Otprilike trećina (32%) hrvatskih građana svoju financijsku situaciju ocjenjuje boljom nego prije godinu dana, a 36 posto vjeruje u njeno daljnje poboljšanje, pokazuje istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve u travnju ove godine. Prosječna mjesečna raspoloživa sredstva građana narasla su, pri tom, za 119 eura u odnosu na prethodnu godinu i dosegla 1.154 eura. Istovremeno, za četiri postotna boda porastao je udio onih koji smatraju da im se financijska situacija prema lani pogoršala, takvih je sada 27 posto. Blago je porastao i broj onih koji očekuju pogoršanje u budućnosti, a ukupno ih je 18 posto.
Dakako, većina itekako osjeća porast mjesečnih troškova. Za 31 posto ispitanih taj porast je znatan, a 48 posto odgovara da su sada troškovi 'nešto veči'. Oko 16 posto ispitanika uspjelo je zadržati troškove na istoj razini, a pet posto i smanjiti. Inače, najviše se troši na hranu i piće, na što u prosjeku odlazi 22 posto svih mjesečnih troškova. Na odjeću i obuću troši se u prosjeku 15 posto kućnog budžeta, na otplate kredita 11 posto, a na štednju i ulaganja deset posto.
Zanimljivo je da su izdaci za hranu i piće smanjeni prema lani što se objašnjava činjenicom da građani sve češće kupuju na akcijama i rasprodajama (njih 56%), uspoređuju cijene po trgovinama (47%), a 48 posto ih je smanjilo i aručivanje hrane iz restorana. Također, građani se češće odlučuju za kupnju privatnih marki, korištenje jeftinije električne energije i čak prodaju stvari koje više ne koriste. Žene su, pri tom, aktivnije od muškaraca u primjeni ovih strategija štednje. Muškarci češće razmatraju alternativne izvore energije i slična rješenja.
- Jasno je da gospodarski izazovi utječu na sve, a posebno na samozaposlene među kojima njih 26 posto strahuje od zatvaranja poslovanja. Nažalost, devet posto ih je to već iskusilo. Upravo zbog toga su projekti poput Mastercardovog Uplifta, koji već četiri godine podržava male i srednje poduzetnike edukacijama, mentorstvima i digitalnim rješenjima, ključni za jačanje njihove otpornosti te naposljetku i rast“, poručuje Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.
Inače, inflacija i rast cijena i dalje su glavni izvor zabrinutosti za 61 posto ispitanika. Slijede kriminal i korupcija (35%) te imigrantski val i dolazak stranih radnika, koji ove godine bilježi rast u percepciji važnosti od pet postotnih poena. Mlade između 18 i 29 godina, recimo, više od prosjeka brinu nemogućnost plaćanja vlastitih troškova (24%) i porast stope nezaposlenosti (13%). Građane starije od 50 godina, pak, prvenstveno zabrinjavaju kriminal, pad životnog standarda i smanjenje kvalitete zdravstvene skrbi. Više od trećine zaposlenih građana strahuje da bi mogli ostati bez posla, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na lani. Strah je, inače, najprisutniji među mladima (42%), građanima srednjih prihoda (45%) te među stanovnicima Slavonije (47%).
Tko može, nastoji štedjeti, a to uspijeva prvenstveno ispitanicima između 40 i 55 godina. Mladi do 29 godina znatno veći udio svojih prihoda izdvajaju za odjeću i obuću i obrazovanje, a manji na hranu i piće i kredite. Ispitanici u dobi od 30 do 39 godina, pak, spadaju u prosjeku u svim kategorijama potrošnje.
Otvori KEKS Pay
Koji su to 27%?