Vlada će idući tjedan donijeti odluku prema kojoj će sav plin koji se proizvede u Ini ići Hrvatskoj, hrvatskim građanima, hrvatskom gospodarstvu, bolnicama, dječjim vrtićima, i to po prihvatljivoj cijeni. Najvažnija je to poruka koju je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović uputio nakon današnjeg sastanka s predstavnicima MOL-a, a kojemu je prethodila ostavka predsjednika uprave Ine Sandora Fasimona. Iako ističe da nije upleten ni u jednu od nečasnih radnji u Ini, Fasimon je ponudio ostavku, o kojoj još treba odlučiti Nadzorni odbor, pod pritiskom megaafere u vezi s trgovanjem plinom u kojoj je Ina, prema tvrdnji USKOK-a, oštećena za više od milijardu kuna.
"To nije Ina, nismo mi"
"G. Fasimon je izjavio da je kao predsjednik tvrtke odgovoran i osjeća moralnu obvezu za sve aktivnosti tvrtke, bez obzira na iskazanu dužnu pažnju", objavljeno je danas prijepodne na Zagrebačkoj burzi, a uslijedilo je i priopćenje iz Ine u kojem se navodi kako je Fasimon bio "krajnje šokiran" kada je saznao za postupke Damira Škugora i njegovih suradnika.
"Škugorovi postupci vrijedni su prijezira i ne predstavljaju identitet Ine. To nije Ina, to nismo mi", stoji u izjavi predsjednika Uprave u ostavci, koji napominje i to da, kao odgovoran čelnik tvrtke, mora snositi moralnu obvezu za cijelu Inu. Takvu moralnu obvezu drugi članovi uprave nisu osjetili, barem do zaključenja ovog izdanja, pa je ministar Filipović najavio da će Vlada na današnjoj sjednici Nadzornom odboru Ine predložiti razrješenje članova koje je imenovala hrvatska strana. A to znači da će Niko Dalić, Barbara Dorić i Darko Markotić, ne podnesu li u međuvremenu ostavke, moći računati na izdašne otpremnine, u čemu se možda krije i tajna njihova ostanka na funkciji i nakon što je premijer Andrej Plenković poručio da kompletna uprava kompanije više ne uživa povjerenje Vlade te da mora otići. Nejasno je pritom i ostaje li bez otpremnine sam Fasimon, s obzirom na to da ostavku nije podnio, nego ju je ponudio Nadzornom odboru, a on će tu ostavku, izvjesno je, i prihvatiti. Do zaključenja ovog teksta odgovor na to pitanje iz Ine nismo dobili.
Inače, činjenica da su hrvatski članovi uprave ignorirali premijerovu poruku da uprava treba otići kritizirali su ovih dana i neki visokopozicionirani HDZ-ovci, a kritike su, kako se neslužbeno može čuti, iznijeli i na užem predsjedništvu stranke. Neki među njima uvjereni su da je hrvatske članove uprave i Nadzornog odbora Ine premijer trebao razriješiti istog dana kad je u javnost dospjela vijest o velikoj krađi plina. Ovako, kažu, nam, stranka trpi veću političku štetu nego što je trebala.
Vlada će zahtijevati i promjene u samom modelu upravljanja, koji je još od koruptivnog dogovora Ive Sanadera i Zoltana Hernadija gotovo u potpunosti u rukama Mađara, što, dakako, ne oslobađa od odgovornosti hrvatske članove uprave i Nadzornog odbora.
– Riječ je o situaciji jednog velikog korporativnog skandala. Uprava je odgovorna za vođenje poslova društva. Nikad se ovakvo što nije dogodilo. Prema tome, jedino logično je da cijela uprava ode. Na tome ćemo inzistirati i to je ono što će se u konačnici dogoditi – poručio je Filipović, koji će se s mađarskom stranom opet naći idući tjedan.
Spas u Zakonu o energiji
A kad je riječ o odluci koja bi trebala osigurati da plin koji se proizvodi u Hrvatskoj ostane "u kući", ministar navodi da se ove godine planira proizvesti 703 milijuna kubnih metara plina te poručuje da će Vlada naći mehanizam da se on usmjeri u domaće potrebe. U tome se Vlada može osloniti na Zakon o energiji, koji joj omogućuje privremenu zabranu izvoza energenata proizvedenih u Hrvatskoj u slučaju većih poremećaja na tržištu. Na to su ovih dana upozorili i oporbeni Hrvatski suverenisti, koji su već prikupili potpise za interpelaciju kojom bi se zabranio izvoz sirove nafte i plina. Ovaj je klub pritom podsjetio i na činjenicu da je u Zakonu o tržištu plina do 2017. godine stajala odredba prema kojoj su ugljikovodike koji se crpe u Hrvatskoj proizvođači prvo morali ponuditi na domaćem tržištu. O tako prodanim količinama, kao i o onom što im je preostalo, morali su izvijestiti HERA-u, a tek potom ostatak ponuditi i kupcima izvan države. Ta je odredba iz zakona maknuta s obrazloženjem da je Europska komisija smatra preprekom u liberalizaciji tržišta pa se svako ograničenje izvoza i uvoza od tada može proglasiti isključivo privremeno.
VIDEO Gdje će završiti rekordno zaplijenjeni novac? Odvjetnik Nobilo otkriva: Moguća su dva scenarija
Da li i sa one potopljene platforme koju niste ni tražili nekoliko mjeseci?