne tisak gramatike hrvatskoga jezika, koja bi se dijelila besplatno svima koji govore iskrivljenim hrvatskim jezikom. Ipak je to samo jedan ... prikaži još! jezik, zar ne Allianz?