Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Zašto svima smeta hrvatski treći entitet u Bosni i Hercegovini?

Hrvati neće 
nigdje iscuriti, 
mi smo europska 
snaga Bosne i Hercegovine, kazao je u intervju Večernjem listu Dragan Čović.
26. srpnja 2014. u 20:15 41 komentara 11558 prikaza
Dragan Čović
Foto: Boris Ščitar/Večernji list
Pogledajte galeriju 1/2

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, HDZ-a BiH i aktualni predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH dr. Dragan Čović otvoreno govori o stanju u BiH, političkim potezima, kandidaturi za člana Predsjedništva BiH, programu, problemima hrvatskog naroda u BiH i budućnosti...

:: Kandidirali ste se za člana Predsjedništva BiH. Postojala je mogućnost da to ne budete upravo vi, na kraju ste se ipak odlučili. Zašto?

To je bila teška odluka. Svi moji osobni razlozi bili su na onoj negativnoj strani. Već sam bio član Predsjedništva, proživio sam politički progon zbog toga, moja obitelj je prošla vrlo teške trenutke zbog mog političkog angažmana. Dugo sam se lomio, međutim, velik broj stranačkih kolega i prijatelja, ne samo iz BiH nego i iz Hrvatske, od predsjednika države, predsjednika Sabora te ključnih ljudi iz međunarodne zajednice, uvjeravali su me da je to jedino ispravno. Iznijeli su očekivanje da preuzmem izbornu kandidaturu jer je najlogičnije i najefikasnije da čelnici najjačih stranaka obnašaju najodgovornije dužnosti.

:: Što je u konačnici prevagnulo?

Ono što je u konačnici odlučilo jest moja procjena da u ovom trenutku, u kome se Hrvati u BiH doslovce bore za politički opstanak, na teren moramo izaći u najjačem sastavu. Desetljeće je u BiH potrošeno na pokušaje uništavanja Hrvata kao političkog naroda i to je imalo katastrofalne posljedice. Netko je naivno zamislio da bi pojednostavnjenjem političke matematike u BiH bilo lakše stvoriti funkcionalnu državu. Uvjeren sam u pobjedu na izborima. Siguran sam da ćemo nakon osam godina ponovo dobiti hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabranog većinskom voljom birača iz hrvatskog naroda.

:: Čini li vam se da su problem Hrvata u BiH napokon shvatili i ljudi u međunarodnoj zajednici?

To je sasvim jasno. Problem ravnopravnosti Hrvata kao političkog naroda u BiH je postala legitimna tema razgovora. Čak prva. Razumijevanje i komunikacija iz Hrvatske u tome su nam bili od velike važnosti.

:: Kada je počeo taj obrat?

Odmah nakon krize s ustrojem vlade FBiH u siječnju 2011., kad su na najgrublji, nedemokratski i usudio bih se reći anticivilizacijski način OHR i neki diplomati u Sarajevu pomogli SDP-u da uzme vlast. Iako su Hrvatima u BiH oduzeti mnogi resursi ključni za razvoj, preživjeli smo i postali jači.

:: Kakvo je tada bilo razumijevanje vlasti iz Hrvatske?

Politika u Hrvatskoj je odmah razumjela o čemu je riječ. Dogovorena je zajednička izjava tada premijerke Kosor i predsjednika Josipovića u kojoj se jasno traži da se poštuje razlika između pojma pripadnika i predstavnika – nije normalno u federalnoj državi zauzeti hrvatsku poziciju sa 2000 hrvatskih glasova, onemogućiti sudjelovanje u vlasti nekome tko je dobio 120.000 hrvatskih glasova. Od tada se sve promijenilo. Rezultiralo je Deklaracijom Europskog parlamenta koja podjednako opasnim doživljava i separatizam i unitarizam u BiH, koju su iznijeli hrvatski europarlamentarci.

:: Kakva je podrška premijera Zorana Milanovića te predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka?

Imao sam stalnu podršku premijera Milanovića, koji je u najtežem trenutku, kada su u veljači izbili neredi u BiH i zapaljena zgrada HDZ-a, došao pomoći nam situaciju zadržati pod kontrolom. Cijelo vrijeme imamo i potpunu podršku sestrinske stranke i predsjednika Karamarka.

:: Koliko Hrvatska realno treba i može pomoći i BiH i Hrvatima u BiH?

Može i treba, možda najviše od svih. Hrvatska sebi ne može priuštiti bilo kakve događaje u neposrednom susjedstvu koji bi temeljno ugrozili njenu sigurnost. Činjenica da smo mi jedan narod koji ima dvije države čini naš odnos posebno odgovornim. U Hrvatskoj svi vodeći ljudi u državi razumiju u kojoj se situaciji Hrvati u BiH nalaze i koliko je to protivno interesima same RH.

:: Zamjeraju vam suradnju s Miloradom Dodikom?

Da, ima ih koji mi to zamjeraju, a ne zamjeraju npr. suradnju s Bakirom Izetbegovićem ili drugima koji predstavljaju svoje narode. Srbi čine oko 36% stanovništva BiH, i ne može se odlučiti mimo njihove volje. S Dodikom imam korektan odnos, nije me izigrao ili prevario. Što za mnoge druge političare u BiH ne mogu reći.

:: Što će biti vaš izborni program?

Ima četiri točke. Prvo je dobrobit Hrvata. Osim pokušaja da se Hrvate neutralizira kao politički narod, izrađeno je i niz zakona u zadnje četiri godine koji direktno ugrožavaju, i financijski i razvojno, područja gdje su Hrvati u većini. Jedna analiza pokazala je da je hrvatskim županijama, otkad je uveden PDV, oteto oko 150 milijuna eura. To moramo promijeniti. Želim da svi shvate da Hrvati nigdje neće iscuriti, da smo europska snaga BiH. Druga točka je uređenje unutarnjih odnosa u BiH i stvarna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana.

:: Je li nužan dogovor unutar BiH, što se hitno mora uraditi?

Moramo se unutar BiH dogovoriti kako ćemo ne mijenjati, nego poboljšati Dayton. Nitko izvan BiH ne može odrediti kako ona treba izgledati. Hitno se mora donijeti novi izborni zakon, i pokušati dogovoriti poboljšani ustroj uprave koji će reflektirati činjenicu da je BiH federalna i visoko decentralizirana država. Trenutačni izborni zakon u dijelovima je potpuno nesuvisao. Npr., iz Bosansko-podrinjske županije (Goražde), u kojem živi 25 Hrvata, bira se jedan u Dom naroda. A iz Zapadnohercegovačke županije, u kojoj živi 97. 000 Hrvata, biraju se dva. Usto, u BiH se na papiru nacionalni identitet možete mijenjati doslovno svaki dan.

Dragan Čović | Autor : Boris Ščitar/Večernji list Foto: Boris Ščitar/Večernji list

:: Koliko je BiH daleko od europske budućnosti, kako napredovati, približiti se EU?

Treća moja ambicija je da kao član Predsjedništva BiH budem jedan od ključnih aktera koji će omogućiti da BiH podnese zahtjev za članstvo u EU i dobije status kandidata. BiH nema druge budućnosti osim europske, i mislim da su Hrvati BiH, koji već jesu građani EU, pozvani da naprave BiH istinski europskom državom. To je prevažan zadatak. I neće biti moguć ako se prije ne dogovorimo. Ne o mitu o državi, nego o stvarnoj, dnevno funkcionirajućoj zajedničkoj državi koja će svima biti dobra. Sad je, nažalost, svima gotovo podjednako loša. Četvrta točka je gospodarstvo. Tu se mora napraviti radikalan zaokret. U nesređenoj državi gospodarstvo nema šanse za ozbiljan razvoj.

:: Ali i da bi se gospodarstvo razvijalo nužan je dogovor!?

Da, prvo se moramo dogovoriti tko smo i što smo. Jasno se trasirati prema EU i odrediti prioritete. Mislim da je sada ključno izgraditi autocestu na koridoru 5C i bh. trasu Jadransko-jonske autoceste te odrediti strategiju razvoja energetskih potencijala. Time bismo BiH spojili s Europom. BiH ima velika prirodna bogatstva, ali je postala zatočenik ambicija političara koji izvode socijalni eksperiment uporno pokušavajući svesti tri naroda na jedan. To je nemoguće.

:: Mislite da je dogovor moguć?

Znam da je moguć. Već dva puta bili smo nadomak rješenja, s Prudskim dogovorom i Travanjskim paketom, pa je “netko” u posljednji trenutak povukao tlo ispod nas. Nekad mi se čini da ima onih koji će radije gledati zamrznuti konflikt nego je vratiti na upravljanje ljudima koji u njoj žive.

:: Kako gledate na funkciju visokog predstavnika u BiH?

Funkcija visokog predstavnika u BiH prestala je biti smislenom. I Venecijanska komisija je to jasno zaključila. I sam visoki predstavnik nedavno je rekao da bonske ovlasti u BiH imaju građani, i to je apsolutno točno. Mehanizam poratnog kriznog upravljanja nema funkciju u zemlji koja želi postati kandidat za članstvo u EU. Nijednu državu na svijetu nije napravio netko izvana, osim privremeno, silom. Pa tako neće ni BiH.

:: Izašla je nova analiza Međunarodne krizne skupine. Zanimljiva su stajališta oko budućnosti BiH. Kako je komentirate?

Analiza Međunarodne krizne skupine u niz navrata ponavlja da se u svakom razgovoru o budućnosti BiH treba početi od početka, a to je činjenica da u njoj žive ljudi koji sebe definiraju kao pripadnike jedne od tri političke zajednice. To nitko ne može promijeniti. Pa i EU je zajednica 28 članica, koje su različite, i nitko od njih ne pokušava napraviti “kašu” jer bi to bio kraj te iste zajednice.

:: MKZ navodi kao jedno od najjednostavnijih rješenja stvaranje trećeg entiteta, čime bi se uvela ravnoteža odnosa. Što mislite o tome?

To je jedno od mogućih rješenja jer Dayton je napravio državu koja je doslovno paralelna federacija, i tri naroda, i dva entiteta. Međutim, nama se ne dopušta niti voditi analitičke razgovore o svim mogućim rješenjima jer je netko u međunarodnoj zajednici i među Bošnjacima unaprijed ustvrdio da bi po njima fantomski hrvatski entitet vodio daljnjoj dezintegraciji države. Kao da je sada integrirana? Moramo racionalno i smireno, zajedno s Bošnjacima i Srbima u dogovoru, pronaći najbolji model moderne federalne visoko decentralizirane funkcionalne države. Mislim da sama EU ima sve mehanizme koji nama trebaju, od supsidijarnosti do načina glasovanja koji svima daje šansu da ravnopravno upravljaju zajednicom. Ne smiju postojati tabui. Granice suverene BiH su jasne. A administrativna podjela nije nikakvo novo crtanje granica.

:: Nedavno ste rekli da ćete koalirati i sa Željkom Komšićem ako bude trebalo. Odakle takav zaokret?

Nije to nikakav zaokret, to je politička realnost BiH. Kao što tražim i očekujem da drugi poštuju većinsku volju Hrvata u BiH, obavezan sam poštovati većinsku volju Bošnjaka i Srba. Tako je u federalnim državama. Pogledajte kako izgledaju koalicije u Švicarskoj i Belgiji.

:: Govorite o gradnji infrastrukture, kojim novcem mislite to uraditi?

U ovakvoj državi nikakvim. Zato i kažem, prvo moramo napraviti stvarnu državu, a onda će biti jednostavnije naći novac. Njemačka kancelarka Angela Merkel je u Dubrovniku nedavno jasno rekla da u fondovima EU ima nešto manje od 12 bilijuna eura za ulaganje u infrastrukturu u regiji. To je ozbiljan novac. Europa nam daje šansu, ne bismo je smjeli propustiti.

:: Mnogi su vas kritizirali zbog odlaska u Busovaču na doček Kordića?

Jesu, i ja ih razumijem. Kritizirali su me i oni koji to rade profesionalno, i ljudi od kojih se to moglo očekivati, ali su mi svoje neslaganje izrekli i ljudi koji su mi prijatelji, a ne žive u BiH. Nisam išao u Busovaču veličati, odobriti ili na bilo koji način zaštititi zločin koji se dogodio u Ahmićima. On je bio užasan. U BiH je takvih zločina bilo previše, i u njima su stradavali i nevini Bošnjaci i Srbi i Hrvati. Nažalost, u BiH se doživljava normalno da osuđeni bošnjački ratni zločinci kao što je Rasim Delić i drugi dobivaju počasti, i nitko se ne buni.

:: Mislite li da je vrijeme da prošlost i stalne optužbe, prebacivanja krivnje... konačno ostavimo po strani?

Išao sam dočekati Darija Kordića zato što su Hrvati srednje Bosne od mene očekivali da budem tamo s njima. Kordić je svoje grijehe pred sudom okajao, one koje je ljudski sud utvrdio. A sve ostalo je između njega i Boga. Mi nemamo pravo suditi. Žao mi je ako je nekoga povrijedilo što sam bio u Busovači jer je to protumačio kao moju ravnodušnost prema zločinu. To nije istina. Bio sam ministar financija u vladi FBiH kad su majke Srebrenice trebale pomoć, tu ključnu pomoć sam im osigurao. Sve su nevine žrtve iste, i svima treba odati najdublju počast. Ali isto tako neću dopustiti da se žrtva Hrvata obezvređuje. Bez Hrvata u BiH teško da bi bilo samostalne i suverene i BiH i Hrvatske. Očito je da mi još zacjeljujemo, mučimo se da oprostimo jedni drugima. Još traje osveta, nekim drugim sredstvima. I to nije dobro.

:: Politički protivnici vam zamjeraju da ne podnosite konkurenciju, tj. da zatirete sve pokušaje političkog pluralizma u Hrvata. Je li to točno?

Meni je to smiješno. Ne može se u sustavu gdje se politička težina mjeri izbornim rezultatima „zatirati” druge. Kako bih to napravio? Naredio ljudima da glasaju za mene? To su pokušaji stvaranja alibija za loše rezultate. Hrvati su u situaciji kada moraju demonstrirati jedinstvo. Zato smo i stvorili Hrvatski narodni sabor, krovnu instituciju koja će na strateški način promišljati i provoditi odluke u najboljem interesu Hrvata. Ali jedinstvo nije isto što i jednoumlje.

:: Mislite li napraviti promjene i u stranci koju vodite?

Želio bih da iduće četiri godine budu godine ključnih rješenja. Čeka nas pomlađivanje stranke, dovođenje obrazovanih i ambicioznih mladih ljudi koji trebaju od nas preuzeti teret. Osobno se ne mislim politikom baviti do iznemoglosti.

>>Čović i Karamarko posjetili Odžak, sastali se i s Izetbegovićem

>>Dragan Čović oslobođen optužbi za zloupotrebu položaja

Karneval
PROMO
Karneval nam se bliži, a odabir idealne maske je najvažniji događaj za sve klince
Skipper4you.com
MIRNO MORE
Znate li da se kod nas školuju skiperi koje cijene svugdje u svijetu
  • Avatar fircik
    fircik:

    Srbima ne smeta.

  • Blizard:

    Teror i genocid u BiH je nagrađen ,ma koja medjunarodna zajednica .., Normalno funkcioniranje BiH federacije moze se ostvariti samo uz ravnopravnost sva tri konstutivna naroda sto u ovom slučaju nije ostvareno niti približno .Kome smeta treći entitet ...?pa i ... prikaži još!a i slijepac vidi !!

  • Avatar miroslaw
    miroslaw:

    Lafinaš dugogodišnji,ima pare,kuće(vile),sve sto treba u životu,nije radio u rudniku,garant,lopina svjetska zajedno s Izetbegovićem i Lagumdžijom,već mnogo godina se služe situacijom u BiH,jadno i čemerno,a narod vjeruje,majmuni!!