Gotovo svakodnevne, srećom lažne dojave o bombama postavljenim u školama i institucijama diljem Hrvatske svakako pobuđuju zabrinutost javnosti; od roditelja do djece, nastavnika. Pa, iako su nastavnici u nekim školama pronašli modele kako se nositi sa situacijom i relaksirati je, poput preseljenja barem dijela nastave u park pored škole, važno je i kako se o problemu razgovara s djecom.
Stručnjaci iz Psihološkog centra Carpe Diem kažu da su djeca i mladi osobito osjetljivi na osjećaj nesigurnosti i prijetnje. Važno je naglasiti kako stres ne proizlazi samo iz velikih, dramatičnih događaja, već često i iz niza više manjih, ponavljajućih stresnih situacija. Upravo takvi „mali stresovi“, poput učestalih uzbuna, prekida nastave i izloženosti lošim vijestima mogu imati kumulativni učinak i dugoročno biti jednako, a potencijalno i više opterećujući. U ovakvim okolnostima ključno je osigurati djeci stabilnost, osjećaj sigurnosti i prostor za izražavanje osjećaja. Roditelji i djelatnici odgojno obrazovnih ustanova svakako trebaju poticati otvorene razgovore, slušati bez osuđivanja te pružiti jasne i točne informacije, prilagođene dobi te na smiren i obazriv način - kažu iz Psihološkog centra carpe Diem.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da su djeca i mladi danas izloženi velikoj količini negativnih i prijetećih sadržaja putem medija i društvenih mreža. U vremenu kada se brzo šire neprovjerene ili lažne vijesti, osjećaj opasnosti može biti pojačan, a granica između stvarne i percipirane prijetnje sve teže razlučiva. Kontinuirana izloženost takvim sadržajima može povećati anksioznost, osjećaj naučene bespomoćnosti te nesigurnosti općenito.
Ljudi često skloni usmjeriti se na negativne i prijeteće vijesti i sadržaje, bolje ih pamtiti te više razmišljati o njima što je osobito rizično upravo za djecu koja često nemaju dovoljno iskustva prepoznati istinu od lažnih vijesti te koja su često u osjetljivim razvojnim fazama. Također, stalna izloženost prijetećim sadržajima može stvoriti osjećaj da je svijet opasnije mjesto nego što uistinu jest što može dovesti do osjećaja anksioznosti i nemira, što je svakako loše za mentalno zdravlje i zdrav razvoj. U ovakvim situacijama djeca često ne reagiraju samo na konkretan događaj, već na ukupni osjećaj nesigurnosti koji se postupno izgrađuje.
To može dovesti do kontinuirane tjeskobe te problema sa spavanjem i koncentracijom. Zato je iznimno važno da odrasli razgovaraju s djecom o lažnim vijestima i važnosti provjeravanja izvora informacija, da ne pojačavaju paniku te da pomognu djeci kroz prisutnost i razgovor s djecom o onome što vide i čuju, što često može samo po sebi biti velika pomoć kako bi se vratio osjećaj sigurnosti - kaže Domagoj Dalbello, voditelj Psihološkog centra Carpe Diem. Poziva stoga institucije i medije na odgovorno izvještavanje bez dodatnog širenja straha.
Otvori KEKS Pay
